Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

[adresa], ŠM

Poslovni broj: P Ob-88/2020-100

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu po sutkinji toga suda Jasni Vehtersbah-Stojan, u pravnoj stvari tužitelja MM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz ZOU Marijan Fosin i Božica Petak Vujec, odvjetnici u Varaždinu, protiv 1. tužene RM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima iz ZOU Poldan, Gatara, Vižintin, Komorski, Babić, Fruk Morina, odvjetnici u Rijeci i 2. tuženika SM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Andreji Štefan,odvjetnici u Čakovcu, radi utvrđenja obiteljsko - bračne stečevina, nakon održane i dovršene glavne rasprave dana 18.ožujka 2026., u nazočnosti tužitelja uz punomoćnika, 1.tužene uz punomoćnika i

2.tuženika uz punomoćnika, dana 23.travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjeva tužitelja koji glasi:

1.Utvrđuje se da je tužitelj ČM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik u ¼ dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sastojeće od čkbr. [katastarska čestica] dvorište i stambena zgrada u [adresa], površine 1297 m2 što su tuženi RM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i VM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni priznati, te su ujedno dužni trpjeti upis prava suvlasništva u zemljišnim knjigama na nekretninama i to na čkbr. [katastarska čestica] dvorište i stambena zgrada broj 66 [adresa], površine 1297 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u korist tužitelja NM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ¼ dijela, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Ujedno su tuženi dužni tužitelju na ime izgradnje montažnih bokseva za konje isplatiti iznos od 6.000,00 EUR u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB važećem na dan isplate uz zakonsku zateznu kamatu u skladu s čl.29.st.2. Zakona o obveznim odnosima tekuću od dana podnošenja tužbe, pa nadalje, do isplate, te mu nadoknaditi prouzročeni parnični trošak, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.“

II. Tužitelj ČM dužan je nadoknaditi troškove postupka 1.tuženoj RM u iznosu od 3.437,50 EUR i 2.tuženom SM iznos od 3.812,50 EUR, u roku od 15 dana sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi propisanoj čl. 29.st.2. ZOO.

Obrazloženje

1.Dana 26.3.2020. tužitelj je, uz odgovor na tužbu koju su protiv njega podnijeli

1.tužiteljica RM i 2.tužitelj VM radi iseljenja, podnio i protutužbu kojom traži da se utvrdi da je suvlasnik u ¼ dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da se obveže tužitelje, ovdje tužene da tuženiku, ovdje tužitelju na ime izgradnje montažnih bokseva za konje isplate iznos od 6.000,00 EUR.

2.Dana 2.srpnja 2020. Općinski sud u Čakovcu je u predmetu Ps-1/2020 tužitelja RM i SM protiv tuženika MM radi iseljenja donio rješenje kojim se razdvaja postupak po protutužbi tuženika – protutužitelja NM protiv tužitelja – protutuženika RM i SM radi utvrđenja suvlasništva na nekretnini i izdavanja tabularne isprave i radi isplate, te će se postupak povodom protutužbe provesti u odvojenom parničnom postupku.

3. Tužitelj ČM je u odgovoru na tužbu u predmetu Ps-1/2020 naveo da je brak između njega i tužene RM razveden presudom Općinskog suda u Čakovcu broj: P-295/01 od 2.5.2001. navodeći da su isti nakon razvoda braka ubrzo nastavili zajednički život, te su živjeli u izvanbračnoj zajednici do 2015. godine kada je 1.tužena napustila izvanbračnu zajednicu. Za vrijeme trajanja života u izvanbračnoj zajednici tužitelj i tužena Anita Vuković 2008.godine započeli su gradnju kuće, time da im je izdano rješenje o uvjetima građenja 16.6.2008.godine kojim se investitorima NM i RM dozvoljava rekonstrukcija stambene građevine ( dogradnja i nadogradnja u [adresa]), na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u skladu s lokacijskim i drugim uvjetima određenim rješenjem i idejnim projektom. Tužitelj navodi da je kuća dovršena 2008.godine, te su se stranke odnosno on i 1.tužena uselili u istu zajedno sa mldb. djetetom. Prema sjećanju tužitelja i fakturama koje je sačuvao za izgradnju stambenog objekta utrošeno je 500.000,00 HRK koji novčani iznos je osigurao isključivo tužitelj. Uz dozvolu roditelja tuženih tuženik je napravio četiri boksa za konje jer se bavi dresiranjem konja u što je uložio isključivo svoja novčana sredstva, a čija izgradnja je koštala najmanje 6.000,00 EUR. Radi se o montažnim objektima izgrađenim na betonskom postolju na koje je postavljena drvena građa s krovom i instalacijom struje i vode.

3.1. Roditelji tuženih koji su bili vlasnici predmetnih nekretnina ugovorom o darovanju od 11.6.2007. darovali su ½ dijela nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] 1.tuženoj, a kako bi ona i tužitelj mogli dobiti građevinsku dozvolu, te je tužitelj podigao kredit kojeg i danas otplaćuje. Slijedom navedenog tužitelj smatra da je izgradnjom stekao suvlasništvo na predmetnoj nekretnini u ¼ dijela, a s obzirom da je montažne objekte – bokseve za konje izgradio isključivo vlastitim novčanim sredstvima smatra da mu pripada pravo na isplatu uloženog novčanog iznosa od 6.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti.

