Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU

Andrije Hebranga 9, Metković

Poslovni broj: P-291/2023-23

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Metkoviću, po sutkinji tog suda Rajki Ćubela, u pravnoj stvari tužiteljice ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zdenko Merdžan, odvjetnik u Metkoviću, protiv tuženika TB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Antonio Volarević, odvjetnik u Zagrebu, radi prestanka uznemiravanja, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 12. ožujka 2026., u prisutnosti tužiteljice s punomoćnicima i punomoćnika tuženika, dana 23. travnja 2026.,

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da je tuženik TB pok. ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] uznemiravao tužiteljicu ZB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u izvršavanju njenih vlasničkih prava i to na način da je ušao na nekretninu tužiteljice koja je zemljišna površina navedena i opisana u geodetskom vještvu, na istoj zabio kolce i iste povezao plastičnom trakom, te na taj način želi kolcima označiti novu među u odnosu na onu stvarnu koju su označili geodeti, koja dijeli, razgraničava nekretninu tužiteljice od nekretnine tuženika, povadivši kolce koje su geodeti postavili, odložio na nekretnini tužiteljice cijevi za navodnjavanje, kao i željezne cijevi, odložio staru miješalicu za beton, zasadio dvije voćke, nasuo žalo, a sve to na nekretninu tužiteljice, a koja je zemljišna površina kao takva prikazana u Dopuni Stručnog nalaza-vještva kojeg je izradio Stalni sudski vještak za geodeziju Markov Vukša dipl. inž. geod. iz Metkovića dana 30. 10. 2025. godine, a koja je nekretnina prikazana na Skici preklopa, te koju je zemljišnu površinu vještak označio slovima: A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,A, i brojevima: 1, 2, 3, 4, 5, 6, na liniji razgraničenja nekretnine tužiteljice od nekretnine tuženika, a što je dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (stare izmjere), odnosno dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (nove izmjere), a što odgovara k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] – Grad u nastajanju, izlaganju, a koja Dopuna geodetskog Stručnog nalaza-vještva Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše dipl. inž. geod. iz Metkovića od 30. 10. 2025. godine čini sastavni dio ove presude, te se zabranjuje tuženiku svako takvo ili slično uznemiravanja vlasništva tužiteljice ubuduće.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnične troškove u iznosu od 2.453,10 €, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena, a u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica i posjednica nekretnine, parcele u mjestu [adresa], a koja parcela ima oznaku k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Na predmetnoj nekretnini izgrađena je obiteljska kuća, a koju je tužiteljica naslijedila od pokojne majke JB ud. MB, po pravomoćnom Rješenju o nasljeđivanju koje je donio sudski povjerenik Općinskog suda u Metkoviću, javni bilježnik Joško Pandža u [adresa], ostavina poslovni broj: O-1145/18; UPP/OS-90/18 od 20. 08. 2018. godine, a majka tužiteljice je također Rješenjem o nasljeđivanju naslijedila predmetnu nekretninu iza smrti svog supruga pok. MB, po pravomoćnom Rješenju o nasljeđivanju koje je donio Općinski sud u Metkoviću, ostavina poslovni broj: O-5/99 od 05. 02. 1999. godine, pravomoćno dana 10. 03. 1999. godine. Kod Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar nekretnina Dubrovnik, Odjel za katastar nekretnina Metković katastarskim čestica zemljišnog knjižnog stanja iz točke I ove tužbe odgovara po katastru k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Na predmetnoj k.č. po katastru još i danas se vodi majka tužiteljice JB ud. MB (kuća, Vilinovci, jendek, oranica, dvorište ), a tužiteljica je upisana kao isključiva vlasnica na k.č. k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a u odnosu na k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sudskom odlukom presudom Općinskog suda Metković, poslovni broj: P-178/69-3 od 25. 07. 1969. godine pokojni JB Z pok. T utvrđen je isključivim vlasnikom navedene k.č., a koji je otac tužiteljice, a koga je nakon njegove smrti naslijedila JB, majka tužiteljice te obzirom na iznijeto tužiteljica i njeni otac i majka imaju pravni temelj i istinit način stjecanja posjeda predmetne nekretnine u odnosu na k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te da ima predmnijevano vlasništvo tj. ima pravnu osnovu putem ove tužbe zahtijevati prestanak uznemiravanja od strane tuženika, a obzirom na kontinuitet sve od 1958. godine posjednica na valjanom pravnom temelju i čiji je posjed stečen a istinit način istu nekretninu obiteljsku kuću sa dvorištem, okućnicom posjeduje pošteno i ima predmnijevano vlasništvo. Kako je u tijeku nova katastarska izmjera nekretnina tužiteljice, koja je prethodno obilježena prije avionskog snimka, te je u postupku nove katastarske izmjere dobila svoj zasebni broj i to: k. č. [katastarska čestica] (vrt, izgrađeno zemljištem, dvorište, ukupne površine 925 m[2] ), k. o. [katastarska općina], te je temeljem Zapisnika sudskog povjerenstva broj: Z-239/2015/3233, dana 25.10.2017.godine na predmetnoj nekretninu u postupku nove izmjere upisana majka tužiteljice JB pok. Ć, ud. MB, a koju je nakon njene smrti temeljem Rješenja o nasljeđivanju naslijedila tužiteljica u cijelosti. Kako nekretnine tuženika oznake k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], po katastru graniči sa nekretninom tužiteljice, tuženikov brat KB je kod izlaganja nove katastarske izmjere iz točke III ove tužbe uložio prigovor na postojeću među između nekretnine tužiteljice i tuženika, a koji je prigovor odbijen. Iz izvješća katastarskog povjerenstva za izlaganje, razvidno je da je nositelj prava na katastarskim česticama [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Grad pristupio izlaganju dana 01. veljače 2016. godine i složio se sa predočenim podacima što je potvrdio svojim potpisom. Slijedom navedenog, katastarsko povjerenstvo, sukladno čl. 33. Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere (NN 59/2020), predlaže da se prigovor odbije. Ovlašteni geodet ispred geodetske tvrtke GEOSOLUM d.o.o., kod izlaska na teren, a radi označavanja granice k.č. tužiteljice u odnosu na k.č. tuženika, izradio je Skicu iskolčenja glede nove izmjere u izlaganju od 15. 12. 2021.godine, te ovjerio pečatom i potpisom, te je kod označavanja međe iznio da se radi o rijetko jasnom slučaju u kojem se gotovo u potpunosti poklapaju granice stare i nove katastarske izmjere. U posljednje vrijeme tuženik TB uznemirava tužiteljicu i članove njene obitelji u ostvarivanju njenih vlasničkih prava na njenoj nekretnini na način što je ušao na nekretninu tužiteljice i zabio kolce iste povezao plastičnom trakom, te na taj način želi kolcima označiti novu među u odnosu na onu stvarnu koju su označili geodeti između nekretnine tužiteljica i tuženika, te je odložio na nekretnini tužiteljice cijevi za navodnjavanje, kao i željezne cijevi, odložio staru miješalicu za beton, zasadio dvije voćke, nasuo žalo, a sve to na nekretninu tužiteljice, te na taj način uznemirava tužiteljicu u ostvarivanju njenih vlasničkih prava glede okućnice, dvorišta uz samu obiteljsku kuću. Tuženik u roku par dana od geodetskog označavanja međe (postavljanja kolaca), izvadio kolce kojima je geodet označio među. Zbog gore navedenog tužiteljica predlaže sudu prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava odnosno ističe kako niti tužba niti tužbeni zahtjev nisu osnovani. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, u čl. 167. st. 1. propisuje cit: „ Ako druga osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane“. Tuženik ističe da ne uznemirava vlasnika, već je jednostavno ogradio dio prijeporne čestice jer smatra i uvjeren je da je ogradio svoje vlasništvo i taj svoj čin i ne osporava. Iz činjeničnih navoda tužbe izvodi se neoboriv zaključak da je tužiteljica podnijela tužbu kojom traži od naslovnog Suda da utvrdi (tako i glasi petit tužbenog zahtjeva) da tuženik uznemirava tužiteljicu u izvršenju njenih vlasničkih prava na način da je ušao na nekretninu tužiteljice u dubinu od 0,5 m pa do 1,5 m te zabio kolce i iste povezao plastičnom trakom, da je na taj način želio svojim međašnim kolcima označiti novu među u odnosu na stvarnu koju su označili geodeti, povadivši međašne kolce koje su geodeti postavili, odložio na tom dijelu čestice cijevi za navodnjavanje, kao i željezne cijevi, zatim odložio staru miješalicu za beton, zasadio dvije voćke i nasuo žalo te se petitom tužbe izričito traži od suda da naloži tuženiku da, u roku od 15 dana, makne sve stvari koje je odložio, očisti nasuto žalo, povadi zasađene voćke, vrati međašne kolce na mjesto označeno od strane geodeta te također traži od suda da tuženiku zabrani daljnje uznemiravanje. Slijedom iznijetog, tužitelj smatra da postavljanje međašnih kolaca od strane tužitelja, zatim povezivanje istih plastičnom trakom te postavljanje pokretnina i rasutih tereta na dio prijeporne nekretnine, preko međašne linije kojeg su označili geodeti, ne predstavlja čin uznemiravanja posjeda pa stoga njen možebitni vlasnik (ovdje tužiteljica) zbog tog čina ne ostvaruje vlasničku zaštitu podnošenjem tužbe zbog prestanka uznemiravanje (actio negatoria), već tužbom radi povrata oduzetog dijela nekretnine, jer pravo na zaštitu od uznemiravanja pripada vlasniku ako ga treća osoba bespravno uznemirava na drugi način (kao što je npr. ispuštanjem vode s krovišta, ispuštanjem štetnih ili neugodnih mirisa, ispuštanjem dima, prekomjernom bukom i sl.), a ne oduzimanjem stvari (ovdje oduzimanjem dijela nekretnine), kako je to propisano citiranom zakonskom odredbom. Neovisno o svemu rečenom, tuženik smatra da nije niti uznemiravao tužiteljicu u izvršavanju posjeda njene nekretnine niti joj je oduzeo dio njene nekretnine. Jednostavno je međašnje kolce postavio na dio čestice koja je njegova, a u slučaju osporavanja od strane tužiteljice, jedino što tuženiku preostaje da u zasebnom sudskom postupku tužbom utvrdi da je prijeporno vlasništvo stekao, ako ništa drugo dosjelošću. Međutim, uzucapio, kao pravni institut, nije predmetom ove pravne stvar (barem za sada). Radi lakšeg praćenja ove problematike tužitelj će rabiti brojeve katastarskih čestica, a ne zemljišno -knjižnih. Tuženik ističe da se iz satelitske snimke Katastarskog plana (donja prva slika) i Izvoda iz katastarskog plana (donja druga slika), a koje se nalaze na kraju teksta ove točke Odgovora na tužbu, razvidi koliko se razlikuje međa između k. č. br: [katastarska čestica] i k. č. br: [katastarska čestica]. Kada se satelitska snimka s Googla putem interneta poveća tada je vidljiv utabani put (staza) koji se koristi za prolaz između rečenih katastarskih čestica. Tuženik odgovorno tvrdi da je rečeni put od samog početka bio, kao što je i danas, dio k. č. br: [katastarska čestica]. Nadalje, iz Katastarskog plana razvidno je da se balkon kuće na k. č. br: [katastarska čestica] nalazi na samoj međi, a iz satelitske snimke Katastarskog plana (temeljem nove izmjere) razvidno je da balkon kao i sama staza koja se nalazi uz građevinu na k. č. br: [katastarska čestica], prelaze na k. č. br: [katastarska čestica], a to posljedično znači da je nova međa dosta pomaknuta ispod balkona i na dio staze, sukladno izmjeri ovlaštenog geodeta, kojeg je angažirala tužiteljica. Između čestica (do betonske staze) se uvijek moglo proći za više od širine „freze“, a po novoj izmjeri bi se jedva pješice (hodajući na kant) moglo prolaziti pokraj građevine nalazećoj na k. č. br: [katastarska čestica]. Tako je iz satelitske snimke razvidno da su prijeporne „voćke“ (ustvari radi se o maslinama), a koje tužiteljica navodi u svojoj tužbi, posađene unutar k. č. br: [katastarska čestica] i da se od maslinika prolazi utabanim putem iz građevine sagrađene na k. č. br: [katastarska čestica]. Nadalje, tuženik odgovorno tvrdi da je njegov otac ĆB, danas pokojni, dogovorio s ocem tužiteljice pok. VB i susjedom pok. ŠB, kada su isti gradili kuće na k. č. br: [katastarska čestica] (Šprlje) i na k. č. br: [katastarska čestica] (Volarević), a budući da nisu imali izlaz na glavnu cestu i da se nisu mogli dogovoriti s drugim susjedom J (vlasnikom k. č. br: [katastarska čestica]) oko pristupa glavnoj cesti, da im on (M) dade na korištenje dio k. č. br: [katastarska čestica] (na kojoj se više od 50 godina nalazi izgrađena kuća tuženikovog brata KB) i koja je graničila sa susjedom J vlasnikom k. č. br: [katastarska čestica]. Tako je ĆB ustupio na korištenje (dao služnost puta) tužiteljičinom ocu RB i Jozinom susjedu ŠB cca 15 m², a taj dio ustupljene čestice danas se vodi kao k. č. br: [katastarska čestica]. Na taj način tuženikov otac pok. ĆB je ustupio tužiteljičinom ocu pok. RB i pok. ŠB (ustupljena kvadratura predstavlja ustvari novooformljenu k. č. br: [katastarska čestica]), a koja je danas u suvlasništvo tužiteljice i pravnih slijednika pok. ŠB. Tuženik ističe činjenicu, a koju mu je pričao njegov pokojni otac ĆB, da je njemu (ĆB) pok. ŠB (iako ĆB to nikada nije tražio) dao na ruke tadašnjih 10.000,00 dinara (a što je predstavljalo iznos jedne zemljoradničke dnevnice koja se u to vrijeme plaćala nadničarima), govoreći mu: „Tko zna kako će to naša djeca rješavati kada nas ne bude“. Nakon toga je ĆB najvjerojatnije ugovorom dopustio prijenos vlasništva na DB i ŠB. Tuženik ima potrebu naglasiti činjenicu da njegov otac ĆB za života i svi članovi njegove u obitelji nikada nisu pravili probleme oko ustupljenog dijela nekretnine, (k. č. br: [katastarska čestica]), unatoč činjenici da pok. MB nije nikada ništa tuženikovom ocu ĆB platio, a niti je tuženikov otac ikad tražio bilo kakvo plaćanje za ustupljeni dio k. č. br. [katastarska čestica], danas k. č. br: [katastarska čestica]. Iz fotografije, a koja se nalazi i u privitku Tužbe, razvidi se što je sve obuhvaćala k. č. br: [katastarska čestica] i da je ta čestica sezala (graničila) do ogradnog zida susjeda J (k. č. br: [katastarska čestica]). Tuženik odgovorno tvrdi da je k. č. br: [katastarska čestica] bila u isključivom vlasništvu obitelji pok. ĆB da se, a što je vidljivo na fotografiji, na istoj nalazio odloženi građevinski materijal koji je obitelj ĆB koristila za gradnju kao i za nasipavanje rupe prema k. č. br: [katastarska čestica]). Tuženikova obitelj je u vremenskom razdoblju od 1960. pa negdje do 1970. godine, na dijelu k. č. br: [katastarska čestica], sukladno izdanoj građevinskoj dozvoli gradila kuću. U jednom trenutku su „šalovali“ balkon na prvom katu kuće, gdje je vrh samog balkona, a što je utvrđeno viskom kada je spuštena okomica na među, da balkon prelazi 5 do 8 cm na betonsku stazu tada u vlasništvu tužiteljičinog oca MB. Tuženik odgovorno tvrdi i jamči da su on i njegov brat KB s tužiteljičinim ocem VB dogovorili da se balkon može završiti nalijevanjem betona, odnosno onako kako je isti postavljen „šalovanjem“. Nadalje, tuženik ističe činjenicu da se u tzv. „jendeku“ iza građevine na k. č. br: [katastarska čestica], koji u nastavku razdvaja k. č. br: [katastarska čestica] od k. č. br: [katastarska čestica] i danas nalazi tzv. “međašnji kamen“ postavljen na među (mrginj) koji dijeli obje čestice, još iz vremena kada k. č. br: [katastarska čestica] nije bila u vlasništvu obitelji KB. Tuženik odgovorno tvrdi da je bio svjedokom kada se njegov otac ĆB obiteljski dijelio od svog brata ŽB, i kada su tadašnji geometri izmjerili sve okolne čestice uključujući i česticu u vlasništvu IB kao i česticu ŠB te pod moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje i jamči da je tzv. međašnji kamen koji se nalazi na međi u jendeku „polazišna točka“ koju geometar (angažiran od strane tužiteljice) nije uzeo u obzir, pa to za posljedicu ima da je novo -ucrtana međa debelo ispod tuženikovog balkona, tako da balkon prelazi na novu među puno više od gore rečenih 5 odnosno 8 cm, koje je svojevremeno dopustio MB. Tuženik ima potrebu na kraju teksta iz ove VI. točke Odgovora na tužbu dostaviti snimku međašnjeg kamena koji se nalazi u jendeku, a koji je opisan u točki V. ovog Odgovora na tužbu te također dostaviti naslovnom Sudu fotografiju preuzetu s Googla, a nastala je u rujnu 2022. godine, gdje se nalaze plug, i dvije masline te tvrdi i jamči da je taj dio čestice uvijek pripadao i danas pripada k. č. br: [katastarska čestica], odnosno da taj dio čestice nije nikada pripadao k. č. br: [katastarska čestica]. Slijedom svega navedenog tuženik predlaže da naslovni Sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te da obveže tužiteljicu da naknadi tuženiku prouzročeni parnični trošak.

