Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šetalište dr. I. Lebovića 42.

Poslovni broj: P-35/2025-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Sanjani Zorinc, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Vjekoslava Kovačevića, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d. OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, koga zastupa Krešimir Ćurković, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Ćurković i Šanjug d.o.o. Zagreb, Maksimirska 25, protiv tuženika LOVAČKE UDRUGE „FAZAN“ Drnje, OIB: 39122608067, Drnje, Trg kralja Tomislava 29, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC OSIGURANJA d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 koga zastupa Katarina Ileković, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Varaždin I., Varaždin, Zagrebačka 63,

radi

isplate

1.861,37

EUR

(jednatisućaosamstošezdesetjedaneurotridesetsedameurocenta), nakon javne i glavne rasprave zaključene 10. ožujka 2026. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika umješača na strani tuženika, 23. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LOVAČKOJ UDRUZI „FAZAN“ Drnje, OIB: 39122608067, Drnje, Trg kralja Tomislava 29 isplatiti tužitelju CROATIA OSIGURANJU d.d. OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, iznos od 1.861,37 EUR (jednatisućaosamstošezdesetjedaneurotridesetsedameurocenta) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 25. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 916,36

EUR (devetstošesnaesteuratridesetšesteurocenta) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. travnja 2026. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj Croatia osiguranje d.d. podnio je 4. travnja 2025. tužbu protiv tuženika Lovačke udruge „Fazan“ Drnje, Drnje, Trg kralja Tomislava 29, radi naplate regresne tražbine u iznosu od 1.861,37 EUR u kojoj navodi da je 7. travnja 2022. na otvorenom dijelu državne ceste broj 41, između mjesta Botovo i Gotalovo, došlo do prometne nesreće na način da je US iz [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], marke Citroen Jumper, kada je pred njegovo vozilo istrčala divljač/srneća divljač, te udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala imovinska šteta, a vozač vozila nije bio u mogućnosti izbjeći nalet na divljač. Navedeno vozilo bilo je u vrijeme štetnog događaja osigurano kod tužitelja policom automobilskog kasko osiguranja broj: 004095097133, a djelatnici MUP-a, PU Koprivničko-križevačke prilikom očevida utvrdili su kako je jedinka srneće divljači istrčala iz lovišta tuženika. Tužitelj ističe da je u naprijed navedenom štetnom događaju štetu je pretrpio Zavod za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije na vozilu registarske oznake [registarska oznaka] u iznosu od 1.861,37 EUR, koju štetu je tužitelj oštećenom naknadio po polici kasko osiguranja. Tužitelj nadalje navodi da lovištem iz kojeg je divljač istrčala gospodari tuženik za kojeg smatra da za nastalu štetu odgovara sukladno odredbama iz Zakona o lovstvu (članak 80., članak 76. stavak 2.) i Zakona o obveznim odnosima (članak 1063., 1064. i 1067. ZOO-a). Naime, divljač na javnoj cesti neprijeporno predstavlja opasnu stvar, a iz odredbe članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu jasno proizlazi da u slučaju, kada je do štete došlo naletom divljači na vozilo u vrijeme kada se nije provodio lov, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije. Prema tome tužitelj navodi da u situacijama, poput konkretnog slučaja, jer Zakonom o lovstvu kao lex specialis nije propisano tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari tuženik u vrijeme kada se nije provodio lov, treba primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. Tužitelj ističe da je uz tužbu priložio i u ovoj tužbi predložio izvođenje svih dokaza kojima isključuje odgovornost svoga osiguranika za prouzrokovanje prometne nezgode sukladno odredbi članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu, kao i sve dokaze koji ukazuju na postojanje odgovornosti tuženika, sukladno odredbama 1063. -1067. Zakona o obveznim odnosima te da je ovakvo pravno shvaćanje u pogledu tumačenja zakonskih odredbi radi utvrđivanja odgovornosti za štete na vozilima prouzročene od strane divljači iz lovišta, zauzeo je Ustavni sud RH, u odluci poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019., kao i Visoki trgovački sud RH u presudi broj Pž-5681/2021 od 1. rujna 2022. Tužitelj navodi da je pozvao tuženika i tuženikova osiguravatelja na podmirenje regresnog duga, ali je namirenje ostalo bezuspješno, tako da predlaže sudu da naloži tuženiku da mu isplati regresnu tražbinu s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U svom odgovoru na tužbu od 30. travnja 2025. tuženik navodi da Lovačka udruga „Fazan“ Drnje gospodari zajedničkim otvorenim lovištem VI/114 -„Drnje- Torčec“, te da je navedeno lovište u vrijeme nastanka štetnog događaja bilo osigurano zajedničkom policom osiguranja pri Euroherc osiguranju d.d. policom osiguranja od odgovornosti broj: 804271894. Nadalje tuženik navodi da ne poriče da se štetni događaj dogodio i upoznat je s njime, ali se ne smatra odgovornim za isti jer je tuženik poduzeo sve što je mogao. Također tuženik navodi da se na dan i u vrijeme nastanka štetnog događaja nije vršio skupni lov koji bi utjecao na pretrčavanje divljači preko ceste, zatim da je na prometnici postavljen znak opasnosti, da je tuženik bio osiguran, te da se očitovao na regresni zahtjev. Kako je navedeno lovište bilo osigurano u vrijeme nastanka štetnog događaja kao i sva lovišta na području Republike Hrvatske tuženik predlaže sudu da se Euroherc osiguranje d.d. obavijesti o otpočetoj parnici radi ostvarivanja intervencijskog efekta. Slijedom navedenog tuženik se ne slaže s navodima zaprimljene tužbe, te predlaže da sud donese presudu kojom se tužba odbija.