4. 1.tužena RM je u odgovoru na tužbu navela je da je točno da je napustila izvanbračnu zajednicu, time da se ne sjeća kada, no dozvoljava da je to bilo 2015.godine. Prigovora navodu tužitelja da je u izgradnju predmetnog stambenog objekta utrošeno cca 500.000,00 HRK koje je isključivo osigurao tužitelj jer je i ona ulagala zarađeni novac u spornu nekretninu koja je stečena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Glede bokseva za konje suglasna je da tužitelj te bokseve demontira jer od istih ona nema nikakve koristi, a boksevi se nalaze na nekretnini koja je suvlasništvo nje i njenog brata SM, 2.tuženika. Navodi da je zbog nasilja u obitelji od strane tuženika bila prisiljena iseliti iz predmetne nekretnine, pa je plaćala najam stana u [adresa], nakon čega najam stana u [adresa], slijedom čega će od tužitelja potraživati novčani iznos s osnova najma. 1.tužena navodi da je nesporno da je tužitelj zajedno sa 1.tuženom za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice investirao u izgradnju stambene zgrade na nekretnini koja je u suvlasništvu tuženih radi čega su isti voljni isplatiti tužitelju iznos polovice vrijednosti ulaganja u stambenu zgradu prema iznosu koji odredi građevinski vještak ali smatraju da tužitelj nema pravo na ¼ suvlasništva na navedenoj nekretnini, te se u cijelosti protivi tužbi tužitelja MM.

5. Tužitelj je u podnesku od 29.5.2020. naveo da je voljan razmotriti ponudu za isplatu s osnova suvlasničkog dijela tužitelja u ulaganje zajedničkog stambenog objekta.

6. U podnesku od 6.11.2020. 1. i 2. tuženi navode da je izvanbračna zajednica između tužitelja i 1.tužene prestala u veljači 2014.godine. Ujedno ističu da se Rješenjem o uvjetima gradnje dozvoljava rekonstrukcija stambene građevine ( dogradnja i nadogradnja ) u [adresa], dakle predmetnim rješenjem dozvoljava se rekonstrukcija postojeće stambene građevine – obiteljske kuće tuženika, a ne izgradnja nove zgrade. Pri tome se pozivaju na odredbu čl.156.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Glede pozivanja tužitelja na Ugovor o kreditu u iznosu od 103.030,71 CHF nije dokaz da je tužitelj navedeni novac uložio u predmetnu nekretninu s obzirom da je predmetni ugovor o kreditu sklopljen više od godine dana prije ishodovanja rješenja o uvjetima građenja, pa tuženi smatraju da je navedeni novčani iznos iskorišten za potrebe tužitelja odnosno nekretnine u vlasništvu roditelja tužitelja jer je upravo na toj nekretnini bilo upisano pravo zaloga temeljem predmetnog kredita. Tuženi smatraju da nisu u obvezi tužitelju isplatiti ikakva novčana sredstva na ime navodnih ulaganja koje je tužitelj izvršio, te ističu prigovor zastare. Naime, tužitelj tvrdi da je do gradnje došlo 2008.godine, a prestankom izvanbračne zajednice u veljači 2014.godine počeo je teći zastarni rok. Slijedom čega je zastarni rok istekao prije pokretanja ovog postupka u ožujku 2020.godine.

7. Glede zahtjeva tužitelja za isplatom novčanog iznosa od 6.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti na ime izgradnje bokseva za životinje tuženi u cijelosti osporavaju i ističu prigovor zastare. Ističu da je tužitelj osnovao KK Nedelišće 2012.godine sa sjedištem na adresi predmetne nekretnine slijedom čega je već u to vrijeme imao izgrađene bokseve, pa je u odnosu na to potraživanje nastupila zastara.

