REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11
R1-90/2026-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivi Karin Šipek, kao sucu pojedincu u predmetu predlagatelja osiguranja DREN d.o.o. Otočac, Kralja Zvonimira 73, OIB: 77740772091, kojeg zastupa punomoćnica Ana Bobinac, odvjetnica iz Zagreba, Ljudevita Gara 22, protiv protivnika osiguranja BAUFILL d.o.o. Duga Resa, Lišnica 1B, OIB: 84065120591, povodom prijedloga za određivanje prethodne mjere, 23. travnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan zahtjev za određivanje prethodne mjere koji glasi:
''I. Na temelju nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-874/2025 od 05. veljače 2026., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu glavnice od 15.451,55 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama koje su specificirane citiranom presudom te iznos parničnog troška 2.132,49 EUR, a koja tražbina je utvrđena citiranom presudom, temeljem članka 332. Ovršnog zakona određuje se
prethodna mjera
II. Zabranjuje se bankama kod kojih se vode računi ili nalaze novčana sredstva protivniku osiguranja da protivniku osiguranja ili trećoj osobi po nalogu protivnika osiguranja isplati s njegova računa novčani iznos opisan pod toč. I. izreke za koji je određena ova prethodna mjera tako što se nalaže Financijskog agenciji - FINA da izda nalog bankama za izvršenje ovog rješenja o prethodnoj mjeri.
III. Iznos novčanih sredstava za koje je određena zabrana isplate, ne smije se prenijeti s računa protivnika osiguranja dok traje zabrana, osim radi namirenja osigurane tražbine i troškova ovog postupka.
IV. Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na novčanim sredstvima protivnika osiguranja za koje je određena zabrana isplate.
V. Ova prethodna mjera traje najduže do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu radi naplate osigurane tražbine u postupku koji se vodi kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Povrv-874/2025.''
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je Općinskom sudu u Karlovcu podnio prijedlog za određivanje prethodne mjere protiv protivnika osiguranja koji glasi kao u izreci ovog rješenja.
2. Općinski sud u Karlovcu se rješenjem od 12. ožujka 2026. oglasio stvarno nenadležnim te je po pravomoćnosti tog rješenja spis ustupio ovom sudu kao stvarno i mjesno nadležnom sudu na daljnje postupanje.
3. Iz prijedloga za osiguranje proizlazi da predlagatelj predlaže odrediti prethodnu mjeru radi osiguranja novčane tražbine na temelju nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-875/2025-12 od 5. veljače 2026., a koja presuda još nije postala pravomoćna s obzirom da je protivnik osiguranja, u tom predmetu tuženik, protiv navedene presude izjavio žalbu pa predmetna presuda nije postala ovršna. Nadalje, predlagatelj tvrdi da se u konkretnom predmetu u smislu odredbe članka 333. stavak 1. točka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje u tekstu: OZ) ima smatrati da opasnost postoji jer je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju platnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i čeka, protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor, a koja situacija je prema njegovim tvrdnjama nastupila u konkretnom predmetu. Tvrdi da osim zakonske presumpcije opasnosti u konkretnom slučaju postoji i stvarna opasnost da bi bez određivanja prethodne mjere naplata tražbine mogla biti onemogućena ili znatno otežana navodeći da iz financijskih izvještaja protivnika osiguranja za 2024., objavljenih u Registru godišnjih financijskih izvještaja FINA-e, proizlazi da ukupne obveze društva iznose 305.882,53 EUR, dok kapital društva iznosi svega 65.676,24 EUR, a novčana sredstva kojima društvo raspolaže iznose tek 3.238,05 EUR, a što jasno upućuje na visoku razinu zaduženosti te izrazito ograničenu likvidnost društva. Osim toga navodi da društvo protivnika osiguranja ne raspolaže imovinom poput nekretnina niti drugom značajnijom dugotrajnom imovinom, već uglavnom alatima i transportnim sredstvima, zbog čega postoji realna i konkretna opasnost da bi bez određivanja mjere osiguranja naplata tražbine predlagatelja bila znatno otežana, ako ne i nemoguća, a da je osim toga došao i do saznanja da se protiv protustranke vode i drugi ovršni postupci, što dodatno potvrđuje postojanje opasnosti da se predlagatelj kasnije neće moći naplatiti ili će mu naplata biti znatno otežana. U prilog svojoj tvrdnji predlagatelj osiguranja je u spis dostavio financijski izvještaj društva protivnika osiguranja za 2024.
4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sadržaj isprava koje prileže spisu te je prema ocjeni ovog suda prijedlog za određivanjem prethodne mjere neosnovan.
5. Prethodne mjere su sredstva vremenski ograničenog i založno-pravnog osiguranja budućeg namirenja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, koje se određuju ako su ispunjeni za to zakonom propisani uvjeti. To su sredstva prisilnog sudskog osiguranja koja se određuju na temelju taksativno navedenih ovršnih isprava koje nisu postale ovršne.
6.1. Pretpostavke za određivanje prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine propisane su odredbama članka 332. OZ-a.
6.2. Na temelju odredbe članka 332. stavak 1. OZ-a sud određuje prethodnu mjeru radi osiguranja novčane tražbine na temelju: 1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna, 2. nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela, 3. javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela.
6.3. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da će sud na temelju navedenih isprava odrediti prethodnu mjeru, ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Stoga će sud na temelju isprava iz stavka 1. ovoga članka odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Radi se o tzv. objektivnoj opasnosti koja ne mora biti uvjetovana ponašanjem protivnika osiguranja za razliku od tzv. subjektivne opasnosti čiju je vjerojatnost predlagatelj dužan dokazati kod osiguranja privremenom mjerom.
7.1. Iznimke od pravila iz članka 332. stavka 2. OZ-a da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, predviđene su odredbama članka 333. stavka 1. OZ -a kojima su propisani slučajevi u kojima se postojanje takve opasnosti pretpostavlja (presumira) po samom zakonu.
7.2. Tako se prema odredbama članka 333. stavka 1. OZ-a smatra da postoji opasnost u smislu odredbe članka 332. OZ-a ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju: 1. platnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i čeka, protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor, 2. presude donesene u kaznenom postupku o imovinskopravnom zahtjevu protiv koje je dopušteno ponavljanje kaznenoga postupka, 3. odluke koja se mora ovršiti u inozemstvu, 4. presude na temelju priznanja protiv koje je izjavljena žalba, 5. nagodbe iz članka 332. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona koja se pobija na način predviđen zakonom, 6. javnobilježničke isprave iz članka 332. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona koja se pobija na način predviđen zakonom.
8. U konkretnom slučaju određivanje prethodne mjere, suprotno tvrdnjama predlagatelja osiguranja, nije predloženo na temelju platnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i čeka, protiv kojih je pravodobno podnesen prigovor, već je mjeru osiguranja predložio na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika protiv kojeg je pravodobno podnesen prigovor pa nema uvjeta za primjenu pretpostavljene opasnosti (članak 333. OZ-a).
9. S obzirom na to da u konkretnom slučaju nema uvjeta za primjenu pretpostavljene opasnosti (članak 333. OZ-a), jer rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odnosno platni nalog koji je naznačen u presudi i održan na snazi, nije bilo izdano na temelju javne, odnosno, javno ovjerovljene isprave niti mjenice i čeka, dolazi do primjene odredbe članka 332. stavak 2. OZ-a kojom je propisano da će sud na temelju navedenih isprava odrediti prethodnu mjeru, ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez tog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Dakle, u takvom slučaju predlagatelj osiguranja treba ukazati na objektivno postojanje činjenica na temelju kojih se, s određenom mjerom vjerojatnosti može zaključiti o postojanju navedene opasnosti. O postojanju takve opasnosti ocjenu donosi sud, na temelju dokaza i okolnosti koje predlagatelj osiguranja mora priložiti ili navesti još u svom prijedlogu.
10. Iz spisa proizlazi da je predlagatelj osiguranja zatražio određivanje prethodne mjere radi osiguranja novčane tražbine na temelju nepravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-874/2025 od 5. veljače 2026. kojom je protivniku osiguranja kao tuženiku naloženo predlagatelju osiguranja kao tužitelju isplatiti ukupan iznos od 15.451,55 EUR sa kamatama na tamo pojedinačno utužene iznose, kao i naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.132,49 EUR. Dakle, u vezi novčane tražbine za koju je predloženo osiguranje, postoji odluka suda koja nije postala ovršna i time je ispunjen prvi uvjet propisan odredbom člankom 332. stavak 1. OZ-a.
11. Međutim, s obzirom na to da u konkretnom slučaju nije riječ o zakonskoj presumpciji opasnosti, predlagatelj osiguranja dužan je u ovom postupku učiniti vjerojatnim i postojanje drugog uvjeta za određivanje predloženog osiguranja, a to je opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Kako je to već prethodno navedeno, u takvom slučaju on treba dokazati objektivno postojanje činjenica na temelju kojih se, s određenom mjerom vjerojatnosti može zaključiti o postojanju navedene opasnosti te o postojanju takve opasnosti ocjenu donosi sud, na temelju dokaza i okolnosti koje predlagatelj osiguranja mora priložiti ili navesti još u svom prijedlogu.
12. Predlagatelj je u prijedlogu naveo da iz financijskih izvještaja protivnika osiguranja za 2024. proizlazi da ukupne obveze društva iznose 305.882,53 EUR, da kapital društva iznosi svega 65.676,24 EUR, a da novčana sredstva kojima društvo raspolaže iznose tek 3.238,05 EUR, što upućuje prema njegovim tvrdnjama na visoku razinu zaduženosti te izrazito ograničenu likvidnost društva, da društvo ne raspolaže imovinom poput nekretnina niti drugom značajnijom dugotrajnom imovinom, već uglavnom alatima i transportnim sredstvima pa da postoji realna i konkretna opasnost da bi bez određivanja mjere osiguranja naplata tražbine predlagatelja bila znatno otežana, ako ne i nemoguća. Osim toga, navodi i da ima saznanja da se protiv protivnika osiguranja vode drugi ovršni postupci, što prema njegovim tvrdnjama dodatno potvrđuje postojanje opasnosti da se kasnije neće moći naplatiti ili će mu naplata biti znatno otežana.
13. Ovaj sud je izvršio uvid u dostavljeno financijsko izvješće za 2024. (list 5. i 6. spisa) iz kojeg proizlazi da je u 2024. protivnik osiguranja imao veće poslovne prihode od onih u prethodnoj 2023. uz veće financijske rashode u odnosu na prethodnu godinu, ali da protivnik osiguranja nije u gubitku, već da je ostvario dobit koja je 2024. uvećana u odnosu na onu ostvarenu u prethodnoj 2023. (ukupna dobit u 2024. iznosila je 16.894,24 EUR, a u 2023. iznosila je 10.992,14 EUR). Iz navedenog proizlazi da je protivnik osiguranja poslovao u 2024. s povećanom dobiti u odnosu na prethodnu godinu što ne upućuje na visoku razinu zaduženosti ili izrazito ograničenu likvidnost društva, kako to predlagatelj tvrdi. Predlagatelj nije dostavio dokaze da društvo protivnika osiguranja ne raspolaže imovinom u vidu nekretnina ili druge značajnije dugotrajne imovine niti je, iako to ne bi bilo od utjecaja na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, dostavio dokaze da se protiv njega eventualno vode drugi ovršni postupci što bi ukazivalo na postojanje opasnosti da se predlagatelj kasnije neće moći naplatiti ili će mu naplata biti znatno otežana. Osim toga predlagatelj osiguranja nije dokazao niti da bi poslovni računi protivnika osiguranja eventualno bili u blokadi što bi eventualno predstavlja odlučnu okolnost za ocjenu postojanja opasnosti kao pretpostavke za određivanje predložene prethodne mjere.
14. Predlagatelj stoga u konkretnom slučaju nije dokazao objektivno postojanje činjenica na temelju kojih se s određenom mjerom vjerojatnosti moglo zaključiti o postojanju opasnosti da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine, odnosno predlagatelj na temelju dostavljenih dokaza nije učinio vjerojatnim postojanje drugog uvjeta za određivanje predloženog osiguranja, a to je opasnost da bi se bez predloženog osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje njegove tražbine. Slijedom navedenih utvrđenja, ovaj sud je odbio kao neosnovan prijedlog za određivanje prethodne mjere te je odlučio kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 23. travnja 2026.
SUDAC
Iva Karin Šipek
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