3. Tužiteljica je podneskom od 4. prosinca 2025. uredila tužbeni zahtjev u točki I. izreka sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka Marka Vukše iz [adresa].

4. Izvedeni su dokazi uvidom u sve isprave priložene spisu, očevidom na licu mjesta i čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Marka Vukše od 7. svibnja 2025. te dopune nalaza i mišljenja od 30. listopada 2025 ., saslušanjem svjedoka SB, EB, KB, BB, PB i CB te saslušanjem tužiteljice.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za prestanak uznemiravanja od strane tuženika. Tužiteljica navodi da ju je tuženik uznemiravao u izvršavanju njenih vlasničkih prava na način što je isti ušao na nekretninu tužiteljice koja je zemljišna površina navedena i opisana u geodetskom vještvu, na istoj zabio kolce i iste povezao plastičnom trakom, te na taj način želi kolcima označiti novu među u odnosu na onu stvarnu koju su označili geodeti, koja dijeli, razgraničava nekretninu tužiteljice od nekretnine tuženika, povadivši kolce koje su geodeti postavili, odložio na nekretnini tužiteljice cijevi za navodnjavanje, kao i željezne cijevi, odložio staru miješalicu za beton, zasadio dvije voćke, nasuo žalo, a sve to na nekretninu tužiteljice, a koja je zemljišna površina kao takva prikazana u Dopuni Stručnog nalaza-vještva kojeg je izradio Stalni sudski vještak za geodeziju Markov Vukša dipl. inž. geod. iz [adresa] dana 30. 10. 2025. godine, a koja je nekretnina prikazana na Skici preklopa, te koju je zemljišnu površinu vještak označio slovima:

A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,A, i brojevima: 1, 2, 3, 4, 5, 6, na liniji razgraničenja nekretnine tužiteljice od nekretnine tuženika, a što je dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (stare izmjere), odnosno dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (nove izmjere), a što odgovara k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] – Grad u nastajanju, izlaganju, a koja Dopuna geodetskog Stručnog nalaza-vještva Stalnog sudskog vještaka za geodeziju Marka Vukše dipl. inž. geod. iz [adresa] od 30. 10. 2025. godine, te da se zabrani tuženiku svako takvo ili slično uznemiravanja vlasništva tužiteljice ubuduće.

7. Među strankama nije sporno da su u postupku nove katastarske izmjere na terenu pokazale među te da je geodet označio među na terenu.

8. Sporno je, je li tuženik uznemiravao tužiteljicu na način što je povadio kolce koje je geodet postavio te zabio kolce na drugom mjestu i povezao ih trakom te odložio razne stvari na nekretninu tužiteljice.

9. Očevidom na licu mjesta održanim dana 10. rujna 2024. utvrđeno je da je predmet spora prostor koji se nalazi ispred obiteljske kuće tužiteljice te tuženikovog objekta koji se nalazi zapadno od njezine kuće. Tužiteljica je navela da je na tom prostoru tuženik bio postavio željezne kolce, blokove, bačve, miješalicu, a što je tuženik uklonio nakon što je u sudu održano ročište. Uz asfaltni put se nalaze dvije masline koje su, prema navodima stranaka, tuženikove i nalaze se na njegovoj nekretnini. Nadalje je navela da je predmet spora i prostor koji se nalazi sjeveroistočno od asfaltnog puta između objekata stranaka sve do završetka parcele.

10. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Marka Vukše od 7. svibnja 2025. proizlazi da je na dan očevida tužiteljica pokazala predmet spora koji se nalazi ispred njezine obiteljske kuće i tuženikovog objekta. S obzirom na to da na terenu nije vidljiva međa između tužiteljice i tuženika, predmetna nekretnina definirana je s jedne strane međom po k. o. [katastarska općina]-Grad-u izlaganju između tužiteljice i tuženika, a s druge strane točkama koje je pokazala tužiteljica na dan očevida. Na Prilogu 1. - Skici lica mjesta prikazano je stvarno stanje na dan očevida. Predmetna nekretnina je na Prilogu 1. - Skici lica mjesta označena likom A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, A ima površinu 38 m[2] , u naravi dio dvorišta a sastoji se od: dio je k. č. [katastarska čestica] k.o.