8. U dokaznom postupku izvršen je uvid u ovosudno rješenje broj: Ps-1/2020- 24 od 2.srpnja 2020. ( list 1-2 spisa), tužbu tužitelja RM i SM protiv tuženika NM radi iseljenja ( list 5 i 6 spisa), vjenčani list tužitelja i 1.tužene ( list 9 spisa), z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list 10 spisa), odgovor na tužbu u predmetu Ps-1/2020 tuženika MM sa protutužbom ( list 27-31 spisa), rješenje o uvjetima građenja od 16.lipnja 2008. ( list 33 – 38 spisa), posebne uvjete građenja i prethodnu elektro energetsku suglasnost od 28.4.2008.godine i 29.4.2008.godine ( list 39-41 spisa), uvjete za lokaciju i priključenje predmetne građevine na vodovod i kanalizaciju ( list 33 i 34 spisa), očitovanje Međimurje plina ( list 35 spisa), ugovor o kreditu tužitelja od 20.4.2007.godine sa otplatnom tablicom i solemnizacijom istog ( list 47-60 spisa), račune ( list 61-79 spisa), Ugovor o darovanju od 11.lipnja 2007.godine (list 80-83 spisa), odgovor na protutužbu 1.tužiteljice (list 97- 101 spisa), podnesak tužitelja (list 112-114 spisa i 126-127 spisa), ovosudno rješenje od 2.srpnja 2020. ( list 136-137 spisa), z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utrnut ( list 132- 133 spisa), zapisnik broj: Z-5746/2007/587 od 30.10.2007.godine ( list 134-135 spisa), z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( list 136-138 spisa), podnesak tuženika s prilozima ( list 148-170 spisa), podnesak tuženika ( list 179-183 spisa), podnesak tužitelja s prilozima ( list 189-196 spisa), podnesak tužitelja s prilozima ( list 206-251 spisa), podnesak tuženika (list 258-260 spisa), nalaz stalnog sudskog vještaka Hrvoja Ramušćaka ( list 356 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Matotek Ratka ( list 359-406 spisa), podnesak tužitelja ( list 432-434 spisa), podnesak 2.tuženika ( list 435-436 spisa), podnesak tužitelja ( list 443-444 spisa), očitovanje stalnog sudskog vještaka Matotek Ratka ( list 447-448 spisa), podnesak 2.tuženika ( list 449-450 spisa), podnesak 1.tužene ( list 451 spisa i 457-458 spisa), podnesak 2.tuženika ( list 461 spisa), te su saslušane stranke u svrhu dokazivanja, pročitani su iskazi svjedoka HM, ĆM, GM, DM, TM, LM.

9. Tužitelj ČM je izjavio da je za predmetnu nekretninu digao kredit 2008.godine, odnosno da je moguće da je kredit uzeo 2008.godine, s time da se s izgradnjom počelo 2008.godine. Građevinsku i lokacijsku dozvolu išao je sređivati nakon dobivanja kredita. Ne zna kako je znao da će dobiti kredit za izgradnju. U vrijeme dobivanja kredita bio je u izvanbračnoj zajednici s 1.tuženom RM, te su u vrijeme dogradnje, odnosno adaptacije živjeli na istoj adresi u kući njenih roditelja. Dograđena je nekretnina u veličini od oko 150 m2 na način da je dograđeno prizemlje i kat. Do 2013. godine je sa 1.tuženom živio u dograđenom dijelu, a tu je živjela i njihova kći. Na donjem dijelu povučene su instalacije za kupaonu i kuhinju, te je tamo trebala biti dnevna soba, time da donji dio kuće nije stavljen u funkciju, već samo prostorije na katu odnosno tri sobe, mala kuhinja i kupaone. Sredstvima kredita od 58.000,00 CHF izgrađen je predmetni dio nekretnine, a vezano uz dogradnju imali su suglasnost vlasnika nekretnine TM ĆM i HM, njegovog tasta i punice. Bokseve za konje radio je naknadno, čini mu se 2011.godine, vlastitim sredstvima, te je za njih isto imao suglasnost vlasnika nekretnine. U jednom momentu postojala je mogućnost dogovora da ga tuženi isplate na što 1.tužena nije pristala. Glede dogradnje nekretnine on i 1.tužena razgovarali su s njenim roditeljima od kojih su dobili dopuštenje za dogradnju. Na dograđenom dijelu kuće predviđeno je postojanje samostalnih priključaka na energente, ali za to više nisu imali novaca. Roditelji 1.tužene nisu osporavali da su tužitelj i 1.tužena gradili tu kuću, niti su osporavali njihovo vlasništvo. Oko izgradnje verande pomogli su mu financijski njegovi roditelji. U vrijeme izgradnje njegova bivša partnerica, 1.tužena, bila je cijelo vrijeme zaposlena, dok je majstore dogovarao i plaćao on. On je isto bio zaposlen tijekom izgradnje predmetne nekretnine, a novac kojim je plaćao majstore bili su zajednički. Glede režijskih troškova roditelji tužene pokazivali su mu račune, pa su se dogovarali tko će i koliko platiti.

