Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3581/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Davorka Kučana predsjednika vijeća, te Renate Popović i Drage Klasnića članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika specijalista Zlatka Hasića kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog GE zbog prekršaja iz članka 199. stavka 2. i 8. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10.,74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.) odlučujući povodom žalbe okrivljenog GE podnijete protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 20. veljače 2023., broj: Pp-11721/2022, u sjednici vijeća održanoj dana 23. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Povodom žalbe okrivljenog GE, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odnosu na djelo činjenično opisano pod a) prvostupanjske presude tako da se:

Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) protiv okrivljenog GE (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

ODBIJA SE OPTUŽBA

što je dana 27. lipnja 2022. u 22,40 sati u Stobreču, ulica Ivankova kbr. 1, izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom na način da je upravljao osobnim automobilom marke Renault Laguna reg. oz. [registarska oznaka] južnom kolničkom trakom Ivankove ulica od smjera zapada u smjeru istoka, te se dolaskom do mjesta događaja automobilom nije kretao sredinom obilježene prometne trake uslijed čega je desnim kotačima automobila izišao van južnog ruba kolnika na šljunčanu površinu na kojoj se nalaze parkirani automobili u usporednom nizu, okomito na kolnik, pa je uslijed navedenog prednjim desnim dijelom automobila Renault Laguna udario u stražnji lijevi dio osobnog automobila Opel Corsa reg. oz. [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran od strane OE u navedenom nizu parkiranih automobila, prednjim desnim dijelom okrenut u smjeru juga, a koji je od siline navedenog udara stražnjim dijelom potisnut ulijevo u smjeru istoka, pri čemu je stražnjim lijevim bočnim dijelom udario u desnu bočnu stranu osobnog automobila marke VW Golf reg. oz. [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran od strane ĐE uz lijevu bočnu stranu automobila Opel Corsa, prednjim dijelom okrenut u smjeru juga. Nakon udara automobil Opel Corsa je prednjim desnim dijelom udario u stražnji desni dio automobila VW Golf kojeg je potisnuo stražnjim desnim dijelom ulijevo u smjeru istoka, pri čemu je isti stražnjim lijevim bočnim dijelom udario u prednju lijevu bočnu stranu osobnog automobila marke Alfa Romeo reg. oz. [registarska oznaka] koji se nalazio parkiran od strane LE uz lijevu bočnu stranu automobila VW Golf, prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera, a nakon toga je automobil Renault Laguna prednjim desnim bočnim dijelom udario u prednju lijevu stranu automobila Alfa Romeo

-čime je počinio prekršaj iz članka 46. stavka 1. i 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

II Uslijed odluke pod I. i po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o ukupnoj novčanoj kazni te se okrivljeniku za prekršaj činjenično opisan pod b) prvostupanjske presude pravno označen kao prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama na temelju tog propisa primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izriče novčana kazna u iznosu od 100,00 EUR (sto eura) u koju kaznu mu se kao 39,82 eura, odnosno jedan dan zatvora, uračunava vrijeme koje je proveo u posebnoj prostoriji policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva od 28. lipnja 2022. u 2,45 sati do 13,50 sati tako da ima za platiti još 60,18 EUR (šezdeset eura i osamdesetdva centa) u roku od 30 dana, a ako u tom roku plati 2/3 te kazna ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

III Uslijed odluke pod I. i II. žalba okrivljenog GE je bespredmetna.

IV U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog GE i prvostupanjska presuda se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje.

V Na temelju članka 139. stavka 3. i članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljeni GE dužan je na ime troškova žalbenog postupka platiti 70,00 eura (sedamdeset eura) u roku od 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 20. veljače 2023., broj: Pp-11721/2022 okrivljeni GE je proglašen krivim zbog članka 46. stavka 1. i 3. u vezi članka 293. stavka 1. i članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanih u izreci te mu je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.100,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati 2/3 te kazne ista će se smatrati plaćenom u cijelosti. U kaznu će se uračunati vrijeme na koje je zadržan u posebnoj prostoriji.

1. Istom presudom okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 3 mjeseca u koju se uračunava vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole mjerom opreza i obvezan je na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 65,00 eura.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljeni GE je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o kazni i zaštitnoj mjeri.

Žalitelj predlaže da se njegova žalba prihvati, a prvostupanjska presuda preinači tako da mu se smanji kazna i ukine zaštitna mjera.

3. Žalba je djelomično bespredmetna, a djelomično je neosnovana.

U odnosu na toč. I.

4. Ispitivanjem po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je za prekršaj činjenično opisan pod a) prvostupanjske presude Zakona o sigurnosti prometa na cestama nastupila zastara prekršajnog progona.

2. Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je navedeni prekršaj počinio 27. lipnja 2022.

3. Kako u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama nema posebnih odredaba o zastari prekršajnog progona, zastaru treba cijeniti prema odredbama Prekršajnog zakona.

4. Odredbom članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je „prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog“. Odredbom članka 239. stavka 1. točka 2. Prekršajnog zakona, propisano je da je ovlašteni tužitelj obavezan izdati prekršajni nalog, između ostalog, i za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 5.000,00 kuna za fizičku osobu.

5. Slijedom navedenog, a imajući na umu visinu propisane kazne za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim u točki a) izreke pobijane presude, proizlazi da se radi o prekršaju za koji je ovlašteni tužitelj, prema izričitoj odredbi članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog, osim ako je počinjen u stjecaju s prekršajem za koji nisu ostvareni uvjeti iz članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, kakva je situacija u konkretnom slučaju.

6. Neovisno o nazivu optužnog akta, za primjenu pravila o zastari prekršajnog progona odlučni su uvjeti iz članka 13. Prekršajnog zakona, prema kojoj u odnosu na gore navedeni prekršaj, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine, slijedom čega u odnosu na ovaj prekršaj više nije moguć prekršajni progon, pa je na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona, trebalo odbiti optužbu na način kako je to navedeno u toč. I. izreke ove presude.

U odnosu na točku II.

5. Razmotrivši predmet, ispitujući prvostupanjsku presudu u odnosu na prekršaj opisan pod b) prvostupanjske presude u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) je utvrdio da presudom nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti su počinjene one bitne povrede postupka na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Međutim, prvostupanjski sud je pri utvrđivanju kazni za pojedine prekršaje pogrešno primijenio materijalno pravo u korist okrivljenika tako da je za prekršaj pod a) utvrdio novčanu kaznu koju je trebao utvrditi za prekršaj pod b), a za prekršaj pod b) je utvrdio kaznu koju je trebao utvrditi za prekršaj pod a) te je okrivljeniku za jedan od najtežih prometnih prekršaja onaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama utvrdio ublaženu novčanu kaznu i to u iznosu od 100 eura iako je propisana novčana kazna od 1320,00 do 2.650,00 eura ili kazna zatvora do 60 dana. Međutim, tužitelj na ovu presudu niti na ovakvu povredu nije podnio žalbu.

6. Žalitelj ističe da nije mogao pristupiti raspravi zbog bolesti majke, te traži da mu se smanji novčana kazna jer je nezaposlen hrvatski branitelj i traži da mu se ukine zaštitna mjera jer mu je vozačka dozvola neophodna zbog bolesti majke.

7. Ispitujući potom odluku o kazni ovaj Sud je već dao razloge zbog kojih je morao preinačiti novčanu kaznu. Ovaj sud smatra da prvostupanjski sud nije imao valjane razloge za ublažavanje kazne jer nije utvrdio naročito olakotne okolnosti koje bi to opravdale jer okrivljenik uopće nije ispitan pred sudom, a onda je još počinio i u točki 5.1. ove presude opisanu povredu te je okrivljeniku neopravdano i neprihvatljivo izrečena novčana kazna za prekršaj pod b). Kako tužitelj nije imao primjedaba na ovu odluku ovaj sud može samo upozoriti na navedeno.

8. Okrivljenik je upozoren ako u danom roku za plaćanje kazne plati 2/3 te kazne da će se ista smatrati plaćenom u cijelosti.

8. Ispitujući potom odluku o zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je ista opravdana i nužna kako bi se na okrivljenika utjecalo da prekršaj ne ponavlja. Okrivljenik je navedene zgode upravljao vozilom uz prisutnost alkohola od čak 1,97 g/kg čime je počinio jedan od najtežih prometnih prekršaja koji predstavlja veliku opasnost za sve sudionike u prometu i imovinu. Žalitelj u žalbi ne pokazuje nimalo žaljenja niti ikakve isprike ili obećanja da isto neće ponoviti, nego samo navodi svoje potrebe i svoje probleme o kojima je dužan sam voditi računa.

9. Trajanje zaštitne mjere je u odnosu na težinu prekršaja kratko i preblago i nema mjesta za smanjivanje trajanja iste.

9. Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona. Kako je Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13) propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, pa je visina paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 70,00 EUR, što je po mišljenju ovog suda primjereno s obzirom na složenost i trajanje postupka.

10. Slijedom navedenog, temeljem članaka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 23. travnja 2026.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Zlatko Hasić, v.r.

Davorko Kučan, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka za spis, okrivljenika i tužitelja.