3. U podnesku od 18. lipnja 2025. umješač na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb navodi kako ima pravni interes za sudjelovanjem u predmetnoj parnici, jer je tuženik imao zaključen Ugovor o osiguranju od odgovornosti lovačkog društva za štete počinjene trećim osobama s periodom važenja od 1. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022. Također, umješač navodi da su sastavni dio predmetnog ugovornog odnosa Uvjeti za osiguranje imovine i Uvjeti za osiguranje odgovornosti, te da su sva prava i obaveze osiguratelja za isplatom naknade štete oštećenicima po polici osiguranja odnosno ugovoru regulirana navedenim uvjetima i da se obaveza osiguratelja kako prema osiguraniku tako i prema trećima utvrđuje sukladno navedenim Uvjetima osiguranja. Umješač ne osporava da je 7. travnja 2022. na državnoj cesti D41 došlo do naleta vozila [registarska oznaka] na srneću divljač, ali osporava pasivnu legitimaciju, jer osiguranik tuženika nije vlasnik lovišta niti divljači, budući se divljač smatra javnim dobrom. Umješač osporava odgovornost za štetu i iz razloga što šteta na vozilu osiguranom kod tužitelja nije nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlaštenika jer sukladno odredbi članka 80. stavak 6. točka 2. Zakona o lovstvu za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi te lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, dok je pretpostavka za pasivnu legitimaciju ovlaštenika prava lova da je šteta na vozilu uvjetovana vršenjem skupnog lova. Kako predmetna šteta nije nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlaštenika, umješač smatra da nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika. Umješač napominje da odredba članka 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju s obzirom na činjenične navode tužbe te da se u konkretnom slučaju nije provodio organizirani lov pa ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete. Nadalje, umješač ističe kako se predmetni štetni događaj odigrao izvan područja lovišta tj. na nelovnoj površini (DRŽAVNA CESTA D41), pa se ne radi o šteti za koju odgovaraju lovoovlaštenici i davatelji prava lova sukladno Zakonu o lovstvu, a posebice ne tuženik. Naime, prema odredbama članka 11. stavka 2. Zakona o lovstvu zabranjeno je ustanovljavanje lovišta na javnim cestama, pa cesta predstavlja nelovnu površinu čiji su korisnici pravne osobe koje upravljaju istima. Odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o lovstvu određeno je da korisnik nelovne površine-pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljenje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika. Prema tumačenju Ministarstva poljoprivrede od 2. lipnja 2016. cesta nije lovište već površina izvan lovišta na kojoj je lovoovlaštenik onemogućen u provedbi bilo kakvih mjera i radnji za zaštitu i lov divljači pa tako i za provođenje mjera sprečavanja šteta od divljači i te mjere i radnje je obvezatna propisati i provoditi pravna osoba koja upravlja predmetnom cestom. Slijedom navedenog, umješač smatra da lovačka društva nisu korisnici odnosno lovoovlaštenici površine na kojoj se dogodio štetni događaj obzirom da je šteta nastala na nelovnoj površini koja bi trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik te da se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14 – u nastavku teksta Zakon o cestama) koji u članku 50. stavku 1. navodi da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje. Stoga, umješač ističe prigovor isključive krivnje treće osobe tj. nadležne uprave za ceste, jer nije postupila sukladno zakonskim odredbama prema kojima javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane na način da ih na siguran način mogu koristiti korisnici ceste kojima je namijenjena te da pravna osoba koje je nadležna za održavanje ceste je korisnik nelovne površine ima i status lovoovlaštenika. Za umješača nije sporna visina štete nastala na vozilu, ali osporava zatraženi tijek zateznih kamata, jer je tuženik u obvezi isplatiti štetu tek donošenjem prvostupanjske presude u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva, budući prije toga nije bila utvrđena njegova obveza, niti je bila poznata visina iznosa kojeg je potrebno platiti, a koji je utvrđen tek donošenjem prvostupanjske presude, pa radi toga sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a niti zatezne kamate nisu mogle početi teći prije nego što je takva njegova obveza utvrđena donošenjem prvostupanjske presude. Imajući u vidu naprijed navedeno umješač predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu parničnog troška.

4. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu MUP, PU Koprivničko-križevačke od 24. travnja 2022. (list 4-5 spisa), policu automobilskog kaska br. 004095097133 (list 6 spisa), uvjete za osiguranje automobilskog kaska (list 7-13 spisa), prijavu štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (list 14-15 spisa), izjavu vozača PS (list 16 spisa), presliku vozačke dozvole (list 17 spisa), presliku prometne dozvole (list 18 -19 spisa), zapisnik o alkotestiranju od 7. travnja 2022. (list 20 spisa), izvid štete od 10. svibnja 2022. (list 21 spisa), fotografije (list 22-31 spisa), račun broj: 481/1/67 od 16. svibnja 2022. (list 32 spisa), izvadak po transakcijskom računu PBZ d.d. od 25. svibnja 2025. (list 33 spisa), regresni zahtjev od 6. listopada 2022. (list 34 spisa), fotografije (list 35- 44 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede, broj: Klasa: 011-04/16-01/96, Urbroj: 525- 11/1026-16-2 od 2. lipnja 2016. (list 66 spisa), cjelokupni spis sačinjen povodom štetnog događaja PU Koprivničko-križevačke, PP Koprivnica od 3. studenog 2025. s fotoelaboratom i situacijskim planom (list 79-93 spisa), potvrdu Hrvatskih cesta od 10. studenog 2025. (list 94 spisa), podatke o lovoovlaštenicima Minstarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 5. studenog 2025. (list 95-96 spisa), iskaz svjedoka US na ročištu 9. prosinca 2025. (list 98 spisa), iskaz svjedoka USO na ročištu 9. prosinca 2025. (list 99 spisa), iskaz svjedoka AS na ročištu 9. prosinca 2025. (list 100 spisa), potvrdu o lovištu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 19. siječnja 2026. s kartom lovišta (list 107-108 spisa).

5. Sud nije provodio dokaz saslušanjem policijskih službenika koji su obavljali očevid na mjestu nezgode s obzirom na to da smatra da nije potrebno saslušavati navedene svjedoke zbog načela ekonomičnosti, te imajući u vidu da se okolnosti o kojima policijski službenici imaju saznanja vezano za predmetnu prometnu nezgodu mogu utvrditi iz pisane dokumentacije koja se nalazi u spisu.

6. Također sud nije provodio predloženo vještačenje od strane umješača po vještaku za lovstvo sa zadatkom da se utvrdi je li mjesto događaja područje na kojem je moguće uspostaviti lovište ili ne, te je li ili nije moguće provoditi lov sukladno odredbama Zakona o lovstvu jer su navedene činjenice pravno pitanje sud odlučio u daljnjem obrazloženju presude.