10. 1.tužena RM je izjavila da je tužitelj digao kredit ali ne za gradnju predmetne nekretnine, već za stan u [adresa], time da je taj stan procijenjen na 80.000,00 EUR. Tužitelj je dobio manji kredit od navedenog iznosa, a stan je kupio od svojih roditelja, time da ne zna da li je isti prenio na sebe, a njegovi roditelji su nastavili živjeti u tom stanu. Navedeni iznos roditelji tužitelja dali su tužitelju koji je od tog novca prvo kupio dva konja i opremu u Mađarskoj, građevinski materijal, te je dio uložio u neke fondove. Tijekom izgradnje pomagali su i njeni roditelji, dok je ona kuhala za radnike po tri obroka dnevno. Gradnja je trajala godinu do dvije, time da objekt nije dovršen. U predmetnoj nekretnini sređeni su jedna spavaća soba, jedna manja soba i još jedna najmanja soba u kojoj je ona spavala i kupaona. Nije postojala funkcionalna kuhinja, već su koristili kuhinju u kući njenih roditelja. Za smještaj konja koje je kupio tužitelj je prvo plaćao smještaj, čini mu se u Črečanu, a zatim i u drugim mjestima. Konje je kupio za vlastite potrebe. Njeni roditelji su dali suglasnost za dogradnju odnosno izgradnju kuće, ali se nisu slagali da plaćaju režijske troškove za istu. Do njenog preseljenja došlo je početkom 2014.godine, njeni roditelji su plaćali režije, a ona je s njima sudjelovala u snašanju istih, dok je tužitelj tvrdio da nema novaca jer je plaćao kredit za stan. Nisu instalirali posebna trošila vezano uz energente jer za to nisu imali novaca. Boksevi su izgrađeni kako to kaže tužitelj 2011.godine ili 2012.godine, a radi se o četiri boksa. Ne zna koliko konja ima, niti čiji su, samo vide da dolaze nepoznati ljudi. Njeni roditelji nisu se složili s izgradnjom bokseva, dok su bili suglasni s izgradnjom odnosno dogradnjom kuće, te su željeli da ona ostane kod kuće kako bi se u starosti mogla brinuti za njih. Nakon prestanka izvanbračne zajednice nije razmišljala o tome da isplati tužitelja iz dijela dograđene nekretnine. Izvanbračna zajednica prestala je u 1.mjesecu 2014.godine. Suvlasništvo predmetne nekretnine stekla je darovanjem od svojih roditelja, time da je ona stekla ½ dijela iste, dok je ½ dijela stekao njen brat, ovdje 2.tuženik darovanjem od roditelja. Tužitelj je ulagao u predmetnu nekretninu – dogradnju, vezano uz papirologiju koja je bila potrebna, te uz nabavku materijala, prozora, odnosno onoga što je bilo napravljeno tijekom prve godine od početka gradnje. Prizemlje je još i danas u Roh Bau fazi. Njeni roditelji su joj darovali dio nekretnine čini joj se 2008.godine kad još nije postojao dograđeni dio. Glede kredita koji je podigao tužitelj čini joj se da je ugovor o kreditu sklopljen 2007.godine , vjeruje da se radi o iznosu koji je naveo tužitelj, no ona taj novac nije vidjela. Za dogradnju su se ona i tužitelj dogovarali jer nisu imali gdje živjeti s obzirom da su imali kći, a tužitelj je kazao da će dići kredit, time da nije digao kredit za predmetnu nekretninu već za kupnju stana svojih roditelja. Tužitelj je svoj novac držao za sebe, dok je ona sa svojom plaćom financirala prehranu obitelji i plaćanje režija. I ona i tužitelj su u to vrijeme bili zaposleni. Izjavila je da njeni roditelji nisu ništa poduzimali iako je tužitelj postavio bokseve bez njihove suglasnosti, time da koliko se sjeća prvi konj koji je kupio tužitelj je iznosio 6.000,00 EUR, dok ne zna koliko je iznosila cijena drugog. U vrijeme kod izgradnje pomagali su njeni roditelji i fizički i financijski, nisu tražili od nje da plaća režije dok se gradila kuća, a snosili su i troškove domaćinstva. Majstore je dogovarao tužitelj, te ih je i on plaćao.

11. 2.tuženik VM je izjavio da su njegovi roditelji darovali grunt ( zemljište), uključujući staru kuću njemu i RM svakome u ½ dijela, prije izgradnje kuće tužitelja i 1.tužene. Njegovi roditelji dali su im suglasnost za dogradnju kuće. Zna da su roditelji puno pomagali, da su kuhali, plaćali režije i većinom kupovali sve potrebne namirnice, zna da su uzeli kredit, no ne zna detalje oko toga, jer ga to nije interesiralo. I tužitelj i 1.tužena bili su zaposleni, nema saznanja kakvu su plaću imali, a niti se interesirao glede detalja vezano uz kredit. Zadnji put bio je u dograđenom dijelu, čini mu se, 2014.godine, dok su tužitelj i 1.tužena tamo stanovali i čini mu se da su na katu bile tri sobe, dok prizemlje nije bilo sređeno, odnosno radilo se o golim zidovima. Dograđeni dio spojen je sa starom kućom (roditeljskom). Tužitelj je znao da gradi na tuđem zemljištu, time da su roditelji željeli da vlasnici zemljišta i nekretnine budu RM i on. Tužitelju nitko nije dao suglasnost za izgradnju bokseva.