[adresa]-nova izmjera a sastoji se od:

• dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova, na Prilogu 1.-Skici lica mjesta označenog likom A, B, M, G, H, I, J, K, L, A površine 25m[2] koji se sastoji od:

- dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova izmjera, na Prilogu 1. -Skici lica mjesta označenog likom G, H, I, J, K, L, M, G površine 21m2

- dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-stara izmjera na Prilogu 1. -Skici lica mjesta označenog likom A, B, M, L, A površine 4m2

• dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova, na Prilogu 1.-Skici lica mjesta označenog likom B, C, D, E, F, G, M, B površine 13m[2] koji se sastoji od:

- dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova izmjera, na Prilogu 1. -Skici lica mjesta označenog likom D, E, F, G, M, D površine 12m[2]

- dijela č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-stara izmjera na Prilogu 1. -Skici lica mjesta označenog likom B, C, D, M, B površine 1m[2]

Uvidom u dokumentaciju iz Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina Metković vještak je utvrdio da se položaj granice između kat. čestica [katastarska čestica] nije mijenjao od osnutka novog katastarskog operata za k. o. [katastarska općina], koji je stupio na snagu 17. studenog 1978 . g. Rješenjem geodetske uprave broj: 04-49/11-1978, a nakon provedenog postupka nove katastarske izmjere i postupka izlaganja na uvid. Granice su rekonstruirane sa fotokopije foto-skice izmjere iz koje je izrađen katastarski plan priložene u Prilogu 2., a odmjeranja s iste su vidljiva i na Prilogu 1. - Skici lica mjesta na dan očevida za točku "B" dok je točka "G" određena sredinom postojećeg kanala. Prilikom izlaganja na uvid k. o. [katastarska općina]-nova izmjera koja je postala službena 1978. godine ovako prikazane granice su predočene i potpisane od strane tadašnjih nositelja prava na nekretninama, dokaz o čemu su potpisani popisni listovi u Prilogu 3. ovog stručnog nalaza-vještva. Također na Prilogu 1. - Skici lica mjesta prikazao sam i granicu između 2345 i 2346 k. o. [katastarska općina]-Grad-u izlaganju (označena oznakama C, D, E, F) koja je potpisana od strane nositelja prava na nekretninama što je vidljivo iz Priloga 4. Popisnih listova k. o. [katastarska općina] - Grad-u izlaganju. Prilikom izrade stručnog nalaza- vještva uočio je razliku između granica u k. o. [katastarska općina]-Grad-u izlaganju i k. o. [katastarska općina]-nova izmjera i to na način da je granica između katastarskih čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Grad-u izlaganju pomaknuta cca 0.5m u smjeru sjeverozapada u odnosu na granicu između k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-nova izmjera. Ukoliko spomenuta granica kao takva nije pokazana na terenu prilikom izrade katastarskog operata k. o. [katastarska općina]-Grad-u izlaganju izvođačima radova mišljenja je da je razlika koja se pojavila nastala uslijed pogreške u precrtavanju s katastarskog plana zbog nekvalitetno odrađene terenske dešifraže sa fotosnimaka (Prilog 2. - Fotokopija foto- skice izmjere nove katastarske izmjere k. o. [katastarska općina] (1968.godina)) odnosno vektorizacije katastarskog plana te da se sama granica nalazi neposredno uz prijelaz listova katastarskog plana. Dubinskom analizom svih raspoloživih podataka iz Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina [adresa] utvrđena je gore spomenuta razlika u granicama. Smatra da bi za izbjegavanje daljnjih nesporazuma vezanih za predmetnu granicu katastarskih čestica bilo uputno granicu urediti dogovorno kroz prigovor na oblik i položaj predmetnih katastarskih čestica, odnosno ako je za to prekasno, granicu urediti Geodetskim elaboratom izrađenim u svrhu ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije nakon stupanja na snagu nove zemljišne knjige k. o. [katastarska općina]-Grad-u izlaganju. Na Prilogu 7. – fotografijama lica mjesta vidi se predmetna nekretnina na dan očevida.

11. Tužiteljica je podneskom od 28. svibnja 2025. prigovorila nalazu i mišljenju vještaka Marka Vukše od 7. svibnja 2025., navodeći da je u tumaču znakova (legendi) vještak liniju crvene boje (točke A, L, K, J, I, H i G) opisao kao „granica predmetne nekretnine (pokazano od tužiteljice)“. Moli vještaka da podrobnije objasni pojam „predmetna nekretnina“ odnosno ukloni svaku moguću sumnju da je tužiteljica pokazala granicu katastarske čestice. Moli vještaka da u vještvu priloži i preklop k. o. [katastarska općina] – nova izmjera i k. o. [katastarska općina]-Grad-u izlaganju u službenom referentnom koordinatnom sustavu kartografske projekcije HTRS96/TM kako su iste izrađene odnosno danas službene, bez subjektivnih interpretacija linija granica. Moli da se svaka točka loma na liniji međe označi točkom s odgovarajućim koordinatama u službenom referentnom koordinatnom sustavu kartografske projekcije HTRS96/TM te da se na takvom prikazu prikaže i površina koja je predmet spora, pokazana od tužiteljice.

12. Tuženik je u podnesku od 3. studenog 2025. naveo kako smatra da ne postoje zakonske osnove za dopunskim vještačenjem i postupanjem vještaka sukladno prijedlogu tužiteljice iz podneska od 28.05.2025. Naime, zadatak vještaka je bio identificirati nekretninu pokazanu od strane tužiteljice te prikazati među između nekretnina stranaka prema službenom katastarskom planu. Svoj zadatak koji mu je sud dao na ročištu od 10.09.2024. vještak je ispoštovao te je izveo zaključke sukladno dokumentaciji u spisu i kazivanju tužiteljice na održanom ročištu. Vještak je na skici lica mjesta (prilog broj 1) crvenom bojom točkama A, L, K, J, I, H, G označio liniju koju je tužiteljica pokazala kao granicu predmetne nekretnine koja čini predmet spora. Dodatno očitovanje vještaka u vidu uklanjanja svake moguće sumnje da je tužiteljica pokazala granicu katastarske čestice bespredmetno je. Vještak je postupio u skladu s onim što je tužiteljica pokazala. Dodatno postupanje u skladu s navodima tužiteljice učinit će nalaz i mišljenje vještaka pristranim, subjektivnim i nevjerodostojnim. Isto tako, vještak je uočio da postoji razlika između granica nekretnina tužiteljice i tuženika u k. o. [katastarska općina]-GRAD u izlaganju i k. o. [katastarska općina] – nova izmjera, i to na način da je granica između katastarskih čestica [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]-GRAD u izlaganju pomaknuta cca 0,5 m u smjeru sjeverozapada u odnosu na granicu između 3161 i 3186, k. o. [katastarska općina] – nova izmjera. Navedena razlika utvrđena je nauštrb tuženika i njegove nekretnine. Stoga je i više nego jasno da je tuženik postavljanjem međašnih kolaca postupao u skladu s onim stanjem i granicama koje postoje na terenu od 1970.ih, a što je potvrđeno i samim nalazom vještaka. Dodatno, iz podneska tužiteljice nije razvidno je li ista osporava nalaz i mišljenje vještaka ili se ista slaže sa sadržajem nalaza. Tužiteljica je u naslovu podneska istaknula da daje prigovor na nalaz vještaka, ali svoj podnesak konstruira na način da od vještaka zahtijeva dodatno očitovanje i dodatne radnje koje mu nisu naložene na ročištu od 10.09.2024., ali ne ističe zašto osporava nalaz i mišljenje vještaka.

