REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-312/2022-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Srđanu Sessi, na temelju prijedloga sudske savjetnice Stelle Vujković, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 22, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Grgić Zovko, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, s danom objave 23. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 663,61 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 15. studenoga 2019. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim od tuženika potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata koje su na priznati iznos glavnice iz točke I. izreke presude tekle na dan 14. studenoga 2019., kao i u dijelu kojim potražuje isplatu zakonskih zateznih kamata na priznati iznos glavnice iz točke I. izreke presude preko priznate kamatne stope iz točke I. izreke presude.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.303,08 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 23. travnja 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 556,92 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.625,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 16. veljače 2022. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je naveo da se 19. ožujka 2019. u Zagrebu, na križanju ulica Frankopanska - Dalmatinska - Varšavska, dogodila prometna nezgoda, u kojoj su sudjelovali osobno vozilo, reg. oznake [registarska oznaka], osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a kojim je upravljala JČ iz [adresa], te tramvaj ZET-a, linije 17, osigurano kod tužitelja, kojim je upravljao DČ iz [adresa]. Pojasnio je da se nezgoda dogodila na način da se vozačica osobnog vozila kretala lijevom prometnom trakom zapadnog kolnika Frankopanske ulice u smjeru juga, a da je dolaskom do križanja s Dalmatinskom i Varšavskom ulicom promijenila prometnu traku prelazeći desno i zaustavila se, ne vodeći pritom računa u drugim sudionicima u prometu, uslijed čega je vozač tramvaja koji se kretao desnom prometnom trakom zapadne polovine kolnike Frankopanske ulica u smjeru juga, u cilju izbjegavanja naleta, naglo zakočio. Zbog navedenog, putnica u tramvaju AČ iz [adresa], koja se nalazila u središnjem dijelu tramvaja na mjestu za stajanje kod četvrtih vrata, držeći se za rukohvat, pala je na pod i zadobila tjelesne ozljede. S time u vezi, tužitelj je naveo da je oštećenici na temelju izvansudskog odštetnog zahtjeva na ime naknade štete dana 14. studenoga 2019. isplatio iznos od 5.000,00 kuna (iznos od 3.000,00 kuna za fizičke bolove i 2.000,00 kuna za strah), slijedom čega od tuženika, čijeg osiguranika smatra odgovornim za nastanak štete, regresno potražuje isplatu iznosa od 5.000,00 kuna (odnosno, iznosa od 663,61 eura prema fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1,00 euro) uz naknadu troškova parničnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu od 8. travnja 2022. tuženik je priznao činjenicu da je osobno vozilo, reg. oznake [registarska oznaka], dana 19. ožujka 2019. bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti, no osporio je nastanak štetnog događaja i odgovornost za nastanak štete. Također, osporio je da je ozljeda prijeloma dva rebra kod oštećenice u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem, objašnjavajući da iz nalaza kirurga nakon nezgode proizlazi da kirurg nije našao objektivno vidljive znakove ozljede prsnog koša, a na RTG-u je isključen svježi prijelom kostiju, pri čemu je istaknuo da se oštećenica liječila i obrađuje od ranije zbog metastatskog karcinoma dojke, a da je na MSCT prsnog koša deset dana po nezgodi potvrđen prijelom dva rebra koji su opisani kao patološki, tj. nisu povezani s nezgodom već se smatra da su nastali na mjestu ranije metastaze kosti. Učinio je nespornom visinu tužbenog zahtjeva, no osporio je utuženi tijek kamata. Slijedom navedenog, tuženik je predložio da sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan , uz naknadu troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama.