7. Isto tako, sud nije proveo ni dokaz provođenjem prometno -tehničkim vještačenjem uz očevid i rekonstrukciju događaja s obzirom na to da dinamika nastanka štetnog događaja i visina štete nastala na sanitetskom vozilu na kraju postupka nisu bili sporni za umješača, a pri tome imajući u vidu da tuženik tijekom postupka nije predlagao izvođenje bilo kakvih dokaza niti je izričito osporavao dinamiku prometne nezgode i visinu štete nastale na vozilu te iz razloga što je sud smatrao da činjenično stanje bilo u dovoljnoj mjeri utvrđeno.

8. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25.; dalje ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

9. Među strankama nije sporno da je 7. travnja 2022. na otvorenom dijelu državne ceste broj 41, između mjesta Botovo i Gotalovo, došlo je do prometne nesreće na način da je US iz [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], upravljao motornim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], marke i tip vozila Citroen Jumper, kada je pred njegovo vozilo istrčala divljač / srneća divljač, te udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala imovinska šteta.

10. Također nije sporno da u trenutku prometne nezgode na dionici kretanja vozila ograničenje brzine bilo 90 km/h, kao i to da vozač US tada nije bio pod utjecajem alkohola niti je obavljenim očevidom na mjestu prometne nezgode utvrđena njegova prekršajna odgovornost od strane Policijske uprave Koprivničko - križevačke. Nije sporno niti da je lovnik tuženika AS nakon izvršenog očevida preuzeo uginulu divljač koja je udarila u motorno vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kao i to da na dan i u vrijeme nastanka spornog događaja nije provođen skupni lov od strane tuženika. Osim navedenog za umješača na strani tuženika nije sporna visina štete nastala na vozilu u iznosu od 1.861,37 EUR i dinamika nastanka predmetne prometne nezgode, dok iste činjenice tuženik nije osporavao tijekom postupka.

11. Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva, pasivna legitimacija tuženika, kao i zatraženi tijek zateznih kamata, te je li u trenutku prometne nezgode prije mjesta naleta na divljač bio postavljen znak opasnosti "Divljač na cesti".

12. Sukladno članku 7. točki 11., 10. i 17. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18., 32/19., 32/20. i 124/24.; dalje: ZL) lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova je pravna ili fizička osoba koja je stekla pravo lova na temelju ZL-a, a lovište je određena površina zemljišta koja je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, pri čemu pojam otvoreno lovište znači lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači.

13. Prema članku 17. stavku 1. i 2. ZL-a zajednička lovišta ustanovljuju se na površinama na kojima nisu ustanovljena državna i privatna lovišta ako površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta, dok se ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka.

14. Prema članku 80. stavku 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18., 32/19. i 32/20.; dalje: ZL) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi ili lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

15. Člankom 76. stavak 2. ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

16. Prema članku 1063. i 1064. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. dalje: ZOO) šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik.

17. Člankom 1067. ZOO-a propisano je da se vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti te ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti. Vlasnik se može osloboditi odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

18. Člankom 963. ZOO-a propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

19. Prema odredbi članka 219. stavka 1. ZPP-a, svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok je člankom 221.a ZPP-a propisano ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

20. Prema članku 492.a ZPP-a u postupku pred trgovačkim sudovima sud će, u pravilu, utvrditi odlučne činjenice na temelju isprava.

21. Iz dopisa Hrvatskih cesta d.o.o. od 10. studenog 2025. proizlazi da Hrvatske ceste d.o.o. 7. travnja 2022. odnosno na dan štetnog događaja nisu provodile lovnu aktivnost niti su uzgajale divljač, kao i to da toga dana nisu imale program zaštite divljači niti sklopljenu policu osiguranja koji bi obuhvaćala štete od divljači i životinja lutalica.

