REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-515/2026-55
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mariju Klariću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. DĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. LĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenik CĐ, odvjetnik u [adresa], protiv tuženica: 1. SĐ, [adresa]. 16, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Kristina Vuljak, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Vuljak & Vuljak d.o.o., Koprivnica, Zrinski trg 11 i 2. DĐŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Krunoslav Vuljak, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Vuljak & Vuljak d.o.o., Koprivnica, Zrinski trg 11, radi utvrđenja, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 12. ožujka 2026. u nazočnosti zamjenice opunomoćenika 1. i 2. tužitelja, zamjenice opunomoćenice 1. tuženice i opunomoćenika 2. tuženice, 23. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da su 1. tužitelj DĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelj LĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zakonski nasljednici iza pok. RĐ, rođene VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svoje bake po ocu i to svaki u 1/3 dijela ostavinske imovine u kojim dijelovima je sadržan i ustupljeni nasljedni dio predmetne ostavinske imovine njihove tete po ocu MĐ iz [adresa], državljanka Savezne Republike Njemačke, br. putne isprave CGTKZK1KL, a koja je kći pok. RĐ, rođene VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
II. Utvrđuje se da su 1. tužitelj DĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelj LĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem nasljeđivanja stekli suvlasništvo nekretnine opisane kao: 29. suvlasnički dio s neodređenim omjerom-etažno vlasništvo (E-28) stan broj 8 u drugom katu ravno koji se sastoji od jedne i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 47,15 čm, s pripadajućim spremištem u podrumu [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, stambene zgrade br. 7, 8, 9, Poljana Dragutina Kalea, ukupne površine 645 čm, izgrađena na zk.č.br. 5710, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i to svaki u 1/3 dijela.
III. Odbija se tužbeni zahtjev, kao neosnovan, koji glasi:
''3. Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu provesti uknjižbu prava vlasništva na ime DĐ [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i LĐ [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] svakog u 1/3 dijela nekretnine opisane kao: 29. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28) stan broj 8 u drugom katu ravno koji se sastoji od jedne i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 47,15 čm, sa pripadajućim spremištem u podrumu [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, stambene zgrade br. 7,8,9, Poljana Dragutina Kalea, ukupne površine 645 m2, sagrađene na katastarskoj čestici [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK odjel Zagreb i to svaki u 1/3 dijela predmetne nekretnine, koji upis prava vlasništva je DĐŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna trpjeti, sve u roku od 15 dana.''
IV. Utvrđuje se da su 1. tužitelj DĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelj LĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem nasljeđivanja stekli pravo sukorištenja grobnog mjesta na groblju Miroševec, odjel RKT, polje 204, razred II, broj 151, i to svaki u 1/3 dijela.
V. Utvrđuje se da su 1. tužitelj DĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužitelj LĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem nasljeđivanja stekli pravo zahtijevati, i to svaki u 1/3 dijela:
- tražbine prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) s osnove neisplaćene mirovine i razlike mirovine, iza pok. RĐ, u neutvrđenom iznosu;
- tražbine prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) s osnove preplaćenog dopunskog zdravstvenog osiguranja, iza pok. RĐ, u neutvrđenom iznosu;
- novčana sredstva na tekućem računu kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb, broj računa: 32403222301, koji račun je pripadao pok. RĐ, u neutvrđenom iznosu i
- novčana sredstva na deviznom računu kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb, broj računa: 3226282063, koji račun je pripadao pok. RĐ, u neutvrđenom iznosu.
VI. Nalaže se 1. i 2. tuženicama solidarno naknaditi 1. i 2. tužiteljima parnične troškove u iznosu 18.647,75 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 23. travnja 2026. do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
VII. Odbija se 1. tuženičin zahtjev za naknadom parničnih troškova, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.
VIII. Odbija se 2. tuženičin zahtjev za naknadom parničnih troškova, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužba je predana ovome sudu e-Komunikacijom 31. siječnja 2024. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 1), u kojoj se navodi da su 1. i 2. tužitelji unuci pok. RĐ, rođene VĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1932. (u nekim izvacima iz matica 11. kolovoza 1933.) u Mekinjaru, kod Udbine, a umrle **.**.2022. Naime, 1. i 2. tužitelji su sinovi KĐ, sina pok. RĐ, rođene VĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1932., kojeg je ista dobila u braku s UĐ. Dakle, tužitelji čine prvi nasljedni red iza pok. RĐ i to temeljem načela reprezentacije iza svojeg oca KĐ, koji je preminuo **.**.2022., 4 mjeseca prije svoje majke pok. RĐ. Osim sina KĐ, pok. RĐ je u braku s UĐ dobila kćer MĐ, koja živi u [adresa], a koja također čini prvi nasljedni red iza pok. RĐ. MĐ se prihvaća svog zakonskog nasljednog dijela iza svoje majke te isti ustupa svojim nećacima, ovdje tužiteljima GĐ i LĐ. RĐ, rođ. VĐ, je ista osoba kao i IĐ, rođ. VĐ,a isto je moguće utvrditi prema podacima iz izvadaka matice vjenčanih te izvatku iz matice rođenih za RĐ i IĐ rođ. VĐ. Iz navedenih isprava je razvidno da su RĐ i IĐ rođ. VĐ rođene u istom mjestu Mekinjaru, kod grada Udbine, od oca VĐ i majke TĐ (Boje) Zorica. Tužitelji nisu bili u bliskim odnosima s pok. RĐ, koja nakon razvoda braka od UĐ, djeda 1. i 2. tužitelja, nije skrbila za KĐ, oca 1. i 2. tužitelj, kao ni za njegovu sestru, svoju kći MĐ, te stoga nisu znali da je iza iste provedena ostavinska rasprava. Naime, 1. tuženica SĐ je prešutjela u ostavinskom postupku svoje nećake, ovdje 1. i 2. tužitelje te svoju polusestru po majci MĐ. Na taj način 1. tuženica SĐ je 1. i 2. tužiteljima, kao unucima ostaviteljice te MĐ, kao kćeri ostaviteljice, onemogućila ostvarenje prava zakonskog nasljeđivanja koje su isti imali iza svoje bake odnosno majke. Zbog davanja lažne izjave u ostavinskom postupku, tužitelji su 1. tuženicu kazneno prijavili. Nadalje, 1. tuženica SĐ je naslijeđeni stan prodala ovdje 2. tuženici DĐŽ i to Ugovorom o kupoprodaji nekretnine, sklopljenim 24. veljače 2023., s ovjerom istinitosti potpisa od istoga dana po javnoj bilježnici Višnji Tušek, [adresa], pod br. OV-1276/23 te joj je izdala dozvolu za uknjižbu (tabularnu izjavu) istog dana, s ovjerom istinitosti potpisa po istoj javnoj bilježnici Višnji Tušek, [adresa], pod br. OV-1279/23. S obzirom da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava no što ih sam ima, 1. tuženica nije mogla prodati 2. tuženici predmetnu nekretninu u 1/1 dijela, već samo u 1/3 dijela. Ako u ovom postupku tužitelji budu utvrđeni nasljednicima, isti će to postati od trenutka smrti ostaviteljice odnosno od 27. rujna 2022. pa glede toga predmetni Ugovor o kupoprodaji nekretnine ne proizvodi pravne učinke i to u odnosu na 2/3 dijela predmetne nekretnine. Zbog navedenog, tužitelji nisu u mogućnosti ostvarivati svoje nasljedno pravo na drukčiji način, nego u parnici, a sve u skladu čl. 236. u svezi čl. 138. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19., dalje: ZN) kojima je propisano da osoba koju ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili zapisu, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik ili zapisovnik, može to svoje pravo ostvarivati samo u parnici te pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke (st. 1.); Prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina (st. 2.). Nadalje, tužitelji temeljem čl. 10. ZN-a, odnosno prava predstavljanja stupaju u položaj svojega oca te imaju pravo na 1/3 ostavinske imovine iz svoje bake pok. RĐ, budući im je njihova teta MĐ ustupila svoj nasljedni dio, svakome na jednake dijelove, to 1. i 2. tužitelji imaju pravo na 2/3 predmetne ostavinske imovine, odnosno svaki u 1/3 dijela. Rješenjem o nasljeđivanju iza pok. RĐ utvrđena ostavinska imovina i to nekretnine: 29. suvlasnički dio s neodređenim omjerom-etažno vlasništvo (E-28), stan broj 8 u drugom katu ravno koji se sastoji od jedne i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 47,15 čm, s pripadajućim spremištem u podrumu [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, stambene zgrade br. 7, 8, 9, Poljana Dragutina Kalea, ukupne površine 645 čm, izgrađena na zk.č.br. 5710, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu i pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Miroševec, odjel RKT, polje 204, razred II, broj 151, te pokretnine: tražbina prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s osnove neisplaćene mirovine i razlike mirovine, u neutvrđenom iznosu; tražbina prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje s osnove preplaćenog dopunskog zdravstvenog osiguranja, u neutvrđenom iznosu te novčana sredstva na tekućem računu i deviznom računu kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb, broj računa: 32403222301, u neutvrđenom iznosu. Zbog navedenog, predlaže se donijeti presudu kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjev za utvrđenjem da su 1. i 2. tužitelji zakonski nasljednici iza pok. RĐ, rođene VĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svoje bake po ocu i to svaki u 1/3 dijela ostavinske imovine u kojim dijelovima je sadržan i ustupljeni nasljedni dio predmetne ostavinske imovine njihove tete po ocu MĐ, iz [adresa], državljanka Savezne Republike Njemačke, br. putne isprave CGTKZK1KL, a koja je kći pok. RĐ, rođene VĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te posljedično za utvrđenjem da su 1. i 2. tužitelji temeljem nasljeđivanja stekli suvlasništvo nekretnine opisane kao 29. suvlasnički dio s neodređenim omjerom- etažno vlasništvo (E-28): stan broj 8 u drugom katu ravno koji se sastoji od jedne i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 47,15 čm, s pripadajućim spremištem u podrumu [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, stambene zgrade br. 7, 8, 9, Poljana Dragutina Kalea, ukupne površine 645 čm, izgrađene na zk.č.br. 5710, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu i to svaki u 1/3 dijela opisane nekretnine, te ujedno zahtjev Zk. odjelu ovoga suda za provedbom uknjižbe prava vlasništva na ime 1. i 2. tužitelja, svakog u 1/3 dijela prethodno opisane nekretnine, koji upis prava vlasništva je 2. tuženica DĐŽ dužna trpjeti, nadalje, utvrđenjem da su 1. i 2. tužitelji temeljem nasljeđivanja stekli pravo sukorištenja grobnog mjesta na groblju Miroševec, odjel RKT, polje 204, razred II, broj 151 i to svaki u 1/3 dijela, nadaje, utvrđenjem da su 1. i 2. tužitelji temeljem nasljeđivanja stekli pravo zahtijevati, svaki 1/3 dijela, tražbine prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s osnove neisplaćene mirovine i razlike mirovine, prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje s osnove preplaćenog dopunskog zdravstvenog osiguranja, te novčana sredstva na tekućem računu i deviznom računu kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb, sve u neutvrđenom iznosu, uz naknadu tužiteljima parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.