3. Na pripremnom ročištu od 15. veljače 2024. tuženik je osporio činjenicu da je tužitelj izvršio isplatu štete oštećenici, kao i da je osiguranik tužitelja podmirio premiju po predmetnoj polici osiguranja. Međutim, s obzirom da je tuženik navedene činjenice iznio tek na pripremnom ročištu bez da je dokazao da iste nije mogao bez svoje krivnje iznijeti ranije, a riječ je o sporu male vrijednosti, sud ih nije uzimao u obzir sukladno odredbi članka 461.a stavak 9. i 10. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25.; dalje: ZPP). Pritom se napominje da je tuženik pod točkom V. izreke rješenja, poslovni broj P-312/2022-2 od 23. veljače 2022., upozoren na posljedice nepostupanja po citiranoj zakonskoj odredbi.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao medicinsku dokumentaciju oštećenice AČ (list 5.- 32. i list 49.-57. spisa), ispis podataka iz police broj [broj police] (list 33. spisa), policu/ponudu broj 017000800837 (list 34. -35. spisa), Uvjete za osiguranje od odgovornosti iz uporabe tračnih vozila (list 36. -38. spisa), provjeru osiguranja na mrežnoj stranici HUO (list 39. -41. spisa), prijavu i odštetni zahtjev iz osiguranja od auto odgovornosti (list 42. -43. spisa), izvješće vozača ZET-a (list 44.-46. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova (list 47. spisa) te izvadak po transakcijskom računu tužitelja (list 48. spisa).

5. Sud je, nadalje, pribavio spis Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb s CD medijem (list 75. spisa) te je proveo dokaz saslušanjem svjedoka DČ (list 76.-77. spisa) i JČ (list 77. spisa). Sud je ujedno izveo dokaz prometnim vještačenjem na temelju kojeg je stalni sudski vještak Igor Jakoplić izradio nalaz i mišljenje od 10. listopada 2024. (list 89. -94. spisa) i potom svoj nalaz iznio usmeno na ročištu (list 100.-101. spisa), te je potom proveo dokaz sudsko- medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Vedrani Petrovečki (nalaz i mišljenje list 110.-125. spisa) te je konačno proveden dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Ljerki Živković (nalaz i mišljenje list 133. -136. spisa).

6. Sud nije izveo dokazni prijedlog saslušanjem svjedokinje AČ budući da je preminula za vrijeme trajanja ovog parničnog postupka dana 19. studenoga 2023. (smrtni list - list 72. spisa).

7. Nadalje, sud nije proveo dokazne prijedloga tuženika za pribavom cjelokupnog spisa tužitelja povodom predmetnog štetnog događaja, kao niti za pribavom dokumentacije od HZZO-a i KBC Sestre milosrdnice, kao niti provođenjem radiološkog vještačenja iz razloga što izvođenje tih dokaza u konkretnom slučaju nije bilo potrebno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

8. Nije niti proveden dokazni prijedlog stranaka provođenjem uviđaja na licu mjesta uz rekonstrukciju iz razloga što se neposrednim opažanjem suda mjesta nezgode nakon više od pet godina od štetnog događaja ne bi utvrdila niti jedna odlučna činjenica.

9. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Predmet spora predstavlja regresni zahtjev tužitelja prema tuženiku na ime isplaćene naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti trećoj osobi - oštećenici AČ, povodom štetnog događaja od 19. ožujka 2019., koja je tom prilikom bila putnica u tramvaju.

11. Između stranaka nije sporna aktivna, kao niti pasivna legitimacija stranaka, odnosno da je na dan 19. ožujka 2019. tramvaj ZET-a bio osiguran kod tužitelja po osnovi dobrovoljnog osiguranja od automobilske odgovornosti - osiguranje tračnih vozila (niti je sporno, kao što je objašnjeno pod točkom 3. obrazloženja presude, da je tužiteljev osiguranik ZET d.o.o. podmirio premiju po predmetnoj polici osiguranja) , niti je sporno da je navedenog dana osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo osigurano kod tuženika po osnovi police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.

12. Nije sporna niti visina tužbenog zahtjeva na ime regresa po osnovi naknade neimovinske štete u vidu pravične novčane naknade u iznosu od 663,61 eura, a kao što je već izneseno pod točkom 3. obrazloženja ove presude, nije niti sporno da je tužitelj izvršio isplatu predmetne naknade štete oštećenici AČ dana 14. studenoga 2019.

13. S druge stranke, između stranaka je sporan nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost tuženikovog osiguranika za nastanak štete, a ujedno je sporna uzročno- posljedična veza između prijeloma dva rebra kod oštećenice i štetnog događaja.