12. Svjedok HM, majka tuženika je izjavila da su tužitelj i 1.tužena dobili rješenje o gradnji, te su na njihovoj čestici ( čestici svjedokinje i njenog supruga) izgradili dodatni objekt koji je vezan uz njihovu kuću. Objekt koji su gradili nije dovršen, ima tri sobe i kupaonu, no nema vlastitu kuhinju. Kada su tužitelj i 1.tužena zajedno živjeli ona je kuhala za sve. Tužitelj i 1.tužena bili su u braku cca tri godine do 1998.godine nakon čega su oko 9 godina živjeli u izvanbračnoj zajednici, što ne zna točno, jer joj to nije bilo u interesu, pa nije pratila. Tužitelj i 1.tužena su u nekretninu koju su gradili ulagali vlastita sredstva, čini joj se da je to bilo 2012.godine ili 2013.godine u što nije sigurna. Nakon završetka gradnje u dograđenom dijelu su živijeli možda godinu ili dvije, nakon čega se njihova zajednica raspala, a 1.tužena je otišla živjeti u [adresa], dok je tužitelj nadalje ostao boraviti u dograđenom dijelu. 1.tužena je otišla u Rijeku 2014.godine. Ona je sa suprugom bila vlasnica te nekretnine , pa su polovicu dali 1.tuženoj, a nakon toga drugu polovicu su dali sinu SM, no ne zna kad je to bilo. Tužitelju nisu ništa dali i nikad nije bilo dogovoreno da bi u odnosu na njegovo ulaganje sa RM, 1.tuženom, njemu priznali bilo kakvo vlasništvo. Objekat nije dovršen, jer je tužitelj zapao u dugove, ulagao je u nekakve investicijske fondove i išao u nabavku konja. Kada je tužitelj došao na njihovu nekretninu imao je neki kredit, a i kasnije je uzimao kredita, a ona je čula da je to bilo za nabavku konja. Nije joj poznato da bi nešto od kredita uložio u predmetnu nekretninu. Nije joj poznato kojim sredstvima su tužitelj i 1.tužena plaćali ulaganja za nadogradnju kuće. Nadogradnja nema poseban ulaz. Tužitelj je na zemljištu napravio i neku vrstu bokseva za konje, što je montažni objekt. Nije joj poznato da bi tužitelj tražio isplatu u pogledu ulaganja u te bokseve od strane tuženika. Ona i njen suprug nisu se protivili gradnji jer je RM tada živjela s tužiteljem, no nikad nije bilo govora o tome da bi se tužitelju priznalo kakvo vlasništvo na ime ulaganja. Tužitelj ulazi u kuću kroz zajednički ulaz, a nakon toga kroz jedna vrata u dograđeni dio koji zaključava. Kad je tužitelj napravio bokseve za konje nije tražio za to odobrenje od njih, oni mu to nisu zabranili, nisu ga tužili, nisu s time bili zadovoljni, ali nisu prigovarali. Cjelokupni objekt ( stara kuća i dograđeni dio) ima jedinstveno brojilo za struju, vodu i plin, a radi se o postojećem brojilu koje je bilo njihovo ( od svjedokinje i njenog supruga). Tužitelj nikad nije plaćao za režije, niti ranije, a niti sada.

13. Svjedok ĆM, otac tuženika, je izjavio da su tužitelj i 1.tužena radili na dogradnji, na postojećem objektu 2010. ili 2011.godine koja je trajala dvije do tri godine i još uvijek nije dovršeno. Dograđeni dio djelomično je napravljen na starom temelju, a djelomice je novi i u njemu su osposobljene tri prostorije i kupaona, dok nema kuhinje. Tužitelj još uvijek tamo stanuje, dok se 1.tužena odselila, čini mu se 2017.godine, i to u Rijeku gdje je našla posao. Postojeća kuća i dograđeni dio imaju zajedničko brojilo koje se nalazi na starom dijelu kuće. Iz njihove kuće može se proći u nadograđeni dio odnosno ne postoji zasebni dio za dograđeni dio, već se ulazi kroz zajednički hodnik, te kroz jedna vrata u dograđeni dio kuće. Zna da su tužitelj i 1.tužena bili u braku tri do četiri godine, da je tužitelj držao novce za sebe i nije davao 1.tuženoj novce niti za osnovne stvari, tako da ona to nije mogla izdržati. Nakon razvoda braka, živjeli su u izvanbračnoj zajednici, ne zna koliko dugo. Prije gradnje kratko su živjeli u kući u [adresa], nakon čega su se vratili. Koliko se sjeća dio kuće su dali RM 2010., a dio SM 2013. Nikad nije bilo dogovoreno da tužitelj stekne vlasništvo nekretnine u odnosu na izvršena ulaganja. Koliko mu je poznato RM i VM nisu isplatili tužitelja u odnosu na ulaganje u kuću. Za ulaganje u kuću tužitelj je uzeo kredit, ne zna točno, ne zna u kom iznosu, i nije mu poznato kuda je uložio taj novac. Tužitelj je napravio montažni objekt za konje koji se nalazi na betonskim stupovima, no ne zna kada. On je, svjedok, plaćao troškove vezano za te konje što se tiče potrošnje vode. Prvo su mu odobrili da napravi jedan boks za jednog konja, a kasnije je doveo četiri konja, s čime se oni nisu slagali, pa su tražili da makne te bokseve za konje, ali je tužitelj kazao da je to njegov posao, da će se time baviti i nije ih maknuo. U dogradnju kuće ulagali su tužitelj i 1.tužena.