2. 1. tuženičin odgovor na tužbu je predan ovome sudu e-Komunikacijom 13. svibnja 2024. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 48), u kojem se navodi da se 1. tuženica protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Naime, 1. tuženica osporava da bi tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici bili nasljednici iza pok. RĐ, rođene **.**.1932., slijedom čega 1. tuženica osporava aktivnu legitimaciju na strani tužitelja. Posebno je za istaknuti da su 1930-ih u mjestima okolice Udbine imena D, TĐ, IĐ, RĐ, UĐ, kao i prezimena MĐ i VĐ bila izrazito česta. Tužitelji u tužbi kao dokaz navode javnobilježnički ovjerovljenu izjavu MĐ, kojom ista ustupa svoj nasljedni dio nećacima, ovdje tužiteljima, međutim navedeni dokaz nije priložen. Tužitelji navode da podnose tužbu sukladno čl. 236. u svezi čl. 138. Zakona o nasljeđivanju. Međutim, kada bi tužitelji doista bili zakonski nasljednici kako to tvrde, tada bi u odnosu na njih glede roka za podnošenje ove tužbe važio subjektivan rok od 1 godine. Rješenje o nasljeđivanju iza pok. RĐ, posl. br. O-7845/2022 je postalo pravomoćno i ovršno 14. prosinca 2022. Osim što je od pravomoćnosti navedenog rješenja o nasljeđivanju do podnošenja tužbe 31. siječnja 2024. proteklo više od godinu dana, ĆĐ je kontaktirala 1. tuženicu 6. siječnja 2023., raspitujući se o majci 1. tuženice, a od kojeg je datuma do podnošenja tužbe također proteklo više od 1 godine. Nadalje, 1. tuženica nema nikakvih saznanja da bi tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici bili u bilo kakvome srodstvu s pok. RĐ, slijedom čega ih isto nije niti mogla prešutjeti, kako se to navodi u tužbi. Nadalje, s obzirom na gore navedeno, 1. tuženica se svakako ima smatrati poštenim posjednikom/nasljednikom, u smislu odredbe čl. 138. Zakona o nasljeđivanju. Iz navedenog proizlazi da je ova tužba, kada bi i bila osnovana, a nije, nepravovremena. Tužbeni zahtjev nije osnovan. Po primitku tužbe je 1. tuženica detaljno pretraživala sve isprave koje su ostale iza njezinih pokojnih roditelja te je utvrdila da su njezini pok. roditelji RĐ i ĐĐ **.**.2012. bili sačinili vlastoručne oporuke temeljem kojih su svu svoju imovinu ostavili svoj kćeri SĐ, ovdje 1. tuženici. U trenutku provođenja ostavinskog postupka iz pok. RĐ 1. tuženica nije imala saznanja o postojanju oporuka, a što s obzirom na činjenicu da je 1. tuženica jedina nasljednica iza svojih pok. roditelja nije bilo niti bitno, jer bi imovina i temeljem oporuke bila raspoređena na istovjetan način. No, kada bi tužitelji doista bili nasljednici iza pok. RĐ, a što nisu, tada bi iste oporuke predstavljale odlučnu činjenicu koja se izravno protivi tužbenom zahtjevu. Za istaknuti je i da tužitelji vjerojatno omaškom nisu dostavili 2. stranicu rješenja o nasljeđivanju iza pok. RĐ. Zbog navedenog, tužiteljica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu 1. tuženici parničnih troškova sa zateznim kamatama.
3. 2. tuženičin odgovor na tužbu je predan ovome sudu e-Komunikacijom 15. travnja 2024. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 34), u kojem se navodi da 2. tuženici nije jasan titulus temeljem kojeg tužitelji traže od ZK odjela ovoga suda provedbu uknjižbu prava vlasništva (modus) u njihovu korist. Naime, budući da tužitelji ne traže niti poništaj, niti raskid, niti utvrđenje ništetnosti pravnog posla (kupoprodajnog ugovora) temeljem kojeg je 2. tuženica stekla samovlasništvo na navedenoj nekretnini, 2. tuženici doista nije jasno kako, zašto i na temelju čega tužitelji traže od ZK odjela provedbu uknjižbe prava vlasništva u korist tužitelja, svakog u 1/3 dijela iste nekretnine. Naprotiv, iz takvog tužbenog zahtjeva proizlazi da tužitelji niti ne osporavaju pravni posao temeljem kojeg je 2. tuženica stekla samovlasništvo nekretnine, s obzirom da iz tako postavljanog tužbenog zahtjeva proizlazi da tužitelji predlažu da 2. tuženica ostane upisana kao suvlasnica u 1/3 dijela. Naime, 2. tuženica je vlasništvo navedene nekretnine stekla upisom u zemljišnim knjigama temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine, koji je sklopila 24. veljače 2023. sa upisanom zk. vlasnicom SĐ, ovdje 1. tuženicom. Dakle, 2. tuženica DĐŽ je vlasništvo navedene nekretnine stekla temeljem naplatnog pravnog posla, koji je sklopila s upisanom zk. samovlasnicom, a koja je pak to samovlasništvo prethodno stekla temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju. Naime, prije nego li je 2. tuženica primila dozvolu za uknjižbu (tabularnu izjavu) temeljem koje je uknjižila svoje pravo vlasništva, 2. tuženica je prethodno čitav iznos kupovnine, sukladno čl. 3. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 24. veljače 2023., transakcijskom uplatom doznačila prodavateljici SĐ. Tek nakon što je 2. tuženica izvršila uplatu čitave kupovnine, njoj je uručena tabularna izjava temeljem koje je izvršila uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime. Tako je 2. tuženica je najprije na ime kapare SĐ predala novčani iznos 2.000,00 EUR u gotovom novcu, dok je ostatak kupovnine od 88.000,00 EUR isplatila uplatama od 31. srpnja 2023. u iznosu 100,00 EUR te 3. kolovoza 2023. u iznosu 87.900,00 EUR. Dakle, 2. tuženica je najprije izvršila ''probni'' prijenos sredstava u iznosu 100,00 EUR, s obzirom da se ipak radilo o znatnom iznosu, a transakcija je bila međunarodna. Tek kada joj je SĐ potvrdila primitak uplate u iznosu 100,00 EUR, 2. tuženica je izvršila prijenos ostatka kupovnine. Stoga je SĐ istoga dana kod sklapanja kupoprodajnog ugovora izvršila ovjeru istinitosti potpisa i na tabularnoj izjavi, a koju je tabularnu izjavu u izvorniku zadržala javna bilježnica Višnja Tušek te predala 2. tuženici tek nakon što je 2. tuženica predala dokaz o plaćanju cjelokupne kupovnine (provedeni nalozi), odnosno, tek tada je javni bilježnik temeljem Ugovora o kupoprodaji i tabularne izjave iste predala na uknjižbu sudu 17. kolovoza 2023. S obzirom da je 2. tuženica samovlasništvo navedene nekretnine stekla temeljem valjanog pravnog posla, koji je sklopila s prodavateljicom (upisanom zk. samovlasnicom), tužbeni zahtjev u istom dijelu treba odbiti kao neosnovan u cijelosti. Prije svega, sa stajalište 2. tuženice i u dijelu u kojem se podnijeta tužbe nje uopće tiče, ostaje u cijelosti nejasno zašto uopće tužitelji traže da se upišu kao suvlasnici navedene nekretnine u 1/3 dijela svaki, odnosno, iz sadržaja tužbe je vidljivo da tužitelji pravni posao temeljem kojeg je 2. tuženica stekla samovlasništvo navedene nekretnine uopće ne osporavaju, već se žele uknjižiti kao suvlasnici na vlasništvu 2. tuženice, a što je 2. tuženica dužna trpjeti. U tom dijelu je tužbeni zahtjev spram 2. tuženice neosnovan u cijelosti, s obzirom da ostaje nejasno zašto i temeljem čega bi 2. tuženica bila dužna trpjeti da se tužitelji upišu kao suvlasnici na njezinoj nekretnini, svaki u 1/3 dijela, a cijeneći da je 2. tuženica kao pošteni stjecatelj, postupajući s punim povjerenjem u zemljišne knjige stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine temeljem naplatnog pravnog posla. S obzirom da je tužbeni zahtjev pod toč. III. ipak kondemnatoran, u tom dijelu ne postoje uvjeti za odbacivanje tužbe, već je istu u tom dijelu potrebno odbiti kao neosnovan. Opreza radi, iako se radi o tužbi na utvrđenje u tom dijelu, 2. tuženica se protivi i toč. 2. tužbenog zahtjeva u dijelu u kojem se zahtijeva utvrđenje da su tužitelji stekli suvlasništvo nekretnine, a koja je u samovlasništvu 2. tuženice.