22. Isto tako uvidom u potvrdu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva broj: Klasa: 323-01/25-01/208, Urbroj: 525-10/614-26-4 od 6. studenog 2025. i kartu lovišta (list 107 i 108 spisa) jasno je vidljivo da se mjesto predmetnog štetnog događaja nalazi unutar opisa granica zajedničkog lovišta broj: VI/114 – DRNJE- TORČEC“ kojim je u vrijeme predmetne prometne nezgode upravljao tuženik odnosno Lovačka udruga „Fazan“ Drnje.

23. Nadalje, prema Potvrdi PU Koprivničko-križevačke Klasa: 211-08/22- 3/2593 Urbroj: 511-06-08-22-3 od 25. travnja 2022. (list spisa 4 i 5) i Izvješća o poduzetom Klasa: 211-08/22-3/2593 Urbroj: 511-06-08-22-2 od 9. travnja 2022. (list spisa 80) jasno proizlazi da na dionici kretanja sanitetskog vozila nije postavljen znak opasnosti „divljač na cesti“.

24. Iz iskaza svjedoka US vezano za sporni događaj proizlazi da se isti u proljeće 2022. oko 6,00 sati ujutro kretao između mjesta Drnje i Gola koja je u sklopu državne ceste Botovo – Gotalovo, te da je prilikom izlaska iz mjesta Botovo (prema Gotalovu) došlo do naleta divljači. Ističe da su vremenski uvjeti na cesti tada bili normalni te da se počelo daniti i preglednost je bila dobra, kolnik suh, odnosno nije bilo ni padalina niti magle. Napominje da je mjesto naleta na divljač izvan naseljenog mjesta tako da je brzina ograničenja kretanja vozila bila 70 km/h ili više, a isti se je tom prilikom kretao sa službenim vozilom Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko- križevačke županije odnosno sanitetskim vozilom marke Citroen Jumper oko 70 km/h. Tom prilikom vozač bio je u službenom kombi vozilu s medicinskom sestrom koja je bila na suvozačkom mjestu jer su ujutro išli skupljati pacijente za redovnu hemodijalizu. Također napominje da je tom prilikom imao upaljena kratka svjetla, a da se osim toga zbog proteka vremena ne može sjetiti je li nakon izlaska iz mjesta Botovo bio istaknut znak opasnosti od naleta na divljač. U odnosu na sami predmetni sporni događaj odnosno na samu prometnu nezgodu napominje da se je kretao brzinom oko 70 km/h desnom trakom, te da mu je s njegove lijeve strane iz grmlja iskočio mladi srnjak s malim rogovima koji je udario u prednji srednji dio kombi vozila prilikom čega je došlo do oštećenja vozila odnosno branika. Napominje da je prilikom naleta čuo udarac u kombi vozilo, te se odmah zaustavio i zvao policijske službenike koji su za otprilike 15-tak minuta došli na mjesto nezgode i izvršili očevid. Također, napominje dok je bio na mjestu nezgode da nije vidio nikoga iz neke lovačke udruge. Imajući u vidu da je iz vozila curio antifriz zvao je Zavod odnosno glavnu jedinicu da pošalju drugo sanitetsko vozilo kako bi mogli nastaviti dalje s prijevozom pacijenata u medicinske ustanove. Svjedok ističe da živi u [adresa], a s obzirom da se učestalo kreće cestom na kojoj je došlo do predmetne prometne nezgode zna da taj dio ceste okružuje lovište Lovačke udruge "Fazan" Drnje. Na posebno pitanje umješača na strani tuženika vozač navodi da nije kočio prije naleta na srnjaka, jer se nalet srnjaka na sanitetsko vozilo dogodio vrlo brzo tako da nije stigao maknuti nogu s gas papučice.