14. Svjedok GM, majka tužitelja, izjavila je da su tužitelj i 1.tužena živjeli u braku do 2001.godine, nakon čega 5 do 6 mjeseci nisu živjeli zajedno nakon čega su živjeli u izvanbračnoj zajednici dok njihova kći nije završila četvrti razred srednje škole. 1.tužena se odselila kada je kći tužitelja i 1.tužene završila srednju školu u 4. ili 5.mjesecu. Poznato joj je da su tužitelj i 1.tužena nadograđivali kuću koja se veže za kuću roditelja tuženika , a za što je tužitelj uzeo kredit 2007.godine. Ona i njen suprug platili su hodnik koji povezuje ta dva objekta, ali ne zna o kojem se iznosu radilo. Kuća je nadograđivana sredstvima kredita i tužitelj i 1.tužena sami su vršili ta ulaganja. Poznato joj je da tužitelj ima bokseve za konje , no ne zna da li je tražio ili dobio odobrenje za postavljanje istih. Nadogradnja ima poseban ulaz ali se do tog ulaza prolazi kroz zajednički hodnik koji spaja obje nekretnine. U nadogradnji su uređene dvije sobe i kupaona. Ne zna koliko je trajala gradnja.

15. Svjedok DM , kći tužitelja i 1.tužene, je izjavila da ne zna točno kad je dovršena kuća u [adresa], čini joj se da su se uselili kada je ona završila 5.razred osnovne škole. Poznato joj je da su se njeni roditelji razveli i da su nakon toga živjeli u izvanbračnoj zajednici. Ne zna kad je majka napustila izvanbračnu zajednicu, čini joj se da je ona u to vrijeme polazila srednju školu, četvrti razred i da je to bilo pred maturu. U kući je nastavila živjeti s ocem, dok nije otišla na fakultet, nakon čega se nije vraćala u kuću , već je neko vrijeme živjela kod bake po ocu u [adresa], a nakon toga u Zagreb. 5.razred osnovne škole polazila je u jednoj školi blizu Varaždina jer je tamo stanovala s roditeljima, nakon čega su se vratili u [adresa]. Nema nikakvih saznanja kad su roditelji odlučili nadograditi kuću u [adresa], navela je da polazi psihološku terapiju, a jedan od razloga polaženja terapije su odnosi s roditeljima. Ima malo sjećanja iz djetinjstva jer ih je potisnula.

16. Svjedok TM, supruga 2.tuženika, je izjavila da su tužitelj i 1.tužena bili u braku od 1995.godine, do vremena kad je njihova kći imala dvije i pol godine kada je došlo do razvoda braka, nakon čega stranke nisu živjele zajedno do kada je DM krenula u 5.razred osnovne škole kada su ponovo počeli zajednički život, te su do 8.razred osnovne škole njihove kćeri živjeli u mjestu koje se zove [adresa]. Tada se 1.tužena dogovorila da bi dogradila dio roditeljske kuće, pa su se stranke vratile u Nedelišće 2008.godine kada je počela dogradnja kuće. Po njoj dograđeni dio još nije dovršen jer isti nema kuhinju, a dugo vremena nije postojala ni kupaona već su tužitelj i 1.tužena koristili kupaonu u staroj kući. U vrijeme dogradnje i tužitelj i 1.tužena su bili zaposleni, zna da je tužitelj uzeo kredit , ne zna za koji iznos, time da je u vrijeme uzimanja kredita kupio stan u [adresa], time da ne zna da li je stan kupljen iz sredstava kredita. Dograđeni dio kuće sada nitko ne koristi, povremeno dolazi tužitelj dok 1.tužena ne može ući u isti jer nema ključ, a kada je zadnji put molila tužitelja za ključ isti je fizički nasrnuo na nju, pa je došlo do intervencije policije. U dvorištu kuće nalazi se montažni boksevi, u kojima tužitelj drži konje, te neprestano dolaze ljudi. Na toj adresi živi njena svekrva, a nekretnina je u suvlasništvu 1.tužene i 2.tuženog koji su isto dobili darovanjem od svog oca TM ĆM, sada pokojnog. Dograđeni dio nekretnine se sada ne koristi jer tužitelj nije plaćao režije. Prema njenim saznanjima dogradnju su financirali tužitelj i 1.tužena, da su na dogradnji radili prijatelji i rođaci, a kuhala je njena svekrva, majka tuženika.

17. Svjedokinja LM je izjavila da se ne može očitovati na okolnost ulaganja tužitelja u nekretninu tuženih jer o tome nema nikakvih saznanja, ona se s 1.tuženom upoznala 2014.godine.