13. Iz dopune nalaza i mišljenja od 30. listopada 2025. proizlazi da je vještak po prijedlogu tužiteljice da podbrobnije pojasni pojam „predmetna nekretnina", odgovorio da se pojam „predmetna nekretnina" odnosi na predmet spora. Pošto je predmet spora površina - lik koji treba biti definiran rubovima, a tužiteljica ga je jasno na terenu pokazala u jugoistočnom i sjeveroistočnom dijelu (linija crvene boje na Na Prilogu 1.-Skici lica mjesta od 07.05.2025., označena točkama A, L, K, J, I, H i G), smatrao je za potrebno da definira rub spornog prostora kako bi mogao iskazati površinu istoga. Kako se u zapisniku sastavljenom na licu mjesta od 10. 09. 2024., navodi: "Tužiteljica navodi da tuženik zapravo ne poštuje među koja je određena u katastru jer on smatra da je međa na drugom mjestu. Navodi da je nakon što je geodet na terenu označio među, tuženik počupao postavljene kolce i te sve stvari odložio na nekretninu tužiteljice", zaključio je da jugozapadni i sjeverozapadni rub spornog prostora predstavlja međa-granica između k.č. tužiteljice i k.č. tuženika. Pri konstrukciji spomenute granice utvrdio je razliku u položaju spomenute granice na katastarskom planu i iste granice konstruirane iz orginalnih mjera kojima se izrađuje katastarski plan što je detaljno opisao u vještvu. U dopuni vještva priložio je i skicu preklopa k. o. [katastarska općina] (nova izmjera) i k. o. [katastarska općina] - Grad (u izlaganju), u HTRS96/TM (Prilog 8. - Skica preklopa), na kojoj su lomne točke između k.č. tuženika 2346 (3186) i k. č. [katastarska čestica] (3163) tužiteljice, prikazane kao 1, 2, 3, 4, 5 i 6 uz popis koordinata. Iz preklopa, kao što je i naveo u vještvu, vidljiv je nesklad stvarnog stanja na terenu sa stanjem na katastarskom planu (položaj objekata tužiteljice i tuženika, te betonske staze jugozapadno od kuće tužiteljice od kojih su uzete originalne mjere neophodne za konstrukciju granica utvrđenih za izradu katastarskih planova k. o. [katastarska općina] (nova izmjera)). Također prikazao je i površinu koja je predmet spora od strane tužiteljice.

14. Tužiteljica je podneskom od 4. prosinca 2025. uredila tužbeni zahtjev prema Dopuni Stručnog nalaza - vještva vještaka Marka Vukše, na koju tužiteljica nije imala primjedbi. Nadalje je navela kako stoji činjenica da je tuženik uz Odgovor na tužbu dostavio isprave glede izlaganja svoje k.č. u novoj katastarskoj izmjeri za k. o. [katastarska općina]-Grad, parcela oznake 2346, k. o. [katastarska općina] – Grad, te je upravo on tuženik liniju razgraničenja prihvatio i potvrdio kako kod izlaganja u katastru, a potom se onda tuženik i uknjižio pred Sudskim povjerenstvom Naslovljenog suda u zemljišne knjige, jer je upravo takvo stanje glede linije razgraničenja između nekretnine tuženika i nekretnine tužiteljice prikazao Stalni sudski vještak Marko Vukša dipl. inž. geod. iz [adresa] u svome Dopunskom Stručnom nalazu – Vještvu od dana 30. 10. 2025. godine, u Prilogu 8. Skice preklopa. Tužiteljica ističe da je tuženik neposredno prije održavanja očevida lica mjesta od strane suda uklonio sve stvari, materijal kojeg je prethodno bio odložio na dio nekretnine tužiteljice, odnosno predmeta spora, a iz kojeg je razloga tužiteljica i pokrenula ovaj postupak, tako da će taj dio tužbenog zahtjeva u niže uređenom tužbenom zahtjevu tužiteljica ispustiti.

14.1. Tužiteljica je nadalje osporila sve navode tuženika iz njegovog podneska od 03. studenog 2025. godine u kojem tuženik navodi da je tužiteljica kod izvođenja dokaza očevidom lica mjesta pokazala sudu granicu, liniju razgraničenja između njene nekretnine i nekretnine tuženika, a koju je vještak geodet na Skici lica mjesta u Vještvu od 07. svibnja 2025. godine označio crvenom bojom i točkama A,L,K,J,I,H,G, a što nije istina, jer tu liniju tužiteljica nije pokazala, niti je istu znala, a niti znade ni sada pokazati, a iz razloga što je tuženik počupao kolce, biljege koje su geodeti u dva navrata postavili, a radi čega je tužiteljica i pokrenula ovaj postupak. Samo je tužiteljica pokazala sudu površinu na koju je tuženik odložio razne stvari, materijal kako je to navedeno i opisano u tužbi, a nikako tužiteljica nije pokazala granicu svoje katastarske čestice u odnosu na katastarsku česticu tuženika, jer ona nema to znanje, a znala bi pokazati svakako da tuženik nije počupao, uklonio biljege, kolce kojim su geodeti prije pokretanja ove parnice obilježili granicu, liniju razgraničenja između nekretnina ovih stranaka. Također su neosnovani, besmisleni, pravno neosnovani navodi tuženika da će postupanje po prigovoru tužiteljice glede vještva vještaka geodeta, da će Dopunski nalaz vještaka biti pristran, subjektivan, jer je upravo vještak geodet u svome Dopunskom nalazu potvrdio liniju razgraničenja između nekretnine tužiteljice i nekretnine tuženika koju je tuženik prihvatio u novoj katastarskoj izmjeri, a kako je to prethodno navedeno, a niti je točno da je u novoj katastarskoj izmjeri linija razgraničenja između nekretnine tužiteljice i nekretnine tuženika pomaknuta 0,5 m na štetu tuženika, jer je to samo jedna neosnovana i proizvoljna tvrdnja tuženika, a što je u svezi nove katastarske izmjere već obrazloženo.