25. Iz iskaza svjedoka USO proizlazi da se prije tri godine odnosno u rano proljeće 2022. kada je radila kod bivšeg poslodavca Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije zajedno s kolegom SS kretala sanitetskim vozilom iz mjesta Drnje odnosno Botovo prema Dravskom mostu- Gotalovo. Ističe da je prilikom izlaska iz mjesta Botovo došlo do naleta srnjaka na sanitetsko vozilo tako iznenada da nije bilo mjesta manevru kojim bi se nalet mogao izbjeći. Napominje da je tom prilikom sjedila na suvozačkom mjestu, te da su se ona i kolega kretali sanitetskim vozilom desnom trakom. Koliko se sjeća divljač odnosno srnjak je izletio njoj s desne strane ceste te je udario u srednji dio sanitetskog vozila i to u predjelu registarske oznake. Naglašava da je do prometne nezgode došlo oko pola šest ujutro, te da se počelo razdanjivati odnosno svitati, zatim nije bilo padalina niti magle, a kolnik je bio suh. S obzirom na to da nije upravljala vozilom ne može reći kojom su se točnom brzinom kretali prije naleta na divljač, te je li vozač uspio kočiti. Koliko se sjeća nakon naleta na divljač prednja maska vozila je bila oštećena, registarska oznaka je završila u polju odnosno odletjela u polje zbog siline udarca, te je prema pričama kolega došlo do kvara na "kileru". Ne sjeća se je li nakon izlaska iz mjesta Botovo bio postavljen znak Opasnost naleta na divljač.

26. Svjedok AS, vezano za sporni događaj u svom iskazu navodi da je do naleta na divljač došlo na izlasku iz mjesta Botovo u pravcu Šoderice, odnosno Dravskog mosta i to oko 300 metara od Pizzerie Kavalir. Napominje da je na mjestu prometne nezgode s lijeve i s desne strane ceste lovište Lovačke udruge Fazan Drnje čiji je on član i lovnik. Također navodi da ga je prije tri godine oko 6,00 sati ujutro zvala policija te obavijestila da je došlo do naleta na srneću divljač, te da mora izaći na mjesto događaja. Prilikom dolaska na gore navedeno mjesto događaja zatekao je policijske službenike i uginulu divljač-srndaća koji se nalazio u kanalu s lijeve strane ceste gledajući prema Dravskom mostu odnosno lijevo od vozača. Napominje da prilikom njegovog dolaska na mjesto prometne nezgode oko 7,15 sati ujutro nije zatekao sanitetsko vozilo ni vozača odnosno bili su prisutni samo policijski službenici. Nadalje, navodi da je uginulu divljač odnosno srndaća preuzeo, a isti je bio oko 25 kilograma žive vage te ga je nakon toga propisno zbrinuo. Također navodi da na tom dijelu ceste učestalo dolazi do naleta divljači na različita vozila i to 4-5 naleta godišnje te da nije siguran da je nakon izlaska iz mjesta Botovo prema Šoderici odnosno Dravskom mostu postavljen znak Opasnosti od naleta na divljač.

27. Sud prihvaća iskaz svjedoka US i USO kao vjerodostojne jer su kao sudionici prometne nezgode iskazivali detaljno, životno i uvjerljivo o relevantnim činjenicama o kojima imaju neposredna saznanja, kao i iskaz lovnika AS koji je u skladu s izvedenim dokazima tijekom postupka i iskazima navedenih svjedoka US i USO, a posebice u dijelu u kojem lovnik navodi da se s lijeve i desne strane mjesta štetnog događaja nalazi lovište tuženika.

28. Vezano za spornu činjenicu je li u trenutku prometne nezgode prije mjesta naleta na divljač-srndaća bio postavljen znak opasnosti "Divljač na cesti", kao i spornu činjenicu je li državna cesta na kojoj je došlo do naleta srneće divljači dio lovišta tuženika, sud je ponajprije iz potvrde nadležne PU Koprivničko-križevačke i potvrde Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od 6. studenog 2025., ali i karte lovišta te iz iskaza svjedoka i lovnika, zaključio da u trenutku predmetne prometne zgode na dijelu državne ceste broj 41, između mjesta Botovo i Gotalovo odnosno prije mjesta predmetne prometne nezgode nije bio postavljen znak opasnosti "Divljač na cesti", a da se lovište tuženika nalazilo s obje strane ceste tako da se smatra da je sukladno članku 7. točki 10., 11. i 17. ZL -a i članku 17. ZL-a srneća divljač živjela u lovištu tuženika te da tuženik kao lovoovlaštenik i kao vlasnik opasne stvari - srneće divljači odgovora za štetu nastalu na vozilu tužiteljevog osiguranika sukladno odredbi članka 1064. ZOO-a. Naime, iz navedenih zakonskih odredbi ZL-a sud utvrđuje da prilikom određivanja granica lovišta nije bitno pitanje u čijem se vlasništvu nalazi cesta koja ulazi u površinu lovišta ili tko njome upravlja, jer odgovornost tuženika kao lovoovlaštenika ne prestaje na granici javne ceste koja prolazi kroz njegovo lovište zato što je on lovoovlaštenik lovišta na kojemu je divljač, kao opasna stvar, živjela i na čijem se području nesreća dogodila.