18. Nakon provedenog postupka utvrđeno je :

- da su tužitelj i 1.tužena bivši bračni drugovi čiji brak je pravomoćno razveden odlukom Općinskog suda u Čakovcu, broj: P-295/01 od 2.5.2001.godine,

- da su nakon razvoda braka isti nastavili zajedno živjeti u izvanbračnoj zajednici , time da je tužitelj u tužbi tvrdio da je izvanbračna zajednica trajala do 2015.godine,

- u podnesku od 26.6.2020. je naveo da je izvanbračna zajednica trajala do 3.mjeseca 2013.godine, da bi se u konačnici tužitelj i 1.tužena usuglasili da je izvanbračna zajednica trajala do 2.mjeseca 2014.godine,

- da su tužitelj i 1.tužena 2008.godine počeli sa dogradnjom kuće,

- da je dana 16.lipnja 2008.godine upravni odbor za prostorno uređenje i gradnju Međimurske županije izdao rješenje o uvjetima građenja kojim se investitorima NM i RM dozvoljava rekonstrukcija stambene građevine – dogradnja i nadogradnja u [adresa],

- da je HEP Elektra Čakovec dao prethodnu suglasnost 29.4.2008.godine, da su Međimurske vode d.d. izdale 25.4.2008. uvjete za lokaciju i priključenje predmetne građevine na vodovod i kanalizaciju, da se Međimurje plin očitovao podneskom 28.4.2008.godine da nema primjedbi na idejni projekt,

- da je tužitelj kod Privredne banke Zagreb d.d. dana 20.4.2007.godine sklopio Ugovor o kreditu u iznosu od 103.030,71 CHF u kunskoj protuvrijednosti, da je kao namjena kredita navedeno kupnja nekretnine – stana ili obiteljske kuće, a da je kod korištenja kredita navedeno isplata police života Generali i isplata na račun prodavatelja,

- da su roditelji tuženih darovali ½ dijela nekretnine 1.tuženoj dana 11.6.2007.godine, a da su dana 29.11.2013. darovali ½ dijela nekretnine 2.tuženiku,

- da je tužitelj znao da gradi na tuđem zemljištu s obzirom da su on i 1. tužena dobili suglasnost roditelja 1. i 2. tuženih za dogradnju kuće,

- da nikad nije bilo dogovoreno da tužitelj stekne vlasništvo nekretnine u odnosu na izvršena ulaganja u kuću,

- da je otac 1.tužene i 2.tuženika dao suglasnost tužitelju za izgradnju jednog boksa za konje, da se protivio izgradnji više bokseva i tražio od tužitelja da ih makne što tužitelj nije uradio

- da su tužitelj i 1.tužena vršili ulaganja vezana uz dogradnju nekretnine vlastitim sredstvima, te su oboje u to vrijeme bili u stalnom radnom odnosu,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka Ratka Matoteka proizlazi da je tržišna vrijednost zemljišta uz doprinose i priključke 35.953,09 EUR, da je vrijednost obiteljske stambene zgrade – osnovni dio uz vanjsko uređenje i uzgredne troškove 23.340,53 EUR, dakle da se radi u ukupnom iznosu od 59.273,62 EUR,

- da je vrijednost ulaganja vezano uz doprinose i priključke 2.930,57 EUR, da je ulaganje u obiteljsku stambenu zgradu – dogradnja 48.471,88 EUR, da je trošak bokseva za konje 4.115,25 EUR, da uz uzgredne troškove isto ukupno iznosi 56.895,74 EUR odnosno ukoliko se tome doda trošak doprinosa i priključaka dobije se iznos od 59.826,31 EUR.

- da iz zaključka vještaka proizlazi da tržišna vrijednost nekretnine bez ulaganja iznosi 59.300,00 EUR, da tržišna vrijednost ulaganja ( dogradnje) iznosi 55.700,00 EUR, i da tržišna vrijednost ulaganja ( boksevi za konje) iznosi 4.120,00 EUR, dakle da povećanje tržišne vrijednosti nekretnine zbog ulaganja iznosi 59.820,00 EUR.

- mišljenje je vještaka da se dograđeni dio kuće ne može smatrati zasebnom cjelinom, da geometrijska dioba nekretnine nije moguća iz razloga što je u naravi potrebno dovršiti preostale radove na dograđenom dijelu stambene zgrade i izvesti zasebne komunalne priključke. Iz navedenog razloga dograđeni dio ne predstavlja zasebnu cjelinu u smislu uspostave etažnog vlasništva u zemljišnoj knjizi,

19. Sporan je navod tužitelja da je on vlastitim sredstvima financirao izgradnju bokseva za konje, s obzirom da je iste postavljao u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice između njega i 1.tužene, a tužitelj nije dokazao da je imao neka posebna sredstva u vidu vlastite imovine koja nisu bila stečena tijekom trajanja izvanbračne zajednice, a koja je navodno uložio u izgradnju bokseva.

20. Izvanbračna zajednica stranaka stvara imovinske učinke, kao i bračna zajednica, te se na nju primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom, za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine.

21. Odredbom čl.249.st.1. Obiteljskog zakona određeno je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako nisu drugačije ugovorili. Slijedom navedenog tužitelj i 1.tužena su suvlasnici u visini tog ulaganja u dogradnju nekretnina, a koja ukupno po nalazu vještaka iznosi 59.826,31 EUR.