14. Uvidom u izvješće o počinjenom prekršaju Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb od 2. srpnja 2019. (poleđina lista 75. spisa), proizlazi da je policija tom prilikom utvrdila da je JČ upravljala osobnim vozilom, reg. oznake [registarska oznaka] (osiguranim kod tuženika), lijevom prometnom trakom zapadne kolničke trake Frankopanske ulice u smjeru juga. Dolaskom sjeverno od raskriž ja s Dalmatinskom i Varšavskom ulicom, ista je skrenula udesno u smjeru jugozapada na desnu prometnu traku i zaustavila se, bez da se prethodno nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te ne vodeći računa o položaju vozila i o smjeru i brzini kretanja. Policija je utvrdila da je vozačica osobnog vozila tom radnjom, radi izbjegavanja sudara, prisilila na naglo kočenje vozača tramvaja linije 17, DČ, koji se kretao desnom prometnom trakom zapadne kolničke trake kolnika Frankopanske ulice u smjeru juga. Uslijed kočenja tramvaja, putnica u tramvaju AČ, koja se nalazila u središnjem dijelu tramvaja kod četvrtih vrata, desnom rukom se pridržavajući za okomitu metalnu šipku, tijelom je pala na pod tramvaja, pri čemu je zadobila tjelesne ozljede. Zaključno, iz izvješća proizlazi da je DČ nakon navedenog prometnog događaja s tramvajem nastavio vožnju, a putnica iz tramvaja je izašla na raskrižju Trg Republike Hrvatske i Klaićeve ulice na kojoj je pričekala dolazak vozila hitne pomoći, dok je vozačica osobnog automobila nastavila vožnju Frankopanskom ulicom u smjeru juga.

15. Iz izvješća o videozapisu Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb od 2. srpnja 2019. (poleđina lista 75. spisa), proizlazi da je policija pregledom snimke nadzorne kamere broj ML 126-FK2, koja se nalazila južno od mjesta događaja, utvrdila da je neposredno prije nezgode tramvaj linije broj 17 krenuo vožnjom unaprijed u smjeru juga sa tramvajske stanice Frankopanske ulice, pri čemu se osobni automobil osiguranika tuženika kratko kretao paralelno uz tramvaj, a potom ga je pretekao i skrenuo udesno u smjeru jugozapada nastavljajući se kretati desnim kotačima uz uzdužnu neisprekidanu crtu žute boje, pri čemu je skrenuo udesno prelazeći pritom desnim dijelom na desnu prometnu traku i zaustavio se. Zbog nemogućnosti prolaska po desnoj traci, predmetni tramvaj se zaustavio, a vozilo osiguranika tuženika skrenulo je ulijevo u smjeru jugoistoka na lijevu prometnu traku, dok je tramvaj dalje nastavio s vožnjom u smjeru juga. Osim toga, policija je pregledom snimke nadzorne kamere koja se nalazila u tramvaju utvrdila da je neposredno u trenutnu nezgode u vidokrug kamere došla oštećenica AČ koja je leđima pala na pod tramvaja i glavom udarila u okomitu metalnu šipku.

16. Uvidom u izvješće vozača o prometnoj nesreći i šteti od 20. ožujka 2019. (list 45.-46. spisa) vidljivo je da je vozač tramvaja DČ tom prilikom naveo da je upravljao tramvajem sa stajališta Frankopanske ulice u smjeru prema Prečkom, a da je vozilo, koje se kretalo u istom smjeru kao i tramvaj, s njegove lijeve strane odjednom skrenulo udesno, slijedom čega je on prikočio tramvaj i pozvonio vozaču vozila, nakon čega se navedeno vozilo vratilo u svoju traku.

17. Iz iskaza svjedoka DČ s ročišta od 26. travnja 2024. (list 76. -77. spisa) proizlazi da je tom prilikom zakočio radi vozila koje se htjelo prestrojiti u desnu traku, no da je on potom nastavio vožnju budući da mu se nitko od putnika nije javio da je ozlijeđen. Napomenuo je da se slabo sjeća navedenog događaja, kao i da je tek po dolasku na zadnju stanicu u Prečkom dobio poziv od ZET-ovog centra, uslijed čega je pričekao dolazak policije radi davanja iskaza.

18. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz navedenog svjedoka budući da je u skladu s preostalim dokazima koji su izvedeni tijekom ovog postupka, a njegov iskaz suglasan je i s ranijim iskazom tog svjedoka iz izvješća od 20. ožujka 2019. (list 45. -46. spisa).

19. Nadalje, iz iskaza svjedokinje JČ s ročišta od 26. travnja 2024. (list 77. spisa) proizlazi da je svjedokinja navela da se predmetne zgode kretala vozilom po Frankopanskoj cesti te da je u jednom trenutku čula kočenje tramvaja zbog čega je usporila te se potom nakon semafora nastavila kretati ravno. Svjedokinja je navela da niti u jednom trenutku nije prešla na dio trake kojom se kreće tramvaj, kao i da nije došlo do kontakta između njenog vozila i tramvaja.

20. Sud je prihvatio samo dio iskaza navedene svjedokinje u dijelu kojim je iskazala da se tom prilikom kretala kolnikom Frankopanske ceste te da nije došlo do kontakta između njenog vozila i tramvaja budući da je u tom dijelu u skladu s provedenim dokazima. Međutim, sud nije prihvatio njezin iskaz u dijelu u kojem je iskazivala o dinamici nastanka štetnog događaja, posebno u dijelu kojim je navela da niti u jednom trenutku nije prešla na prometnu traku kojom se kretao tramvaj, budući da je u cijelosti u suprotnosti s preostalim dokazima koji su izvedeni tijekom postupka, a posebno s izvješćem o videozapisu Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb od 2. srpnja 2019., iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je navedena svjedokinja neposredno prije štetnog događaja skrenula udesno u smjeru tramvaja prvo se kretajući desnim kotačima uz uzdužnu neisprekidanu crtu žute boje, a potom je i skrenula udesno prelazeći pritom desnim dijelom vozila u desnu prometnu traku kojom se kretao tramvaj. Osim toga, napominje se i da je njezin iskaz u spomenutom dijelu proturječan s utvrđenjima iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, a kako je detaljnije obrazloženo u nastavku ove odluke, pa je ocijenjeno da je njezin iskaz u tom dijelu usmjeren na izbjegavanje odgovornosti te je posljedično nevjerodostojan.

21. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila Igora Jakoplića od 10. listopada 2024. (list 89. -94. spisa) proizlazi da je vještak utvrdio kako je prilikom štetnog događaja došlo do pada putnice u tramvaju AČ, u trenutku kada je vozač tramvaja poduzeo intenzivno kočenje jer mu se osobno vozilo osiguranika tuženika djelomično prestrojilo u njegovu prometnu traku koja je žutom neisprekidanom linijom označena kao traka namijenjena za promet vozila javnog prijevoza putnika. Naime, vještak je utvrdio da je vozačica osobnog vozila osiguranika tuženika započela s bočnim pomicanjem u desno iz svoje lijeve u desnu prometnu traku bez da je prethodno uključila pokazivače smjera, pa kada je desnim kotačima prešla preko pune razdjelne crte na nedozvoljenom mjestu, počela je iznenada i bez vidljivog razloga s kočenjem i zaustavljanjem vozila, tako da je blokirala promet na obje prometne trake za smjer kretanja prema jugu.

22. Vještak je, nadalje, utvrdio da je brzina kretanja tramvaja u trenutku uočavanja opasnosti iznosila oko 24 km/h, a da je vozač tramvaja u trenutku pojave opasnosti, kako je vidljivo na snimci ulične nadzorne kamere, reagirao na vrijeme i s nužnim intenzitetom kočenja s obzirom da je sudar s vozilom osiguranika tuženika uspio izbjeći uz ostavljanje minimalnog sigurnosnog razmaka između vozila od 1 -2 metra. S time u vezi, vještak je zaključio da vozač tramvaja nije zakasnio s reakcijom budući da je uspio zaustaviti tramvaj prije sudara s osobnim vozilom, a s obzirom na ostvaren vrlo mali sigurnosni razmak između vozila, vještak je zaključio da je intenzitet kočenja bio primjeren i nužan. Osim toga, vještak je konstatirao da tramvaji nisu opremljeni lijevim vanjskim ogledalom, kao i da isti uvijek imaju prednost u odnosu na cestovna vozila, uslijed čega vozač tramvaja nije imao niti obavezu niti tehničku mogućnost obaviti provjeru prije kretanja sa stajališta da li se neko vozilo namjerava prestrojiti u njegovu prometnu traku.

23. Zaključno, vještak je naveo da točna pozicije stradale putnice prije i na početku radnje kočenja nije vidljiva na snimkama unutrašnjosti tramvaja, no da je vidljivo da je ista pala kod ulaznog prostora tramvaja, pri čemu je u pod tramvaja udarila brzinom od 20 km/h.

24. Obrazlažući usmeno svoj nalaz i mišljenje na ročištu od 27. studenoga 2024. te odgovarajući na pitanja tuženika (list 100.-101. spisa), vještak je naveo da bi u slučaju da je tramvaj nastavio s vožnjom bez zaustavljanja u najmanju ruku došlo do zahvaćanja desnog retrovizora osobnog vozila, kao i da je s obzirom na konkretnu prometnu situaciju očekivano da vozač tramvaja započne kočiti.

25. Stranke nisu imale primjedbi niti prigovora na nalaz i mišljenje prometnog vještaka, slijedom čega je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši ga jasnim, argumentiranim, objektivnim i sačinjenim u skladu s pravilima struke.

26. Stoga, na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka sud je utvrdio da je u konkretnom slučaju do štetnog događaja došlo isključivom krivnjom vozačice osobnog vozila osiguranim kod tuženika, koja je desnim kotačima iz svoje lijeve u desnu prometnu traku prvo prešla preko pune razdjelne crte na nedozvoljenom mjestu, bez da je prethodno uključila pokazivače smjera te pravovremeno upozorila druge sudionike u prometu na namjeru promjenu trake, kao i da je potom iznenada i bez vidljivog razloga započela s kočenjem i zaustavljanjem svog vozila, pritom blokirajući promet na obje prometne trake, pri čemu je vozač tramvaja bio primoran poduzeti intenzivnije kočenje kako bi izbjegao sudar s osobnim vozilom, a uslijed takvog kočenja došlo je do pada oštećenice u pod tramvaja.

27. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za sudsku medicinu Vedrane Petrovečki (list 110.-125. spisa) proizlazi kako je vještakinja konstatirala da dinamika odvijanja predmetnog štetnog događaja, kako proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, omogućava nastanak pada putnice AČ koji je u konkretnom slučaju mogao dovesti i do nastanka ozljeda, i to konkretno natučenje prsne kralježnice i natučenje desne strane prsnog koša, a što proizlazi iz medicinske dokumentacije sačinjene na dan ozljeđivanja (povijest bolesti KB Merkur s lista 49. spisa). Vještakinja je pritom napomenula da su prijelomi 1. i 6. rebra desno posljedica prethodno postojećih presadnica, a one se opisuju i na drugim dijelovima kralježnice, a kako proizlazi iz učinjenog MSCT snimanja učinjenog 10 dana po ozljeđivanju. Naime, po uvidu u MSCT nalaz i mišljenje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice od 29. ožujka 2019. (list 50. spisa), vještakinja je navela da se na navedenom nalazu opisuju patološki prijelomi 1. i 6. rebra, pri čemu patološki prijelom podrazumijeva da je kost na mjestu prijeloma izmijenjena nekim bolesnim stanjem, a najčešće se radi o metastazama (presadnicama) neke zloćudne bolesti na kosti.

28. Stranke nisu imale primjedbi niti prigovora na nalaz sudsko-medicinske vještakinje, pa je sud također u cijelosti prihvatio navedeni nalaz i mišljenje kao stručan i objektivan. Sud nije proveo dokaz usmenim saslušanjem navedene vještakinje budući da niti jedna od stranaka nije imala primjedbi na njezin nalaz i mišljenje, a nije bilo potrebno da se vještakinja očituje na pitanje tuženika s lista 150. spisa vezano za mogućnost puknuća rebra kao posljedica ranijih metastaza budući da je vještakinja na navedeno pitanje već odgovorila u svom nalazu i mišljenju.

29. Slijedom navedenog, sud je na temelju nalaza i mišljenje sudsko-medicinske vještakinje utvrdio da je povodom predmetnog štetnog događaja oštećenica AČ uslijed pada u tramvaju zadobila natučenja prsne kralježnice i desne strane prsnog koša, a da su prijelomi 1. i 6. rebra desno posljedica prethodno postojećih presadnica (metastaza). Dakle, sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ozljede oštećenice u vidu natučenja prsne kralježnice i desne strane prsnog koša u uzročno- posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, dok prijelomi 1. i 6. rebra nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim događajem, već su posljedica ranijih metastaza.