29. Nadalje, odgovornost osobe koja gospodari lovištem, a time i pasivna legitimacija tuženika u ovom postupku utvrđuje se također prema propisima Zakona o lovstvu, a u slučaju kad nije bilo nepravilnog postupanja vozača i kada šteta nije nastala zbog provođenja lova, na rješenje upućuje odredba članka 76. stavka. 2. ZL - a odnosno primjena odredaba Zakona o obveznim odnosima prema kojoj se divljač odnosno konkretno srndać na javnoj cesti smatra opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik sukladno odredbi čl. 1064. ZOO-a.

30. S obzirom na to da tuženik u odgovoru na tužbu izričito naveo da 7. travnja 2022. u trenutku predmetne prometne nesreće nije bilo organiziranog lova od strane tuženika, a sud tijekom postupka nije utvrdio niti jedan ekskulpacijski razlog za oslobođenje od odgovornosti za štetu tuženika predviđen odredbom članka 1067. ZOO-a, tuženik u konkretnom slučaju kao lovoovlaštenik sukladno članku 1064. ZOO-a odgovara za štetu koju počini srneća divljač koja potiče iz njegovog lovišta na javnoj cesti.

31. Također, sud ukazuje da navodi umješača na strani tuženika da se prometna nesreća dogodila na državnoj cesti D41 i da je navedena cesta trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik te da se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14 – u nastavku teksta Zakon o cestama) nisu relevantni u ovom postupku jer lovoovlaštenik odgovara tužitelju za štetu na temelju činjenice što je štetu prouzročila divljač iz njegovog lovišta sukladno odredbama ZL-a i ZOO-a

32. Slijedom navedenog, sud smatra da tužitelj na temelju odredbe članka 963. stavka 1. ZOO-a osnovano od tuženika na ime naknade nesporno isplaćene štete potražuje ukupni iznos od 1.861,37 EUR-a.

33. Kako tuženik novčanu obvezu nije ispunio po dospijeću, na temelju odredbe članka 1086. ZOO-a te odredbe članka 29. stavka 1. i 2. ZOO-a, dužan je platiti tužitelju i zakonske zatezne kamate tekuće od 25. svibnja 2022. na iznos od 1.861,37 EUR-a kao dana kada je tužitelj isplatio iznos štete svojem osiguraniku odnosno vlasniku sanitetskog vozila Zavodu za hitnu medicinu Koprivničko - križevačke županije na ime imovinske štete nastale u predmetnom događaju, pa do isplate.

34. Iz navedenih razloga valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točki I. izreke presude.

35. Na temelju odredbe članka 154. i članka 155. ZPP-a tuženik je dužan tužitelju kao troškove potrebne za vođenje postupka naknaditi trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje: OT), Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18. i 51/23.; dalje: ZSP) i vrijednosti predmeta spora odnosi na trošak zastupanja na ročištu od 17. listopada 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 9. prosinca 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak zastupanja na ročištu od 10. ožujka 2026. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. t. 1. OT), trošak PDV-a u iznosu od 150,00 EUR (Tbr. 46. OT), zatim na trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,18 EUR, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 33,18 EUR, te trošak svjedoka u iznosu od 100,00 EUR, tako da ukupan trošak tužitelja u ovom postupku iznosi 916,36 EUR.

36. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

U Bjelovaru 23. travnja 2026.

Sudac

Sanjana Zorinc

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka ili objave presude na e -Oglasnoj ploči suda, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, Savska cesta 62, a putem ovog suda. Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik Vjekoslav Kovačević.