22. Odredbom čl. 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem ( adaptacijom) zgrada odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama kao i njihovom prigradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih ne može se steći vlasništvo ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene odnosno prigrađene nekretnine. Odredbom istog čl. st. 2. određeno je da pripadaju pravo na naknadu onome tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu odnosno prostoriju iz st.1. ovog članka ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju, određuje pravila obveznog prava. Dakle, adaptacijom ( rekonstrukcijom) građevine u pravilu se ne stječe stvarno pravni već eventualno obvezno pravni zahtjev. Izgradnjom stana na već postojećoj zgradi ( nadogradnjom) ne stječe se pravo suvlasništva na cijeloj zgradi osim ako u tom smislu ne postoji sporazum graditelja i vlasnika zgrade.

23. Nesporno je da između tužitelja i roditelja tuženih, kao i između tužitelja i 1. i 2. tuženih nije postojao sporazum temeljem kojeg bi tužitelj stekao pravo suvlasništva na cijeloj zgradi kao što je to isti tražio.

24. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev tužitelja je odbijen. Temeljem utvrđenog ovaj sud smatra da je tužitelj u konkretnom slučaju mogao postaviti obvezno pravni zahtjev time da je opći zastarni rok određen odredbom čl. 225.st.1. Zakona o obveznim odnosima pet godina. Isto tako zahtjev bračnog / izvanbračnog druga za isplatu novčanih iznosa na ime udjela u zajedničku imovinu zastarijeva za pet godina. Stoga bi i u slučaju postavljanja obvezno pravnog zahtjeva već bila nastupila zastara.

25. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st.1. Zakona o parničnom postupku. Kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor isti je dužan nadoknaditi troškove postupka 1. tuženoj u iznosu od 3.437,50 EUR i 2.tuženom u iznosu od 3.812,50 EUR. 1.tuženoj su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku i to za sastav odgovora na protutužbu ( Tbr. 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dalje Tarifa), u iznosu od 200,00 EUR, za sastav podneska od 6.studenog 2020., za sastav podneska od 22.ožujka 2021., sastav podneska od 29.travnja 2025. u iznosu od po 200,00 EUR za svaki podnesak( Tbr. 8/1 Tarife), za sastav podneska 1.listopada 2021. u iznosu od 50,00 EUR ( Tbr. 8/4 Tarife), zastupanje na ročištu dana 10.studenog 2020., 4.veljače 2021., 22.rujna 2021., 16.listopada 2021., 29.travnja 2022., 16.veljače 2024., 16.travnja 2024., 18.ožujka 2026. ( Tbr. 9/1 Tarife) u iznosu od 200,00 EUR za svako ročište, te zastupanje na ročištu za objavu presude ( Tbr.9/3 Tarife) u iznosu od 100,00 EUR, što ukupno iznosi 3.050,00 EUR, kojem iznosu treba dodati iznos PDV od 762,50 EUR, a slijedom čega je tužitelj dužan 1.tuženoj nadoknaditi troškove postupka u ukupnom iznosu od 3.812,50 EUR, sve sa zakonskim zateznim kamatama. 1.tuženiku nisu priznati troškovi sastava podneska od 13.listopada 2020. ( dostava nove punomoći), sastav podneska od 15.veljače 2023. kojim je tražio odgodu ročišta, sastav podneska od 21.veljače 2023. kojim je dostavio dokumentaciju, sastav podneska od 12.ožujka 2025. kada je punomoćnik 1.tuženika tražio uvid u spis s obzirom da je preuzeo zastupanje istog, sastav podneska od 29.rujna 2025. kojim je proslijeđen dopis 1.tužene kojim opravdava svoj nedolazak na ročište, sastav podneska od 9.siječnja 2026. kojim je tražena odgoda rasprave, s obzirom da isti podnesci nisu bili potrebi za vođenje ovog postupka.

26. 2.tuženiku su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku i to za sastav odgovora na protutužbu ( Tbr. 8/1 Tarife) u iznosu od 200,00 EUR, za sastav podneska od 4.11.2020., sastav podneska od 19.3.2021., 29.1.2025., 4.3.2025. u iznosu od po 200,00 EUR za svaki podnesak ( Tbr. 9/1 Tarife), te za sastav podneska od 12.10.2021. u iznosu od 100,00 EUR ( Tbr. 8/3 Tarife), te za sastav podneska od 23.1.2025. ( Tbr.8/4 Tarife) u iznosu od 50,00 EUR, te za zastupanja na ročištu dana 10.11.2020., 4.2.2021., 22.9.2021., 16.11.2021., 29.4.2022., 16.2.2024., 16.4.2024., 28.10.2024., 18.3.2026. ( Tbr.9/1 Tarife) u iznosu od 200,00 EUR za svako zastupanje i zastupanje na ročištu za objavu presude ( Tbr.9/3 Tarife) u iznosu od 100,00 EUR.

27. Temeljem svega gore iznijetog sud je odlučio kao u izreci.

Čakovec, 23.travnja 2026.

Sutkinja:

Jasna Vehtersbah-Stojan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, putem ovog suda nenadležni Županijski sud sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine RH broj 67/18 i 21/22 ), pismeno u tri istovjetna primjerka. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335 st. 9. Zakona o parničnom postupku).

O tome obavijest:

1. tužitelj po pun.

2. 1.tužena po pun.

3. 2. tuženik po pun.