4. Rješenjem ovoga suda posl. br. P-835/2024-34, od 28. svibnja 2025. je riješeno da se smatra povučenom tužba u ovom predmetu.
Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-3935/2025-3 od 13. siječnja 2026. je ukinuto potonje prvostupanjsko rješenje od 28. svibnja 2025. i predmet vraćen ovome sudu na ponovno suđenje.
5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi i to uvidom u izvadak iz matice vjenčanih za ĐĐ i ŠĐ, od 11. siječnja 2024. (list 7 i 8), Ugovor o kupoprodaji nekretnina, od 24. veljače 2023., uz Tabularnu izjavu, od 24. veljače 2023. (list 9-13), izvadak iz matice rođenih za ŠĐ, od 11. siječnja 2024. (list 15 i 16), pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. RĐ, koje je 14. prosinca 2022. donijela javna bilježnica Anita Škurjanec, Zagreb, pod posl. br. UPP/OS-84/2022-9 (list 18 i 19), izvadak iz matice vjenčanih za UĐ i ŽĐ, od 12. siječnja 2024. (list 20 i 21), rodni list za KĐ, od 16. siječnja 2023. (list 22), vlastoručnu oporuku RĐ, od 21. studenoga 2012. i vlastoručnu oporuku ĐĐ, od 21. studenoga 2012. (list 52 i 53), ovjerovljeni prijevod s njemačkog na hrvatski jezik-Izjave o odricanju od nasljedstva Marije KĐ, od 3. lipnja 2024. (list 83-87), rješenje OKDO u ZG, broj: KP-DO- 222/2024, od 26. kolovoza 2024. (list 95-97), presudu Okružnog suda u Zagrebu posl. br. G-2083/56-6 od 16. listopada 1956. i dostavnicu (list 126-129), dopis Zagrebačkog holdinga d.o.o., Zagreb, Podružnice Gradska groblja, od 4. ožujka 2025. (list 133), izvadak iz matice vjenčanih za UĐ i ŠĐ, od 17. veljače 2026. (list 171 i 172), izvadak iz matice rođenih za KĐ, od 17. veljače 2026. (list 173 i 174), rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, od 30. prosinca 2025. (list 178 i 179), te dokaz saslušanjem 1. tuženice SĐ i 2. tuženice DĐŽ, obje na ročištu 23. listopada 2024. (list 101-105), saslušanjem 1. tužitelja DĐ i 2. tužitelja LĐ, obojice na ročištu 29. siječnja 2025. (list 106-111), te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka CĐ, EĐ i MĐ, svih na ročištu 12. ožujka 2026. (list 182-187).
6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
7. Predmet spora je zahtjev za utvrđenjem zakonskog nasljednog prava, te posljedično utvrđenjem stjecanja prava suvlasništva na nekretnini i prava sukorištenja grobnog mjesta te pokretninama odnosno tražbinama, sve kao ostavinskoj imovini, te zahtjev za provedbu uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama.
Sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjev. Ujedno je istaknut prigovor nedostatka aktivne legitimacije te prigovor zastare prava zahtijevati ostavinu odnosno gubitka prava na podnošenje tužbe zbog proteka roka za isto.
8. Uvidom u izvadak iz matice vjenčanih za ĐĐ i ŠĐ, od 11. siječnja 2024. (list 7 i 8), izvadak iz matice rođenih za ŠĐ, od 11. siječnja 2024. (list 15 i 16), izvadak iz matice vjenčanih za UĐ i ŽĐ, od 12. siječnja 2024. (list 20 i 21) i rodni list za KĐ, od 16. siječnja 2023. (list 22), utvrđeno je da je brak između ĐĐ i JĐ, kasnije ĐĐ, rođene **.**.1932., sklopljen 17. siječnja 1962., dok je brak prestao smrću ĐĐ **.**.2014., dok se za ŠĐ, rođenu **.**.1932. navode roditelji VĐ, otac i TĐ, rođ. L, a za KĐ, rođenog **.**.1955., od oca UĐ i majke IĐ rođ. TĐ, a umrlog **.**.2022.
9. Uvidom u presudu Okružnog suda u Zagrebu posl. br. G-2083/56-6 od 16. listopada 1956. i dostavnicu (list 126-129), utvrđeno je da je brak sklopljen 15. ožujka 1952. između UĐ i IĐ, rođ. TĐ, razveden istom pravomoćnom presudom od 16. listopada 1956.
10. Uvidom u vlastoručnu oporuku RĐ, od 21. studenoga 2012. i vlastoručnu oporuku ĐĐ, od 21. studenoga 2012. (list 52 i 53) utvrđeno je da istim oporučitelji svu svoju imovinu ostavljaju svojoj kćeri SĐ, ovdje 1. tuženici.
11. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. RĐ, koje je 14. prosinca 2022. donijela javna bilježnica Anita Škurjanec, Zagreb, pod posl. br. UPP/OS-84/2022-9 (list 18 i 19), utvrđeno je da istim pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza pok. RĐ utvrđena ostavinska imovina i to nekretnine: 29. suvlasnički dio s neodređenim omjerom-etažno vlasništvo (E-28), stan broj 8 u drugom katu ravno koji se sastoji od jedne i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 47,15 čm, s pripadajućim spremištem u podrumu [adresa], neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, stambene zgrade br. 7, 8, 9, Poljana Dragutina Kalea, ukupne površine 645 čm, izgrađena na zk.č.br. 5710, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu i pravo korištenja grobnog mjesta na groblju Miroševec, odjel RKT, polje 204, razred II, broj 151, te pokretnine: tražbina prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s osnove neisplaćene mirovine i razlike mirovine, u neutvrđenom iznosu; tražbina prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje s osnove preplaćenog dopunskog zdravstvenog osiguranja, u neutvrđenom iznosu te novčana sredstva na tekućem računu i deviznom računu kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb, broj računa: 32403222301, u neutvrđenom iznosu, dok je u istom ostavinskom postupku sudjelovala samo ovdje 1. tuženica.
12. Uvidom u rješenje OKDO u ZG, broj: KP-DO-222/2024, od 26. kolovoza 2024. (list 95-97), utvrđeno je da je istim odbačena kaznena prijava protiv osumnjičenice SĐ, zbog kaznenog djela protiv pravosuđa-davanja lažnog iskaza iz čl. 305. st. 1. i 2. KZ-a.
13. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji nekretnina, od 24. veljače 2023., uz Tabularnu izjavu, od 24. veljače 2023. (list 9-13), utvrđeno je da je istim 1. tuženica SĐ naslijeđeni nekretninu, u naravi stan u [adresa], prodala ovdje 2. tuženici DĐŽ, s ovjerom istinitosti potpisa od istoga dana po javnoj bilježnici Višnji Tušek, Križevci, pod br. OV-1276/23 te je 1. tuženica izdala 2. tuženici dozvolu za uknjižbu (tabularnu izjavu) istog dana, s ovjerom istinitosti potpisa po istoj javnoj bilježnici Višnji Tušek, Križevci, pod br. OV-1279/23.
14. Uvidom u ovjerovljeni prijevod s njemačkog na hrvatski jezik-Izjave o odricanju od nasljedstva Marije IĐ, od 3. lipnja 2024. (list 83-87), utvrđeno je da je istom Izjavom MĐ se prihvatila nasljednog prava koji joj pripada po zakonu iza svoje pok. majke RĐ (IĐ), rođ. TĐ, rođena **.**.1932., umrle **.**.2022. i da svoj nasljedni dio ustupa svojeg brata, ovdje 1. i 2. tužiteljima.
15. Uvidom u dopis Zagrebačkog holdinga d.o.o., Zagreb, Podružnice Gradska groblja, od 4. ožujka 2025. (list 133), utvrđeno je da je pok. RĐ, rođena **.**.1932., umrla **.**.2022. kremirana 30. rujna 2022. na Krematoriju u Zagrebu.
16. Uvidom u izvadak iz matice vjenčanih za UĐ i ŠĐ, od 17. veljače 2026. (list 171 i 172), izvadak iz matice rođenih za KĐ, od 17. veljače 2026. (list 173 i 174), rješenje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, od 30. prosinca 2025. (list 178 i 179), utvrđeno je da je brak između UĐ i C, sklopljen 15. ožujka 1952. u Zagrebu, upisan u maticu vjenčanih matičnog područja Centar za godinu 1952. pod rednim brojem 159, a osim ranije navedenih podataka, navedena su imena i prezimena roditelja nevjeste, odnosno upisano je za ŠĐ otac VĐ i majka TĐ. Ujedno iz izvatka iz matice rođenih za pok. KĐ, tužiteljevog oca koji je rođen **.**.1955. u Zagrebu, od oca UĐ, rođenog **.**.1932. u Točku i majke AĐ, rođene TĐ, rođene
14. kolovoza 1932. u Mekinjaru.
17. Na temelju iskaza 1. tužitelja DĐ, saslušanog osobno kao stranke na ročištu 29. siječnja 2025. (list 107 i 108), koji se u cijelosti prihvaća kao životno logičan i uvjerljiv, jer ima neposredna saznanja o odlučnim činjenicama, a koji je svojim iskazom u cijelosti ostao kod navoda iz tužbe te svih navoda 1. i 2. tužitelja, istaknutih tijekom postupka, koje navode je dopunio i pojasnio, utvrđeno je, u bitnom, da je KĐ, 1. tužiteljev otac, preminuo **.**.2022., kojem je bila bolna tema spomen na njegovu majku ŠĐ, kasnije RĐ. Naime, KĐ nikada nije bio u kontaktu sa svojom majkom JĐ, s obzirom da ga je njegova majka ŠĐ ostavila kada je KĐ imao godinu dana. Stoga je KĐ podigao-othranio njegov otac UĐ, 1. tužiteljev djed. Tužitelji su sa svojim roditeljima stanovali u [adresa], te je 1. tužiteljeva baka ŠĐ također stanovala u [adresa], ne zna točnu adresu. Ovdje 1. tuženica SĐ, polusestra 1. tužiteljevog oca, je jednom prilikom došla u posjet tužiteljevoj obitelji, kada je 1. tužitelj bio još dijete, a isto zna po priči svojih roditelja. Nakon par mjeseci od smrti 1. tužiteljevog oca KĐ odnosno kada se približavala godišnjica smrti KĐ, zamolio je 1. tužitelj CĐ, odvjetnika tužiteljeve obitelji da istraži što se je dogodilo s njihovom bakom JĐ odnosno je li ista nadživjela svojega sina KĐ. Odvjetnik CĐ obavio je potrebite izvide te je utvrdio da je 1. tužiteljeva baka ŠĐ, sada RĐ, nadživjela svojega sina KĐ te da je ista imala određenu imovinu, no da je ostavinski postupak iza iste završen pa je stoga 1. tužitelj primoran ustati predmetnom tužbom u svezi nasljedstva iza pok. RĐ. Tužiteljev otac KĐ je imao sestru MĐ, koja živi u [adresa], a koja se odrekla nasljedstva iza pok. RĐ, u korist 1. i 2. tužitelja. Nadalje, 1. tužitelj nije istraživao osobno ime svoje bake, već njegova saznanja proizlaze iz razgovora unutar njegove obitelji, poglavito iz razgovora sa svojim ocem KĐ, pa tako misli da je ŠĐ djevojačko prezime njegove bake RĐ.
18. Na temelju iskaza 2. tužitelja LĐ, saslušanog osobno kao stranke na ročištu 29. siječnja 2025. (list 108 i 109), koji se u cijelosti prihvaća kao životno logičan i uvjerljiv, jer ima neposredna saznanja o odlučnim činjenicama, a koji je svojim iskazom u cijelosti ostao kod navoda iz tužbe te svih navoda 1. i 2. tužitelja, istaknutih tijekom postupka, koje navode je dopunio i pojasnio, utvrđeno je, u bitnom, da su 1. i 2. tužitelji ustali predmetnom tužbom protiv 1. i 2. tuženica, isključivo iz razloga što su 1. i 2. tužitelji zatajeni u ostavinskom postupku iza njihove bake pok. ŽĐ, kasnije ZĐ. Stoga je isto postupanje polutete SĐ, ovdje 1. tuženice, pogodilo 1. i 2. tužitelje, jer smatraju da su pozvani nasljednici su dužni prijaviti sve možebitne rođake odnosno osobe koje bi polagale pravo na nasljedstvo iza ostavitelja, u ovom slučaju pok. ZĐ. Tako se 2. tužitelj sjeća kada je 1. tuženica došla u posjet tužiteljevoj obitelji te im je na dar donijela nogometnu loptu i umjetničku sliku. Nije 2. tužitelju poznato gdje je rođena njegova baka ŽĐ niti njezine obiteljske prilike. Naime, 2. tužitelj nikada nije upoznao svoju baku ŽĐ. ŽĐ je u vezi s FĐ rodila tužiteljevog oca KĐ i MĐ. Baka ŽĐ je ostavila svoju djecu u njihovoj ranoj dobi odnosno svojega sina KĐ ostavila je kada je bio jako mali, a u isto vrijeme je ostavila i svoju kći ČĐ, koja je bila tri godine starija od svojega brata KĐ. Razgovor o baki ŽĐ je bila tužiteljevoj obitelji "zabranjena tema". Naime, tužiteljeva majka je ispričala 2. tužitelju da je u vrijeme kada je uspostavila emotivnu vezu s KĐ, isti pokušao se sastati sa svojom majkom NĐ, no ista je našla neki razlog zbog kojeg nije došla na sastanak sa svojim sinom KĐ, nakon čega je KĐ rekao da ne želi više imati kontakt sa svojom majkom ŽĐ. KĐ je rođen **.**.1955. u Zagrebu, dok je njegova sestra, 2. tužiteljeva teta ČĐ rođena dvije ili tri godine ranije, također u Zagrebu. Prezime ŽĐ je podrijetlom iz Sinjskog kraja, dok je prezime KĐ iz okolice Karlovca. Jednom prilikom na obiteljskom okupljanju su 2. tužitelju rekli njegov brat DĐ i njegova majka da je baka ŽĐ umrla, dok je njegov brat DĐ prethodno uspostavio kontakt s odvjetnikom CĐ kako bi isti obavio provjere i izvide glede bake ŽĐ. Nekoliko mjeseci od smrti odnosno bliže godišnjici smrti oca KĐ, saznali su tužitelji za smrt bake ŽĐ. MĐ, 2. tužiteljeva teta, je saznala za činjenicu smrti njezine majke NĐ, ali 2. tužitelj ne zna okolnosti saznanja niti datum istoga, s obzirom da 2. tužitelj nije u kontaktu s njom u svezi predmetne teme.
19. 1. tuženica SĐ, saslušana na ročištu 23. listopada 2024. (list 102-104), koja je iskazom u cijelosti ostala kod svih navoda iz odgovora na tužbu te svih 1. tuženičinih navoda istaknutih tijekom postupka, te je iste navode dopunila i pojasnila, iskazala je, u bitnom, da je 1. tuženica jedino zajedničko dijete majke sada pok. RĐ i oca sad pok. ĐĐ, dakle, 1. tuženica je rođena u braku RĐ i ĐĐ tijekom 1962. godine. ĐĐ je umro prije supruge RĐ pa je stoga 1. tuženica jedina nasljednica iz pok. RĐ. RĐ, 1. tuženičina majka, je rođena-djevojački prezimena NĐ u [adresa], selo Mehinjar, pokraj Udbine, te je ista rođena **.**.1932. RĐ i ĐĐ sklopili su brak tijekom 1962. godine. RĐ je imala taj jedini predmetni brak i to s ĐĐ, dok nije ranije niti kasnije niti tijekom braka imala niti kakvih drugih izvanbračnih zajednica niti djece. Nadalje, 1. tuženica je dalje raspolagala-prodala dio ostavine iza svoje majke RĐ i to stan u [adresa], u naravi 1,5 sobni stan, odnosno 1. tuženica je predmetni stan tijekom 2023. godine prodala ovdje 2. tuženici. Po prvi put je 1. tuženica za 1. i 2. tužitelje odnosno njihov zahtjev za nasljedstvom iza pok. RĐ saznala tek primitkom predmetne tužbe u ovoj parnici, dakle tijekom 2024. godine. Kada je 1. tuženica bila u dobi od 20 godina istoj se javila MĐ te je tvrdila da je ista njezina polusestra po majci, RĐ i da bi ista htjela uspostaviti vezu te kontaktirati s RĐ. Stoga se je 1. tuženica raspitala kod svoje majke RĐ i oca ĐĐ, kao i majčine sestre S, je li 1. tuženičina majka RĐ imala djece, ranije, te su svi odgovorili da im nije poznata MĐ te joj je majka tvrdila da joj je njezin otac ĐĐ, prvi muškarac i ujedno suprug. MĐ je u zadnjih 40 godina u 4-5 navrata tvrdila 1. tuženici da je njezina polusestra te je htjela da 1. tuženica uspostavi vezu, kontakt-odnos između MĐ i RĐ. Zbog tvrdnji MĐ je 1. tuženica obavila daljnje izvide te je gledala u matične knjige grada Zagreba, ali nije našla nikakav podatak da bi MĐ bila potomak RĐ. MĐ je rekla 1. tuženici da je KĐ njezin brat pa stoga bi isti trebao biti 1. tuženičin polubrat. Tako je 1. tuženica prije 40 godina srela i upoznala se s KĐ, koji nije tvrdio da je njezi polubrat te je izričito izjavio da ne želi imati ništa u svezi istih spletki i intriga. KĐ je rekao da je imao svoju majku, koja nije njegova majka, već druga osoba, te da je ta njegova majka njega odgojila i othranila. RĐ, 1. tuženičina majka, je kći oca:
VĐ i majke: TĐ rođ., misli, L. Telefonom je 6. siječnja 2023. 1. tuženicu nazvala MĐ te joj je rekla da je mimo 1. tuženice pokušala uspostaviti kontakt s RĐ pa je tako saznala da je RĐ preminula i ujedno joj spočitala zašto joj nije to javila. Međutim, 1. tuženica u trenutku smrti RĐ nije niti raspolagala brojem telefona MĐ, dok je ista imala 1. tuženičin broj telefona. Nikada 1. tuženicu nisu nazvali 1. i 2. tužitelji niti je imala ikakav kontakt s istima. Povodom predmetne tužbe je 1. tuženica ponovno obavila daljnje izvide i pretražila je sve, no unatoč tome nije pronašla nikakvu mjerodavnu fotografiju niti ispravu niti bilo kakav odlučni podatak iz kojeg bi proizlazilo da bi MĐ bila kći RĐ, već naprotiv pronašla je u svim ispravama za zdravstveno, mirovinsko osiguranje itd., da je njezina majka RĐ svugdje navodila da je 1. tuženica njezino jedino dijete te je ujedno tim povodom pronašla i oporuku svojeg oca i majke, kojima su isti raspolagali svojom imovinom u korist 1. tuženice, kao njihove jedine kćeri odnosno djeteta. U ostavinskom postupku iza oca pok. ĐĐ je 1. tuženica nasljedničkom izjavom ustupila svojoj majci svoj nasljedni dio tako da je majka ostala samo vlasnik stana u [adresa], dok je nasljedstvom iza svojeg oca 1. tuženica stekla kuću na otoku Rabu. Predmetni stan je u cijelosti glasio na ĐĐ, koji je nasljedstvom iza svojega oca OĐ, 1. tuženičinog djeda, stekao predmetni stan u nasljedstvo. Stoga, da je 1. tuženica znala da postoje navodno drugi nasljednici iza RĐ, 1. tuženica kao upravna pravnica, zasigurno ne bi ustupila svoj nasljedni dio RĐ. RĐ, 1. tuženičina majka, je kremirana te je urna prosuta na Cvjetnoj livadi, na krematoriju, Zagreb.
20. 2. tuženica DĐŽ, saslušana na ročištu 23. listopada 2024. (list 104 i 105), koja je iskazom u cijelosti ostala kod svih navoda iz odgovora na tužbu te svih 2. tuženičinih navoda istaknutih tijekom postupka, te je iste navode dopunila i pojasnila, iskazala je, u bitnom, da 2. tuženica poznaje 1. tuženicu od svoje pete godine, kada su se kao djeca igrale zajedno. Naime, 2. tuženica je znala boraviti kod svoje bake u višestambenoj zgradi u [adresa], u kojoj zgradi je stanovala ovdje 1. tuženica sa svojim roditeljima RĐ i ĐĐ. Stoga, 2. tuženica predugo poznaje 1. tuženicu, zajedno su išle i u srednju školu i upisale zajedno i fakultet. Nikada prije ove predmetne tužbe nije 2. tuženica čula niti imala ikakva saznanja da bi netko od navodnih nasljednika polagao bilo kakva prava na nasljedstvo iza RĐ. Kada je RĐ umrla njezina kći, ovdje 1. tuženica, je ponudila 2. tuženici pravo prvokupa na predmetnom stanu u [adresa], a što je 2. tuženica prihvatila te je 2. tuženica kupila predmetni stan, s namjerom da će jednoga dana isti stan naslijediti 2. tuženičin sin. Nije bilo nikakvog razloga za bilo kakvu sumnju u potpunost i točnost podataka u zemljišnim knjigama glede predmetnog stana, dakle zk. stanje je bilo uredno pa se je stoga 2. tuženica odlučila i kupila predmetni stan. Napominje kako jako dobro poznaje 1. tuženicu već zadnji 55 godina. U predmetnom stanu su stanovali 1. tuženica zajedno sa svojim roditeljima RĐ i ĐĐ. No, 1. tuženica nikad nije spomenula 2. tuženici MĐ niti KĐ. Nikada nije 2. tuženica čula niti imam ikakvih saznanja da bi RĐ imala druge djece, osim ovdje 1. tuženice, njezine jedine kćeri u braku s PĐ. Kupoprodaja predmetnog stana je uredno i valjano protekla pa je tako isplatila na račun 1. tuženice prvo iznos 100,00 EUR, isključivo radi provjere je li točan broj računa (IBAN), a kada joj je 1. tuženica potvrdila da je primila 100,00 EUR, na isti račun je 2. tuženica isplatila 1. tuženici ostatak kupoprodajne cijene.