15. Saslušan na ročištu održanom dana 10. prosinca 2025. vještak Marko Vukša je izjavio kako u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja kao i dopune nalaza i mišljenja od 30. listopada 2025. Nakon što je od suda dobio zadatak da izradi vještvo snimio je spornu površinu, prikupio podatke iz katastra i izradio vještvo. Tužiteljica na terenu nije pokazala granicu između kat. čest tužiteljice i tuženika, a što ujedno i predstavlja granicu predmetne površine u sjeverozapadnom i jugozapadnom dijelu, te je napravio konstrukciju granice iz podataka iz katastra kako bi prikazao predmetnu površinu. Ustanovio je da je originalna granica između kat. čest. tužiteljice i tuženika konstruirana direktnim odmjeranjima od kuće tuženika i betonske staze na jugozapadu. Po snimanju kuće tužiteljice i tuženika ustanovio je da su objekti, koji bi trebali biti čvrsti na katastarskom planu, smaknuti u smjeru sjeverozapada za cca pola metra te je samim tim i granica na katastarskom planu pomaknuta za isti pomak. Kako su kuće na katastarskom planu izmjere u izlaganju k. o. [katastarska općina] - Nova izmjera prikazane ispravno položajno, mišljenja je da je predmetna granica, ukoliko nije pokazana prilikom izmjere, precrtana s katastarskog plana te bi taj sam postupak mogao biti razlog spora. Iz tog razloga je i prikazao granicu iz direktnih mjera uzetih s terena definiranu slovima B, M, i G, te granicu katastarskih čestica prema k. o. [katastarska općina] Grad - u izlaganju prikazane na skici lica mjesta na dan očevida slovima C, D, E, i F. Snimao je u službenom državnom koordinatnom sustavu i tako je prikazao i objekte i granice. Dodao je, s obzirom na prije rečeno, linija granica između kat. čest. E, F, D, C, predstavlja granicu između kat. čest. tužiteljice i tuženika u novoj katastarskoj izmjeri u izlaganju i identična je granici službene katastarske izmjere na katastarskom planu koja je smaknuta za pola metra u smjeru sjeverozapada, dok je granica između kat. čest. tužitelja i tuženika prikazana slovima B, M i G konstruirana iz originalnih mjera i prikazuje granicu između kat. čest. tužiteljice i tuženika pokazanu 1968. prilikom izrade katastarskog operata nove katastarske izmjere k. o. [katastarska općina]. Pomak na planu je vidljiv iz Dopune koju je dostavio sudu na Prilogu 8. gdje je izvršen preklop katastarskog plana službene kat. izmjere k. o. [katastarska općina] sa k. o. [katastarska općina] Grad – u izlaganju. Preklop je izvršen u državnom koordinatnom sustavu HTRS 96. Morao je prikazati granicu kako bih definirao predmetnu površinu. Prikazao je i u vještvu i u dopuni snimak u službenom državnom koordinatnom sustavu, te je preklopom službenog katastarskog plana sa snimljenim stanjem s čvrstim točkama ustanovio pogrešku na katastarskom planu prilikom izrade i vještva i dopune vještva, prikazao je obje varijante granice između kat. čest. te ih prikazao na skici izrađenoj u vještvu kako bi ukazao na nepravilnost, odnosno pogrešku na katastarskom planu. Na dopuni vještva je prikazao stvarni položaj objekata i položaj objekata na katastarskom planu, jer granica je konstruirana direktnim mjerenjem od čvrstih rubova objekata pa iz tog proizlazi, ukoliko objekti na katastarskom planu nisu prikazani na mjestu gdje se nalaze stvarno u prostoru, tada ni granica na katastarskom planu neće biti prikazana na mjestu gdje se nalazi u prostoru. Izvršio je preklop kao što je i traženo. Dodao je da katastarski plan iz 1971. nije izrađen u službenom državnom koordinatnom sustavu HTRS 96, nego je obrađen softverom T7D odobrenim od DGU te transformiran u HTRS 96/TM sa tri translacije i sa tri rotacije po x, y i z osi te mjerilu. Kao takvom je izvršio preklop sa katastarskom izmjerom k. o. [katastarska općina] Grad – u izlaganju izrađenoj u HTRS 96/TM. Identične su linije s katastarskog plana i u najnovijoj izmjeri, ali ponavlja da je ustanovio da je došlo do greške na katastarskom planu.

16. Iz iskaza svjedoka SB proizlazi da živi u neposrednoj blizini predmeta spora, stoga može kazati da mu je poznato da su na lice mjesta izlazili geodeti kada su se mjerile nekretnine, na licu mjesta je vidio postavljene kolce te traku kojom je obilježena međa, otprilike nakon par dana vidio je da su nestali ti kolci i ta traka. Nije mu poznato niti tko je postavio te kolce i traku niti tko je to uklonio. Nema saznanja o tome gdje je granica između nekretnina stranaka, ali je na tom prostoru uvijek bilo stvari i čije su, to ne zna. Na ovom prostoru se sada ništa ne nalazi, odnosno nema nikakvih stvari. Tuženik mu se samo neslužbeno jednom obraćao da mu je navodno uzeo jedan njegov dio, ali ništa službeno. Ne zna na čijem prostoru su bile one stvari. Na tom prostoru se nalaze dvije masline, ali misli da te masline nisu na spornom prostoru, pretpostavlja da su to tuženikove masline. Nije mu poznato da bi netko zasadio nekakve voćke, osim ovih maslina, i nije vidio nikakve voćke osim ovih maslina.

17. Svjedok EB je iskazao da je susjed stranaka, odnosno neposredni susjed tužiteljice. Zna da je između stranaka nastao neki spor. Zna kada su bili geodeti i vršili premjeravanje nekretnina stranaka, bili su postavili neke znakove, nakon nekog vremena, a misli da nije prošlo puno vremena, nestali su ti međašni znaci. Vidio je susjeda TB, ovdje tuženika, da je on nešto ograđivao, pa kada ga je pitao što to radi, kazao mu je da ograđuje svoje. Uz stazu je stavljao neku žičanu ogradu, ta ograda je stajala dosta, pa je vidio da je jedan dan to sve uklonjeno i očišćeno. Tu su bili neki plugovi, neka miješalica, što je također bio uklonjeno, a i drugi susjedi tu ostavljaju drva ili svoja vozila. Nije mu poznato na terenu gdje bi bila međa između nekretnina stranaka. Bila je ruža uz kuću tužiteljice.

18. Svjedok KB je iskazao da je živio u [adresa], s tim da se negdje 70-ih godina prošlog stoljeća preselio u Nova Sela. Od tada ponekad dolazi u [adresa]. On je gradio kuću svoga brata i svoju kuću koja je s druge strane ceste od kuće njegovog brata. Između njihovih nekretnina nije nikada bilo nikakva spora, iako je 5 cm ćoška balkona njegove kuće prešlo na nekretninu koja je bila u vlasništvu MB, a što mu je rekao da ako mu smeta da će on to ukloniti, a on je rekao da mu to ne smeta. Oni su pok. RB dali prolaz do njegove kuće od asfalta prema kući. Oduvijek se znalo što je čije jer zemlju siječe jendek. Zna se što je njihovo i oni tu nemaju nikakva spora. Njegov brat je držao neke stvari, plug i traktor, između nekretnina stranaka, ali je on to držao na njihovoj zemlji. Nije mu poznato je li zadnjih godina po pozivu stranaka izlazio geometar da bi na terenu okolčio.

19. Iz iskaza svjedoka BB proizlazi da živi preko puta nekretnina stranaka. Oni su njegovi susjedi i njemu nije jasno niti oko čega je nastao spor niti ima saznanja o predmetu spora. Pola godine provodi na Hvaru pa nije vidio da bi na lice mjesta izlazili geometri i nešto označavali. Nije vidio ni da bi tuženik ostavljao neke stvari na prostoru između nekretnina stranaka, niti zna što je čije na terenu.

20. Svjedok PB je iskazala da živi u prizemlju kuće svoga oca pa joj je stoga poznato što je predmet ovog spora. Može kazati da u kući tužiteljice nakon smrti njene majke jedno vrijeme nije nitko živio, tako da se na ovom prostoru ispred kuće svatko parkirao. Na ovom spornom prostoru je njen otac ostavljao plug od traktora, a i neke druge stvari , ali je on to ostavljao na svome. Nije joj poznato da su geometri na licu mjesta stavljali neke međašne znake niti da bi netko to uklanjao. Nakon jednog razgovora tužiteljice i njene majke misli da je njen otac na terenu nečim bio ograničio svoje jer je smatrao da treba označiti ono što je njegovo, a to je bilo vrlo kratko, ne zna tko je to bio uklonio. Na ovom međuprostoru su bile neke samonikle višnje, ali se to bilo osušilo, to njen otac nije niti sadio niti uklanjao, a ruža je bila između nekretnina stranaka, misli da se i ta ruža osušila. Stoga može kazati da njen otac tu nije sadio nikakve voćke, osim one dvije masline koje su na njihovom terenu. Ne zna tko je uklonio one samonikle voćke koje su se osušile. Njoj se tužiteljica jedan put obratila, zna da su svi tada bili pod koronom, a ona ju je uputila da razgovara s njezinim ocem jer je on vlasnik. Tata joj je rekao da je s njim razgovarala. Tata joj je prenio da su dolazili geodeti. Misli da danas na terenu nema nikakvih znakova. Punomoćnik tuženika protivi se pitanju punomoćnika tužiteljice je li svjedokinja nešto pomagala majci i ocu jer u istome sadrži pretpostavku da je netko nešto radio, a da je svjedokinja pomagala. Nije ništa pomagala ocu i majci, jer ni oni nisu ništa uklanjali, samo je jedan put kada je kosila ispred svoje kuće pokosila i susjedne nekretnine, kao što i inače radi. Već je kazala da je njen otac tu ostavljao plug, ali iza maslina, a cijevi za navodnjavanje su stajale uz stepenice stričeve kuće. Već je kazala da je njen otac nakon razgovora s tužiteljicom na terenu htio pokazati što je njegovo pa je postavio malu plastičnu cijev od navodnjavanja koja se zaveže.