30. Prema odredbi članka 1045. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.; dalje: ZOO - na snazi u vrijeme štetnog događaja), tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom članka 1046. ZOO -a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Da bi postojala odgovornost za štetu, moraju se ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu, a to su: subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost štetne radnje. Odredbom članka 1072. stavak 1. ZOO-a propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a na isti način kao i vlasnici vozila, odgovaraju i njihovi osiguratelji. Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (članak 963. stavak 1. ZOO-a).

31. Prema odredbi članka 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17.; dalje: ZSPC - na snazi u vrijeme štetnog događaja), vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja takvih radnji, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

32. Osim toga, odredbom članka 44. stavak 1. ZSPC-a propisano je da je prije obavljanja radnji vozilom iz članka 43. ZSPC-a, vozač dužan druge sudionike u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla ili, ako oni ne postoje, odgovarajući znak rukom.

33. Osim toga, odredbom članka 71. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama ("Narodne novine" broj 33/05., 64/05., 155/05., 14/11., 25/15., 92/19.; na snazi u vrijeme štetnog događaja) propisano je da puna uzdužna crta (razdjelna i rubna) označuje zabranu prelaska vozila preko te crte ili zabranu kretanja vozila po toj crti.

34. Slijedom navedenog, s obzirom da je ovaj sud po provedenom dokaznom postupku utvrdio da je do štetnog događaja došlo isključivom krivnjom vozačice osobnog vozila osiguranim kod tuženika, koja je prvo bočno prešla iz svoje desne u lijevu prometnu traku preko pune razdjelne crte kojom se kretao tramvaj, bez da je prethodno upalila pokazivače smjere, kao i da je potom iznenada započela s kočenjem i zaustavljanjem svog vozila pritom blokirajući promet, uslijed čega je vozač tramvaja bio primoran poduzeti intenzivnije kočenje u cilju izbjegavanja prometne nesreće s navedenim osobnim vozilom, kojom prilikom je došlo do pada putnice u tramvaju prilikom čega je ista zadobila tjelesne ozljede.

35. Stoga, imajući u vidu prethodno izneseno, utvrđeno je da je vozač ica osobnog vozila u vlasništvu osiguranika tuženika postupila odredbama članka 43. stavak 1. i 2. i članka 44. stavak 1. ZSPC-a, kao i protivno odredbi članka 71. gore citiranog Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.

36. Naime, ukoliko navedena vozačica uslijed prostornih i vremenskih uvjeta na cesti nije bila u mogućnosti obaviti radnju prestrojavanja iz jedne u drugu prometnu traku bez ugrožavanja i ometanja drugih sudionika u prometu, utoliko je treba la odustati od navedene radnje odnosno, istu učiniti tek nakon što se uvjeri la da to može učiniti bez posljedica, i to s uključenim pokazivačima smjera te po isprekidanoj (a ne žutoj punoj) razdjelnoj liniji.

37. Stoga, da vozačica vozila osiguranim kod tuženika nije započela s radnjom prestrojavanja na mjestu i u vrijeme kako je to učinila, ne bi došlo do naglog i forsiranog kočenja tramvaja u cilju izbjegavanja sudara te posljedično pada putnice AČ, stoga je njezina protupravna radnja u uzročno-posljedičnoj vezi s nastalim štetnim događajem i posljedično, nastalom štetom.

38. Među strankama nije sporna visina neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti oštećenice u iznosu od 663,61 eura na ime pretrpljenih fizičkih bolova i straha, a nije niti sporno da je tužitelj predmetni novčani iznos podmirio oštećenoj 14. studenoga 2019., što ujedno proizlazi i iz izvatka po transakcijskom računu tužitelja (list 48. spisa) te nalaza i mišljenja financijskog vještaka od 1. listopada 2025. (list 133. - 136. spisa).

39. Slijedom navedenog, s obzirom da je tijekom postupka utvrđena isključiva odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štete, a da visina neimovinske štete u iznosu od 663,61 eura nije sporna, sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev na ime regresa po osnovi pravične novčane naknade u iznosu od 663,61 eura, koju je i sud ocijenio primjerenom nastalom ozljeđivanju (članak 464.a ZPP-a), pa je primjenom odredbe članka 963. stavak 1. ZOO-a valjalo tužbeni zahtjev usvojiti u cijelosti i odlučiti kao pod točkom I. izreke presude.

40. Tužitelj, osim glavnice, ima pravo i na zakonske zatezne kamate s obzirom da tuženik svoju obvezu plaćanja nije ispunio po dospijeću, sve sukladno odredbama članka 1086. i članka 29. stavka 1. ZOO-a, po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a za ostale odnose, s time da temelju odredbe članka 300. stavak 1. ZOO-a, rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojega se rok računa. Budući da se prema odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, tužitelj ima pravo na zatezne kamate od prvog dana nakon nesporno izvršene isplate štete pa sve do namirenja.

41. S obzirom da tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate od dana dospijeća, odnosno od dana kada je izvršio isplatu štete oštećenici, a ne od prvog sljedećeg dana od izvršene isplate, sud je u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev te je odlučio kao pod točkom II. izreke presude.

42. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 151., članka 154. stavka 1. i 2., članka 155. te članka 164. stavka 2. ZPP-a budući da je tužitelj u cijelosti uspio u parnici u odnosu na glavni zahtjev, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., 107/25.; dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.; dalje: ZSP) te Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.; dalje: Uredba o tarifi).

43. Stoga, tužitelju su kao potrebni priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, primjenjujući pritom Tbr. 52.1. i Tbr. 54. Tarife, i to za zastupanje na ročištima od 15. veljače 2024., 26. travnja 2024., 27. studenoga 2024. i 12. ožujka 2026. u iznosu od 100,00 eura za svako ročište, dakle iznos od 400,00 eura, što uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) iznosi 500,00 eura.

44. Pored toga, tužitelj ima pravo na naknadu troškova na ime plaćenog predujma za provođenje prometnog vještačenja u iznosu od 250,00 eura te financijskog vještačenja u iznosu od 500,00 eura (list 85. -86. spisa).

45. Konačno, tužitelj ima pravo i na naknadu troškova na ime plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 eura, kao i na sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 26,54 eura, na temelju Tar. br. 1. stavak 1. i Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o tarifi te članka 7. stavak 1. ZSP-a.

46. Na ime troškova parničnog postupka tužitelj ima pravo i na zakonske zatezne kamate po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. ZOO -a za ostale odnose (jer nije riječ o obvezi iz trgovačkog ugovora), koje teku od 23. travnja 2026., kao dana donošenja ove presude, pa do isplate (članak 151. stavak 2. ZPP-a).

47. Tužitelj, s druge strane, nema pravo na naknadu dvostruko zatraženih troškova za zastupanje na ročištu od 27. studenoga 2024. u iznosu od 100,00 eura, uvećano za PDV, budući da mu je taj trošak već jednom priznat, a kako proizlazi iz točke 43. ovog obrazloženja.

48. Osim toga, tužitelju ne pripada pravo na naknadu troškova za sastav podnesaka od 15. svibnja 2024., 29. listopada 2024. i 15. listopada 2025., u iznosu od 100,00 eura za svaki podnesak, uvećano za PDV, iz razloga što navedenim podnescima navodi da ostaje kod svih iznesenih dokaznih prijedloga (podnesak od 15. svibnja 2024.), odnosno samo ponavlja utvrđen ja iz nalaza i mišljenja vještaka (podnesci od 29. listopada 2024. i 15. listopada 2025.), pa navedeni podnesci nisu bili potrebni za vođenje ove parnice sukladno odredbi članka 155. stavak 1. ZPP-a.

49. Zaključno, tužitelj nema pravo niti na naknadu troškova na ime sudske pristojbe za tužbu i za presudu preko priznatog iznosa od 26,54 eura za svaku pojedinu pristojbu, sve iz razloga što su to iznosi sudske pristojbe koje je tužitelj u obvezi podmiriti sukladno vrijednosti predmeta spora za tužbu i presudu.

50. Tuženik je u cijelosti izgubio spor pa stoga nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka, već ih je u obvezi naknaditi tužitelju.

51. Slijedom navedenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao pod točkom III., IV. i V. izreke presude.

U Zagrebu 23. travnja 2026.

Sudac:

Srđan Sessa

Nacrt odluke izradila:

Stella Vujković, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se predaje ovom sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava (članak 106.a stavak 5. ZPP-a). Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP -a (članak 467. stavak 1. ZPP-a). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta (članak 358. stavak 1. ZPP-a).