21. Na temelju iskaza svjedoka CĐ, saslušanog na ročištu 12. ožujka 2026. (list 183 i 184), koji se u cijelosti prihvaća kao neposredno uvjerljiv, utvrđeno je, u bitnom, da isti zadnjih 20-tak godina intenzivno prijateljujem s ovdje 1. i 2 tužiteljima. Stoga je isti bio na dosta obiteljskih okupljanja poput rođendana, vjenčanja itd., dakle, upoznat je s obiteljskim prilikama tužitelja. Tako je prilikom jednog obiteljskog okupljanja sad pok. KĐ, otac 1. i 2. tužitelja, koji je umro 2022. godine, izjavio da ga je majka ostavila te je primijetio da je bio dosta potresen zbog te činjenice, no nisu dalje razvili razgovor na tu temu. Nakon smrti KĐ javio mu se 1. tužitelj te rekao da je biološka majka njegovog oca KĐ živa, stanuje u [adresa], ime joj je RĐ i naznačio mu je adresu iste. Isti svjedok je obavio daljnje izvide i to pretragom zk. stanja u navedenom naselju, te je utvrdio da je sad pok. RĐ bila upisana kao zk. vlasnica stana u [adresa], no, da je na temelju provedenog rješenja o nasljeđivanju iza pok. RĐ upisana kao nova vlasnica 1. tuženica. Nadalje, utvrdio je da je proveden ostavinski postupak iza pok. RĐ, no 1. i 2. tužitelji nisu sudjelovali u istome kao potencijalni nasljednici. Stoga je isti svjedok o istim saznanjima obavijestio 1.i 2. tužitelje te ih je kao odvjetnik savjetovao da se isti propust u ostavinskom postupku iza pok. RĐ može ispraviti samo pokretanjem parnice, što je i učinjeno predmetnom tužbom. Pok. UĐ, djed po ocu 1. i 2. tužitelja, otac sad pok. KĐ, je tijekom 50-tih godina prošlog stoljeća sklopio brak s RĐ, djevojački TĐ, a tijekom istoga braka bila je AĐ. U istom braku rođen je KĐ, otac 1. i 2. tužitelja i kći MĐ, teta tužitelja koja živi u [adresa]. Tijekom izvida i prikupljanja mjerodavnih podataka i isprava utvrdio je isti svjedok da u maticama rođenih i ostalim maticama stoji bizarna pogreška glede sad pok. RĐ i to da je ista rođena 1933. godine u mjestu Mekšnjar, koje mjesto ne postoji, već se tijekom izvida i provjera utvrdilo da je RĐ, djev. TĐ, rođena u mjestu Mekinjar, pored Korenice odnosno Udbine, u Lici te da je ista rođena 1932. godine, pa su stoga isti podaci sada ispravljeni u maticama. Isti svjedok je predmetni stan u [adresa], našao pretraživanjem web stranice: uređena zemlja.hr i to pretražujući čestice koje su položene na predmetnoj ulici, dok nije znao kućni broj, a navedeno pretraživanje zk. stanja je isti svjedok obavio zasigurno prije podnošenja tužbe, a nakon smrti pok. RĐ. Isti svjedok je rješenje o nasljeđivanju iza pok. RĐ naručio iz zbirke isprave zk. odjela ovoga suda. Tužitelji sami ili zastupani po istom svjedoku, kao opunomoćeniku, su zahtijevali i udovoljeno je istom zahtjevu za ispravak osobnih podataka za sad pok. RĐ, a što je posljedično uzrokovalo i ispravak odnosno izmjenu podatka za sad pok. KĐ, a neke izmjene-ispravci su učinjeni i po službenoj dužnosti. Tijekom 2025. godine su bile zadnje izmjene odnosno ispravci za sad pok. KĐ. Uslijed promjene podataka u matici za UĐ, djeda po ocu 1. i 2. tužitelja, došlo je do promjena i kod istog UĐ. Tužitelji su istog svjedoka angažirali kao odvjetnika sa zahtjevom za ostvarenjem nasljednog prava iza svoje bake RĐ, pa je po istoj osnovi isti svjedok obavljao izvide i poduzimao daljnje radnje i mjere pa tako i ispravak podataka za RĐ, baku tužitelja, dok o istim administrativno odnosno upravnim postupcima i odlukama isti svjedok nije posebno obavještavao tužitelje.
22. Na temelju iskaza svjedokinje EĐ, saslušane na ročištu 12. ožujka 2026. (list 184 i 185), koji se u cijelosti prihvaća kao neposredno uvjerljiv, utvrđeno je, u bitnom, da su istoj svjedokinji ispričali njezin svekar UĐ i svekrva, njegova supruga MĐ da je UĐ bio u braku s IĐ, rođ. TĐ, koji brak je trajao nekoliko godina, a u kojem je rođeno dvoje djece: MĐ i KĐ, suprug iste svjedokinje. Kasnije je IĐ promijenila ime u RĐ te se udala za g. RĐ, R, s kojim je imala kćer SĐ, ovdje 1. tuženicu, te su stanovali u [adresa]. Tako joj je poznato da je RĐ rođena u [adresa], te da je ostavila svoju djecu koji su bili u dobi i to MĐ od tri godine i KĐ od jedne godine, koju djecu RĐ kasnije nikada više nije vidjela. KĐ i njegovu sestru MĐ podigla je odnosno odgojila MĐ, supruga UĐ i UĐ, otac KĐ. Ista svjedokinja je istraživala te je uspostavila kontakt s S, sestrom RĐ, V, te je dogovorila s istom S sastanak i razgovor odnosno susret s RĐ. Na isti susret odazvao se KĐ, suprug iste svjedokinje i svjedokinja te njihov sin LĐ, ovdje 2. tužitelj, koji je bio u dobi dvije godine, te S, no na isti susret nije se odazvala RĐ i ujedno je ostavila pisanu poruku-pismo, a koje je strašno pogodilo KĐ te joj je nakon toga suprug KĐ zabranio da bilo što dalje istražuje i uspostavlja bilo kakve kontakte s njegovom obitelji poglavito njegovom majkom RĐ. S je potvrdila njihove navode da je IĐ biološka majka KĐ, supruga iste svjedokinje i MĐ te da je njihova majka ostavila svoju djecu, dakle KĐ i MĐ i ujedno im je pokazala fotografiju na kojoj je bila samo prikazana IĐ, kako bi KĐ vidio kako mu izgleda majka. Dakle nakon tog pokušaja susreta KĐ s njegovom majkom IĐ, koji se trebao odvijati u stanu M, više nije bilo nikakvih kontakata s BĐ, no s SĐ, ovdje 1. tuženicom, je bilo više kontakata u duljem vremenskom razdoblju. Naime, KĐ je uspostavio kontakt sa svojom polusestrom SĐ, našli su se u kafiću te je nakon toga 1. tuženica redovito kroz dulje vremensko razdoblje dolazila k njima u posjet, a zadnji puta je bila prije Domovinskog rata, a nakon toga se 1. tuženica odselila u SR Njemačku. Nakon smrti supruga KĐ (tijekom 2022. godine) našli su se na obiteljskom okupljanju te nakon dosta vremena, misli u proljeće iduće godine, saznali su odnosno priopćio joj je sin DĐ da je baka RĐ umrla.
23. Na temelju iskaza svjedokinje MĐ, saslušane na ročištu 12. ožujka 2026. (list 185 i 186), koji se u cijelosti prihvaća kao neposredno uvjerljiv, utvrđeno je, u bitnom, da roditelji iste svjedokinje su otac UĐ, rođ. **.**.1930. na Kordunu i majka IĐ, rođ. BĐ, rođ. **.**.1932. u [adresa], koji su bili u braku tijekom 50-tih godina prošlog stoljeća, a tijekom kojeg braka je rođena ista svjedokinja 24. travnja 1953. i njezin brat KĐ, rođ. **.**.1955., a umro 2022. godine. UĐ, otac iste svjedokinje je skrbio o njim dvoje te maćeha MĐ, rođ. ČĐ. Naime, ista svjedokinja je tijekom pohađanja osnovne škole saznala da ČĐ nije njezina biološka majka pa je stoga počela istraživati i utvrdila je da je njezina biološka majka IĐ, rođ. BĐ, kasnije RĐ. Također, u njezinom rodnom listu je navedeno ime oca: UĐ i ime majke: AĐ. Kasnije, kada je ista svjedokinja već bila majka dvoje djece, upoznala je 1980. godine svoju majku RĐ, koja je bila u braku s g. RĐ te je tada saznala da ima kćer HĐ sada SĐ, ovdje 1. tuženica. Tada je ista svjedokinja primijetila da se je njezina majka RĐ sramila, bilo joj je neugodno, a ista svjedokinja je htjela nastaviti kontakte sa svojom majkom, no očito je isto njezina majka izbjegavala. RĐ je imala braće i sestara i to sestru S, za koju misli da je na kraju zajedno stanovala sa sestrom RĐ, i misli, sestru ĆĐ te braću, koje svjedokinja nije upoznala. Čim je 1. tuženica došla živjeti u [adresa], ista je potražila svjedokinju i našla te su uspostavile kontakt, međusobno su se posjećivale te je njihov kontakt trajao dugi niz godina, a zadnji je bio u razdoblju 2010. -2020. godine, s tim e da joj je 1. tuženica predbacila da stalno želi s njom razgovarati o njihovoj zajedničkoj majci RĐ. Ista svjedokinja je od EĐ, majke tužitelja, saznala u proljeće 2023. g. da je njezina majka RĐ preminula u jesen 2022. g. Ista svjedokinja imam broj telefona od 1. tuženice, ali je nije zvala tijekom 2023. g., jer je primijetila kako 1. tuženica izbjegava imati kontakt s njom.
24. Daljnji dokazi nisu izvedeni, jer isti dokazni prijedlozi nisu potrebiti, s obzirom da potonje ne može biti od utjecaja na odlučivanje u ovoj pravnoj stvari s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev. Stoga, nisu niti posebno cijenjeni ostali dokazi, poglavito na koje se pozivaju 1. i 2. tuženice u prilog svojih tvrdnji. Rješenjem s pripremnog ročišta 20. lipnja 2024. (list 88-90) je određeno koji će se dokazi izvoditi kao mjerodavni za utvrđenje odlučnih činjenica (toč. I.), dok ostali dokazni prijedlozi nisu usvojeni pa stoga niti izvedeni isti dokazi, jer isti nisu potrebiti. Stoga, nije prihvaćen dokazni prijedlog 1. i 2. tuženica za pribavom podataka, sukladno istaknutom prijedlogu istih, na istaknute okolnosti, kako je odlučeno na ročištu 12. ožujka 2026., dok su isti dokazi predloženi radi utvrđenja činjenica koje nisu od odlučnog utjecaja u ovoj pravnoj stvari, budući da su isti na općenitoj razini dokazivanja, dok je izvedenim drugim dokazima predmet dovoljno raspravljen i utvrđene su sve odlučne činjenice mjerodavne za donošenje odluke u ovom predmetu. Osim toga sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova te je sud dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku, u smislu čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP).
25. Za rješenje spornog odnosa mjerodavne su odredbe Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine, br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19., dalje: ZN). Tako je čl. 138. ZN-a glede zastare prava zahtijevati ostavinu određeno da pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke (st. 1.); Prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina (st. 2.). Nadalje, čl. 236. ZN-a glede novog nasljednika ili zapisovnika je određeno da osoba koju ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili zapisu, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik ili zapisovnik, može to svoje pravo ostvarivati samo u parnici.
26. Dovodeći u svezu suglasne iskaze 1. tužitelja DĐ i 2. tužitelja LĐ te svjedoka CĐ, EĐ i MĐ, koji se u cijelosti prihvaćaju kao životno logični i neposredno uvjerljiviji od iskaza 1. tuženice SĐ i 2. tuženice DĐŽ, s ostalim podudarnim (pisanim) dokazima, utvrđena je istinitost činjeničnih navoda tužbe, odnosno utvrđeno je da su 1. i 2. tužitelji unuci pok. RĐ, rođene BĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1932. (a u nekim ranijim izvacima iz matice rođenih navedeno **.**.1932. odnosno 11. kolovoza 1933.) u Mekinjaru, kod Udbine, a umrle **.**.2022. Naime, utvrđeno je da su 1. i 2. tužitelji sinovi KĐ, sina pok. RĐ, rođene BĐ, kojeg je ista dobila u braku s UĐ, koji brak je sklopljen 15. ožujka 1952. i razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Zagrebu posl. br. 2083/56 od 19. studenog 1956. Dakle, 1. i 2. tužitelji čine prvi nasljedni red iza pok. RĐ i to temeljem načela predstavljanja (reprezentacije), sukladno čl. 10. ZN-a, iza svojeg oca KĐ, koji je preminuo **.**.2022., dakle prije svoje majke pok. RĐ. Osim sina KĐ, pok. RĐ je u braku s UĐ dobila kćer MĐ, koja živi u [adresa], a koja također čini prvi nasljedni red iza pok. RĐ. MĐ se prihvatila svog zakonskog nasljednog dijela iza svoje majke te je isti ustupila svojim nećacima, ovdje tužiteljima GĐ i LĐ. Dakle, RĐ, rođ. BĐ, je ista osoba kao i IĐ, rođ. BĐ, za koju se prvotno navodilo rođena **.**.1933. u mjestu Mekinjac, kako je to ranije proizlazilo iz izvatka iz matice vjenčanih i matice rođenih za RĐ i IĐ rođ. BĐ, iz kojih isprava proizlazi da su RĐ i IĐ rođ. BĐ rođene u istom mjestu Mekinjar, kod grada Udbine, od oca VĐ i majke TĐ (Boje) Zorica. Dakle, utvrđeno je da su RĐ, rođena VĐ, majka 1. tuženice i AĐ, rođena VĐ, baka 1. i 2. tužitelja, ista osoba, dok su za KĐ, oca tužitelja, podaci o majci istovjetni podacima RĐ, rođene VĐ, dakle, RĐ, rođena VĐ, je majka KĐ i baka 1. i 2. tužitelja. Nadalje, utvrđeno je da 1. i 2. tužitelji nisu bili u bliskim odnosima sa svojom bakom sad pok. RĐ, koja nakon razvoda braka od UĐ, djeda 1. i 2. tužitelja, nije skrbila za KĐ, oca 1. i 2. tužitelj, kao ni za njegovu sestru, svoju kći MĐ, pa stoga 1. i 2. tužitelji nisu znali da je njihova baka RĐ umrla i da je iza iste provedena ostavinska rasprava, dok su za istu činjenicu smrti bake RĐ tužitelji saznali u proljeće 2023., kako to proizlazi iz iskaza 1. i 2. tužitelja te svjedoka CĐ, EĐ i MĐ. Naime, 1. tuženica SĐ je prešutjela u ostavinskom postupku svoje nećake, ovdje 1. i 2. tužitelje te svoju polusestru po majci MĐ, kao osobe pozvane na nasljedstvo, a zbog davanja lažne izjave u ostavinskom postupku, tužitelji su 1. tuženicu kazneno prijavili. Na taj način 1. tuženica SĐ je 1. i 2. tužiteljima, kao unucima ostaviteljice te MĐ, kao kćeri ostaviteljice, onemogućila ostvarenje prava zakonskog nasljeđivanja koje su isti imali iza svoje bake odnosno majke. Naposljetku, utvrđeno je da je 1. tuženica SĐ naslijeđenu nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]/E-28, u naradi stan u [adresa], prodala ovdje 2. tuženici DĐŽ i to Ugovorom o kupoprodaji nekretnine, sklopljenim u Križevcima, 24. veljače 2023., s ovjerom istinitosti potpisa od istoga dana po javnoj bilježnici Višnji Tušek, Križevci, pod br. OV- 1276/23 te joj je izdala dozvolu za uknjižbu (tabularnu izjavu) istog dana, s ovjerom istinitosti potpisa po istoj javnoj bilježnici Višnji Tušek, Križevci, pod br. OV-1279/23.
27. Slijedom navedenog, na temelju ovako izvedenih dokaza utvrđeno je da je RĐ, rođ. VĐ, **.**.1952. sklopila brak s UĐ, djedom 1. i 2. tužitelja, dok je predmetni brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Zagrebu broj 2083/56 od 19. studenoga 1956., dok je za vrijeme trajanja braka AĐ, r. VĐ i UĐ rođena **.**.1953. kći MĐ i **.**.1955. sin KĐ. Prema tome, RĐ, rođena VĐ, je majka KĐ i baka 1. i 2. tužitelja.
28. Nadalje, čl. 2. Zakona o državnim maticama (Narodne novine, br. 96/93., 76/13., 98/19. i 133/22.) je određeno da činjenice upisane u državnim maticama i činjenice koje se njima dokazuju smatraju se istinitim, dok se na zakonom propisani način ne dokaže protivno. Državne matice, izvadci iz državnih matica i potvrde koje se daju na temelju državnih matica javne su isprave.
Prema tome, činjenica sklapanja braka između UĐ i RĐ rođene VĐ, ima se smatrati istinitom, a ujedno su izvadak iz matice vjenčanih i vjenčani list za brak sklopljen između istih, javne isprave.
29. Zaključno svemu navedenom, a na temelju priloženih javnih isprava RĐ, rođena VĐ, je ista osoba kao i AĐ, rođena VĐ. Isto tako, RĐ, rođena VĐ, koja je majka 1. tuženice, je ista osoba kao i AĐ, rođena VĐ.
30. Budući da je otac 1. i 2. tužitelja KĐ umro prije svoje majke RĐ, 1. i 2. tužitelji su zakonski nasljednici pok. RĐ, rođene VĐ i to temeljem načela predstavlja iza svog oca pok. KĐ, sukladno čl. 10. ZN-a.
31. Dakle, 1. i 2. tužitelji čine prvi nasljedni red iza pok. RĐ i to temeljem načela predstavljanja (reprezentacije), sukladno čl. 10. ZN-a, iza svojeg oca KĐ, koji je preminuo **.**.2022., dakle prije svoje majke pok. RĐ. Osim sina KĐ, pok. RĐ je u braku s UĐ dobila kćer MĐ, koja živi u [adresa], a koja također čini prvi nasljedni red iza pok. RĐ. MĐ se prihvatila svog zakonskog nasljednog dijela iza svoje majke te je isti ustupila svojim nećacima, ovdje tužiteljima GĐ i LĐ. S obzirom da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava no što ih sam ima, 1. tuženica nije mogla prodati 2. tuženici predmetnu nekretninu u 1/1 dijela, već samo u 1/3 dijela. Budući da su 1. i 2. tužitelji utvrđeni nasljednicima iza pok. RĐ, tužitelji su postali nasljednici od trenutka smrti ostaviteljice odnosno od 27. rujna 2022. pa glede toga predmetni Ugovor o kupoprodaji nekretnine ne proizvodi pravne učinke i to u odnosu na 2/3 dijela predmetne nekretnine. Nadalje, tužitelji temeljem čl. 10. ZN-a, odnosno prava predstavljanja stupaju u položaj svojega oca te imaju pravo na 1/3 ostavinske imovine iz svoje bake pok. RĐ, budući im je njihova teta MĐ ustupila svoj nasljedni dio, svakome na jednake dijelove, to 1. i 2. tužitelji imaju pravo na 2/3 predmetne ostavinske imovine, odnosno svaki u 1/3 dijela.
32. Neosnovan je prigovor nedostatka aktivne legitimacije. To stoga što je utvrđeno da 1. i 2. tužitelji čine prvi nasljedni red iza pok. RĐ, temeljem načela predstavljanja, sukladno čl. 10. ZN-a, iza svojeg oca KĐ, koji je preminuo **.**.2022., dakle prije svoje majke pok. RĐ, kao i s obzirom na ustup nasljednog prava učinjenog od strane MĐ, kćeri pok. RĐ, a u korist 1. i 2. tužitelja. Budući da 1. i 2. tužitelji nisu sudjelovali u ostavinskom postupku iza pok. RĐ, 1. i 2. tužitelje ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. RĐ, a to svoje pravo mogu ostvarivati samo u parnici, u smislu čl. 236. ZN-a.
33. Ujedno, neosnovan je prigovor zastare prava zahtijevati ostavinu odnosno gubitka prava na podnošenje predmetne tužbe. Naime, tijekom postupka je na temelju suglasnih iskaza 1. i 2. tužitelja te svjedoka utvrđeno da su 1. i 2. tužitelji u proljeće 2023. saznali za činjenicu smrti njihove bake RĐ, umrle **.**.2022., dok su predmetnom tužbom ustali 31. siječnja 2024., dakle unutar subjektivnog roka od godine dana, i unutar objektivnog roka, u smislu čl. 138. ZN-a.
34. S obzirom na potonje, nisu od odlučnog utjecaja daljnji navodi 1. i 2. tuženica, niti su izvedeni daljnji dokaz na iste okolnosti.
Uzgred rečeno, 1. i 2. tuženice nisu pridonijele odgovarajuće dokaze radi utvrđenja istinitosti svojih navoda pa se u ovom slučaju ima primijeniti pravilo o teretu dokazivanja koje obvezuje sud da uzme da nije istinita tvrdnja za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava, u smislu čl. 221.a ZPP-a.
35. Ujedno, budući da je 1. tuženica SĐ prešutjela u ostavinskom postupku svoje nećake, ovdje 1. i 2. tužitelje te svoju polusestru po majci MĐ, kao osobe pozvane na nasljedstvo, a da je na taj način 1. tuženica Vesna Rau 1. i 2. tužiteljima, kao unucima ostaviteljice te MĐ, kao kćeri ostaviteljice, onemogućila ostvarenje prava zakonskog nasljeđivanja koje su isti imali iza svoje bake odnosno majke, osnovano su tužitelji unutar zakonskog roka ustali predmetnom tužbom, radi ostvarenja svojih nasljednih prava, u smislu čl. 236. u svezi čl. 138. ZN-a
36. Slijedom navedenog, valjalo je djelomično prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan kojim se zahtijeva utvrđenje 1. i 2. tužitelja zakonskim nasljednicima iza pok. RĐ, svakog u 1/3 dijela u kojim dijelovima je ustupljen nasljedni dio njihove tete po ocu MĐ te posljedično tome utvrđenje stjecanja 1. i 2. tužitelja prava suvlasništva na nekretnini i prava sukorištenja grobnog mjesta te pokretninama odnosno tražbinama, sve kao ostavinskoj imovini, utvrđenom u ostavinskom postupku iza pok. RĐ, kako je odlučeno kao pod toč. I., II., IV. i V. izreke presude.
37. Međutim, parnični sud nema ovlasti za nalaganje zemljišnoknjižnom sudu provedbe uknjižbe prava vlasništva, već je isto u nadležnosti isključivo zemljišnoknjižnog suda. Slijedom navedenog, valjalo je u tom smislu odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan, kako je odlučeno pod toč. III. izreke presude.
38. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, s obzirom da 1. i 2. tužitelji nisu uspjeli samo u srazmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, za zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, odnosno isti su odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora, zahtjev za naknadu troškova i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23., dalje: OT), imajući na umu vrijednost boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) i pravo odvjetnika obračunati na sve obavljene radnje pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT).
39. Slijedom navedenog, 1. i 2. tužiteljima je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava tužbe (Tbr. 7./1. OT) i podnesaka od 24. travnja 2024., 24. svibnja 2024., 9. rujna 2024., 6. veljače 2025., 14. veljače 2025., 2. lipnja 2025., 18. veljače 2026. i 3. ožujka 2026. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 20. lipnja 2024., 23. listopada 2024., 29. siječnja 2025. i 12. ožujka 2026. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 1.000,00 EUR, te sastava žalbe od 3. lipnja 2025. u zahtijevanom iznosu 562,00 EUR (Tbr. 10./1. OT), dakle ukupno u iznosu 13.562,00 EUR, uvećanog za 10% (1.356,20 EUR) zbog zastupanja više osoba u iznosu 1.356,20 EUR (Tbr. 40./1. OT), odnosno ukupno u iznosu 14.918,20 EUR, uvećanog za PDV 25% (3.729,55 EUR). Stoga je 1. i 2. tužiteljima valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 18.647,75 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, jer se zatezne kamate na parnične troškove mogu stranci odrediti i u parničnom postupku, temeljem primjene čl. 151. st. 3. ZPP-a, kako je odlučeno pod toč. VI. izreke presude.
40. Također je i 1. tuženici valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odgovora na tužbu i podnesaka od 27. rujna 2024., 10. veljače 2025. i 25. veljače 2026. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 20. lipnja 2024., 23. listopada 2024., 29. siječnja 2025. i 12. ožujka 2026. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 500,00 EUR, te sastava podnesaka od 14. lipnja 2024. u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR (Tbr. 8./3. OT) te zastupanja na ročištima 14. svibnja 2024. i 21. svibnja 2025., za svaku radnju u iznosu 100,00 EUR (Tbr. 9./5.), dakle ukupno u iznosu 4.400,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (1.100,00 EUR), kako i putni troškovi 1. tuženice za dolazak na ročište 23. listopada 2024. u zahtijevanom iznosu 1.170,15 EUR, kako je to izloženo po stavkama i potkrijepljeno računima (list 191-198). Međutim, nije priznat trošak sastava podneska od 3. listopada 2024. u zahtijevanom iznosu 500,00 EUR uvećanog za PDV 25% jer isti ne prileži spisu predmeta niti trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu u zahtijevanom iznosu 331,81 EUR jer obveza plateža istoga nastaje po pravomoćnom dovršetku postupka i ovisno o uspjehu u sporu. No, ovako odmjereni parnični troškovi u sveukupnom iznosu 6.670,15 EUR sa zatraženim zateznim kamatama nisu dosuđeni 1. tuženici, s obzirom na neuspjeh iste u sporu, odnosno valjalo je odbiti 1. tuženičin zahtjev za naknadom parničnih troškova sa zateznim kamatama, kao neosnovan, kako je odlučeno pod toč. VII. izreke presude.
41. Ujedno je i 2. tuženici valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odgovora na tužbu i podnesaka od 10. lipnja 2024., 27. rujna 2024. i 25. veljače 2026. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 20. lipnja 2024., 23. listopada 2024., 29. siječnja 2025. i 12. ožujka 2026. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 500,00 EUR, te zastupanja na ročištima 14. svibnja 2024. i 21. svibnja 2025., za svaku radnju u iznosu 100,00 EUR (Tbr. 9./5.), dakle ukupno u iznosu 4.200,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (1.050,00 EUR). Međutim, nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu od 18. lipnja 2025. u zahtijevanom iznosu 500,00 EUR uvećanog za PDV 25% niti trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu u zahtijevanom iznosu 331,81 EUR, jer obveza plateža istoga nastaje po pravomoćnom dovršetku postupka i ovisno o uspjehu u sporu. No, ovako odmjereni parnični troškovi u sveukupnom iznosu 5.250,00 EUR sa zatraženim zateznim kamatama nisu dosuđeni 2. tuženici, s obzirom na neuspjeh iste u sporu, odnosno valjalo je odbiti 2. tuženičin zahtjev za naknadom parničnih troškova sa zateznim kamatama, kao neosnovan, kako je odlučeno pod toč. VIII. izreke presude.
42. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22.) su iskazane novčane vrijednosti, u ukupnosti, s obzirom na fiksni tečaj konverzije 7,53450 HRK / 1 EUR.
43. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 23. travnja 2026.
S u d a c:
Mario Klarić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku 15 dana od dana objave presude, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP-a).
DNA: - opun. 1. i 2. tužitelja, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu u iznosu 646,45 EUR-solidarno,
- opun. 1. tuženice i
- opun. 2. tuženice.