21. Svjedok CB je iskazao da od 1993. godine, kada je upisao studij, živi u [adresa], a u [adresa] dolazi povremeno, uglavnom za praznike. Koliko je upoznat između stranaka je nastao spor oko međe, odnosno granica njihovih nekretnina. Nije nikada bilo spora o vlasništvu između njegova oca i vlasnika susjednih nekretnina. Ispod kuće je bio jendek, dok su oni pored kuća prostor koristili za prolaz do njihovih nekretnina pa se moglo proći skoro i traktorom, a freza i kariola su mogle proći, a zna da je išao i traktor. Nikada nije bilo problema, niti su oni nekome branili prolaz, niti je netko njima branio prolaz. Upoznat je da su izlazili geodeti, ali on nikada nije bio prisutan kada su izlazili. Otac mu je pričao da je on ostavljao cijevi za navodnjavanje, traktor, ili bilo šta što je koristio, ali on je sve to ostavljao na svome terenu. Nije mu pričao da bi on uklanjao neke stvari. Koliko zna njegov otac nije sadio nikakve voćke na spornom prostoru jer postoje samo one dvije masline u vlasništvu njegova oca koje nisu na spornom prostoru. Otac mu nije govorio da je bilo nekih samoniklih voćki na ovom prostoru. Sada kad je došao iz Zagreba nije ništa mogao vidjeti na terenu jer je bilo parkirano nekoliko vozila, pa ne može tvrditi niti da ima niti da nema ikakvih stvari na terenu. Točno je da se tužiteljica njemu obraćala porukom, ali on je odgovorio da on, pored oca i strica koji su vlasnici, ne može sudjelovati u bilo čemu jer oni su vlasnici. U odnosu na parkirana vozila može kazati da tu parkiraju susjedi koji su ranije tu parkirali, a ne zna jesu li pitali niti im je tko to dopustio.

22. Tužiteljica je u svome iskazu navela kako u cijelosti ostaje kod svih navoda iznesenih u tužbi, kao i kod navoda koje je punomoćnik iznio u dostavljenim podnescima. Sve je počelo 2018. kada je njena majka umrla. Kuću su izgradili njeni roditelji prije više od 60 godina. Nakon smrti oca je majka nasljednica, a ona je jedina i isključiva nasljednica svoje majke tako da je ona naslijedila ovu nekretninu. Trebalo bi početi od trenutka kada je krenula nova izmjera kada su dobili poziv da će biti terenska izmjera i da se označe međe i na terenskom uviđaju bili prisutni njena majka i članovi obitelji CB i označili su međe. Geodet je sve evidentirao i na temelju toga je doneseno rješenje pa se obitelj CB uknjižila na stanje prema novoj izmjeri, potpisali su zapisnik i složili se s međom. Za života njene majke je sve bilo u redu, na tom dijelu zemljišta su parkirali auto, uzgajali na prednjem dijelu cvijeće, a na stražnjem dijelu povrće. Ruža je bila međašni znak koja se nakon smrti njene majke sasušila i netko ju je sasjekao. Tuženik je namjerno ostavio sasječene grane da oni to vide. Nakon toga je na jednom dijelu zemljišta nasuo šljunak, a na drugom dijelu neku građevinsku šutu. Nakon toga je srela tuženikovu suprugu kojoj je rekla da bi stavila ogradu da su svi mirni i ona se složila, predložila je da pozovu geodeta, i s tim se složila. Kad je geodet najavio da će doći, obavijestila ih je da budu prisutni i tuženik je došao na teren kada je i geodet došao. Kad je geodet izvadio mjerni instrument tuženik mu je rekao: "što ćeš to raditi, zar se to tako radi", a na upit geodeta kako se to radi, tuženik je rekao: "mjeri se koracima od jednog kraja moje zemlje do drugog". Geodet je upitao dokle će mjeriti, a tuženik mu je rekao: "dokle ti ja kažem". Geodet je označio sprejom i zabio kolac na terenu, dao joj skicu iskolčenja koju su priložili kao dokaz i otišao. Kad je geodet otišao tuženik joj se obratio i rekao da ništa ne valja što je geodet uradio i da se on s tim ne slaže. Upitala ga je što predlaže i mogu li se dogovoriti i kazao je da se on nema što dogovarati i da on zna dokle je njegovo i neće mu geodet određivati njegovu među. To je bila njezina jedina i zadnja komunikacija s njim. Zbog proteka vremena ne može se sjetiti svih datuma, ali o tome su u spis dostavili dokaze, ali se sjeća da je nakon Božića tuženik počeo navlačiti razne stvari na predmet spora, a prije toga je počupao kolce te zatrpao među koju je geodet sprejom označio te je on odredio neku svoju među. Stavio je razne stvari, miješalicu, blokove, plastične cijevi i to je sve tako stajalo. Nakon što su od strane suda zaprimili rješenje o uviđaju na licu mjesta, jedno popodne su tuženik i članovi njegove obitelji sve te stvari digli i sve očistili. Pokušala je na miran način riješiti ovaj spor pa je razgovarala s tuženikovom suprugom i stupila u kontakt s njegovim sinom, međutim oni su bili nezainteresirani, a i nemoćni. Tuženik je nastavio s verbalnim uvredama pa je tako i galamio na njezinu kćer, koja sada stanuje u kući koju je naslijedila od majke, tako da su izbjegavali svaki kontakt s njime, jedino im je preostalo podnijeti tužbu, što su i učinili jer su vidjeli da ne postoji nikakva mogućnost razgovora i dogovora s tuženikom. Još je naglasila kako joj je tuženikova supruga kazala kako su oni uložili prigovor u novoj izmjeri pa su od strane katastra bili ponovno pozvani na teren, pa kada je ponovno izašao geodet u tom postupku nove izmjere tuženik je opet galamio na njega da se to tako ne radi. Kasnije smo dobili rješenje da je odbijen taj prigovor. Točno je da je tuženik bio posadio dvije voćke na mjestu gdje on smatra da je međa, ne zna o kojim voćkama se radi, njegovao ih je i zalijevao, a uklonjene su kada je uklonio i ove druge stvari netom prije očevida. Još je naglasila kako su sve točke iz odgovora na tužbu bespredmetne jer se ne odnose na predmet ovog spora. Njezina obitelj je uvijek bila u posjedu predmeta spora, a on može nesmetano prolaziti kao što je i prolazio, i to pješke, jer se ne može drugačije proći. Tuženikov sin je izjavio da se prolazilo s traktorom, međutim traktor tu po dimenzijama ne može proći. Poznato joj je da su se u novoj izmjeri i njena majka i tuženik uknjižili svaki na svoju nekretninu, a i tuženikova supruga joj je poslala poruku sa slikom nove izmjere i uknjiženom kućom i zemljom. Na upit punomoćnika tužiteljici zašto je uz zadnji podnesak dostavila ove fotografije i zašto ih nije dostavila ranije, punomoćnik tuženika se usprotivio ovom pitanju i predložio da se zabrani odgovor na isto jer je podnesak dostavljen nakon zaključenja prethodnog postupka. Tužiteljica je izjavila da je za ove fotografije saznala od svoga zeta i to u razgovoru nakon ročišta na kojem su saslušani svjedoci. Bila je iznenađena iskazima svjedoka pa kada je o tome razgovarala s kćeri i zetom, zet joj je odgovorio da on ima na mobitelu sve snimljeno pa je iz tog razloga te fotografije naknadno dostavila u spis. Nakon održanog očevida tuženik niti članovi njegove obitelji nisu više ostavljali nikakve stvari na predmetu spora.

23. Ocjenjujući sve provedene dokaze zasebno te u međusobnoj povezanosti sud utvrđuje da je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice.

24. Prema odredbi članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 52/25): (1) Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. (2) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. (3) Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete. (4) Pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnijevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnijevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnijevanoga vlasnika.

25. Prije svega se ističe da tuženik još u odgovoru na tužbu navodi kako, iako smatra da nije uznemiravao tužiteljicu u posjedu njene nekretnine niti joj oduzeo dio nekretnine, međašne kolce je postavio na dio čestice koja je njegova, navodeći da je on jednostavno ogradio dio prijeporne čestice jer smatra i uvjeren je da je ogradio svoje vlasništvo i taj svoj čin i ne osporava, na koji način tuženik zapravo neizravno priznaje da je uznemiravao tužiteljicu na navedeni način jer je zapravo sve to što je radio, radio na nekretnini koja je u vlasništvu tužiteljice.

26. Iz provedenih dokaza je utvrđeno da su stranke u postupku nove katastarske izmjere u izlaganju bile pozvane na teren te da je na terenu geodet uz prisustvo stranaka označio među, nakon čega je tuženik i pred sudskim povjerenstvom zapravo priznao takvu među te se upisao na novoformiranoj kat. čest. Tuženik je izjavio i prigovor koji prigovor je odbijen.

27. Kraj činjenice da je tuženik potpisao zapisnik pred Komisijom ureda za katastar, kao i sudskim povjerenstvom, ta činjenica ima značaj potpisivanja ugovora o uređenju međe između nekretnina stranaka pa se i predmnijeva da su stranke vlasnici nekretnine do međe.

28. Sama činjenica da je tuženik, kako to proizlazi iz iskaza tužiteljice te svjedoka EB, uklonio stvari koje je bio odložio na spornu površinu te uklonio i kolce koje je bio zabio i povezao plastičnom trakom, kao i kolce koje su bili postavili geodeti, po stavu suda isti je uznemiravao tužiteljicu u izvršavanju njenih ovlasti u pogledu nekretnine. I svjedok SB u svom iskazu navodi da je na licu mjesta vidio postavljene kolce i traku kojom je obilježena međa te da su ti kolci i traka nestali.

29. Bez obzira na činjenicu što je od strane sudskog vještaka Marka Vukše utvrđeno da je došlo do greške na katastarskom planu, jer da su čvrsti objekti na katastarskom planu smaknuti u smjeru sjeverozapada za cca pola metra te da je samim tim i granica na katastarskom planu pomaknuta, iz njegovog nalaza i mišljenja, kao i usmenog iskaza, je utvrđeno da je granica između kat. čest. tužiteljice i tuženika u novoj katastarskoj izmjeri u izlaganju identična granici službene katastarske izmjere na katastarskom planu.

30. Neovisno o činjenici što tuženik u odgovoru na tužbu ističe da se u konkretnom slučaju ne radi o tužbi zbog prestanka uznemiravanja, već tužbi radi povrata oduzetog dijela nekretnine, po stavu ovog suda ipak se radi o tužbi radi uznemiravanja jer je utvrđeno da je tuženik, kao što to navodi tužiteljica, prije uviđaja na licu mjesta, uklonio stvari koje je bio postavio na nekretnini tužiteljice pa se ipak radi o uznemiravanju prava vlasništva.

31. Osim toga, iz nalaza i mišljenja vještaka Marka Vukše proizlazi da je uvidom u dokumentaciju iz Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Ispostava za katastar nekretnina Metković utvrdio da se položaj granice između kat. čestica [katastarska čestica] nije mijenjao od osnutka novog katastarskog operata za k. o. [katastarska općina], koji je stupio na snagu 17. studenog 1978 g. Rješenjem geodetske uprave broj: 04-49/11-1978, a nakon provedenog postupka nove katastarske izmjere i postupka izlaganja na uvid. Granice su rekonstruirane sa fotokopije foto-skice izmjere iz koje je izrađen katastarski plan priložene u Prilogu 2. a odmjeranja s iste su vidljiva i na Prilogu 1. - Skici lica mjesta na dan očevida za točku "B" dok je točka "G" određena sredinom postojećeg kanala. Prilikom izlaganja na uvid k. o. [katastarska općina]- nova izmjera koja je postala službena 1978. godine ovako prikazane granice su predočene i potpisane od strane tadašnjih nositelja prava na nekretninama, dokaz o čemu su potpisani popisni listovi u Prilogu 3. stručnog nalaza -vještva. Također na Prilogu 1.-Skici lica mjesta prikazao je i granicu između 2345 i 2346 k. o. [katastarska općina]- Grad-u izlaganju (označena oznakama C, D, E, F) koja je potpisana od strane nositelja prava na nekretninama što je vidljivo iz Priloga 4. Popisnih listova k. o. [katastarska općina]- Grad-u izlaganju.

32. Prema tome, položaj granice između čestica koja su bile u vlasništvu prednika tužiteljice i tuženika se nije mijenjala od osnutka novog katastarskog operata za k.o.

[adresa] još od 1978. godine.

33. Svjedoci koje je tuženik predložio u svojim iskazima uglavnom navode da im nije poznato da je između stranaka ikada bilo spora, niti im je poznato da je geometar izlazio na teren te označavao među niti da bi netko tu među uklanjao, dok svjedok PB, koja je kći tuženika, također navodi da joj nije poznato da su geometri stavljali međašne znake niti da bi ih netko uklanjao, a što je u suprotnosti sa drugim izvedenim dokazima, slijedom čega im sud i ne poklanja vjeru.

34. Prema tome, tužiteljica je u ovom postupku dokazala da ju je tuženik uznemiravao u izvršavanju njenih vlasničkih prava, dok tuženik nije dokazao da ima pravo poduzimati one radnje koje je poduzeo kojima je uznemiravao tužiteljicu.

35. Slijedom navedenog trebalo je tužbeni zahtjev tužiteljice prihvatiti te se tuženiku zabranjuje da ubuduće uznemirava tužiteljicu u izvršavanju njezinih vlasničkih prava.

36. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 €, trošak zastupanja na pet (5) ročišta u iznosu od po 200,00 €, trošak sastava jednog obrazloženog podneska u iznosu od 200,00 €, uvećano za 25 % PDV-a, sve u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, 107/25), trošak vještačenja u iznosu od 650,00 €, trošak sudske pristojbe za tužbu i presudu u iznosu od po 26,55 €, sve u ukupnom iznosu od 2.453,10 €.

37. Zbog svega izloženog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Metković, 23. travnja 2026.

S u t k i n j a :

Rajka Ćubela

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni Županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (čl. 335. ZPP-a).

DNA:

1. Zdenko Merdžan, odvjetnik u Metkoviću, e-Oglasna ploča

2. Antonio Volarević, odvjetnik u Zagrebu, e-Oglasna ploča

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte