Poslovni broj: Ovr-427/2026-3

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Mirandi Pelaić Morić, a temeljem prijedloga više sudske savjetnice Ana-Mari Režić, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja HRVATSKI TELEKOM d.d., OIB:81793146560, Zagreb, Radnička cesta 21, zastupani po pun. Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, dana 23. travnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zaprimljen kod ovog suda dana 06. ožujka 2026. godine radi odgode ovrhe u izvansudskom postupku pokrenutom kod Financijske agencije dana 27. veljače 2026. godine, a koji postupak se vodi temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog od strane javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita pod poslovnim brojem Ovrv-8424/15 od dana 04. kolovoza 2015. godine, pravomoćno dana 02. studenog 2015. godine kao nedopušten.

i

z a k l j u č i o j e

I. Upućuje se ovršenica JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog zaključka pokrenuti parnični postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku koji se vodi u ovoj pravnoj stvari, a zbog žalbenog razloga iz čl. 50. st.1. toč. 11. Ovršnog zakona.

O b r a z l o ž e n j e

1. Kod ovog suda je dana 06. ožujka 2026. godine zaprimljena Žalba ovršenice a koja po svom sadržaju predstavlja prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbu i prijenos novčanih sredstava u postupku izvansudske ovrhe i zahtjev za odgodom ovrhe.

2. U svom prijedlogu ovršenica navodi da je ovrhovoditelj u odnosu na ovršenicu, a temeljem pravomoćnog i ovršnog Rješenja o ovrsi Javnog bilježnika Mirjane Popovac iz Splita pod posl. brojem Ovrv-8424/15 podnio zahtjev za izravnu naplatu Financijskoj agenciji Zagreb dana 27. veljače 2026. godine poradi naplate potraživanja novčanog iznosa od 343,78 eura. Ovršenica navodi da podnosi navedenu žalbu na pobijano rješenje o ovrsi pod navedenim poslovnim brojem Ovrv- 8424/15 od 04. kolovoza 2015. godine pozivajući se na čl. 284. st.5. Ovršnog zakona, pozivajući se na čl. 53. Ovršnog zakona a u vezi s čl. 50. st.3., st.5., st.7., st.9., st.10. i st. 11., te navodi da iz istih razloga pobija zahtjev za izravnu naplatu Financijske agencije od 27. veljače 2026. godine. Nadalje, ovršenica navodi da žalbu podnosi iz razloga predviđenih čl. 53. st.1, st.2, st.3. OZ-a, da su razlozi za žalbu nastali u vrijeme kad ih ovršenica nije mogla istaknuti u roku predviđenom za žalbu iz 2015. godine, da kako se radi o rješenju o ovrsi donesenom 2015. godine ističe prigovor zastare prava potraživanja kao i zastare prava pokretanja postupka temeljem navedene ovršne isprave, budući da je od pravomoćnosti rješenja do podnošenja novog prijedloga proteklo više od 10 godina, zbog čega da je nastupila zastara tražbine određene rješenjem. Ovršenica navodi da sukladno čl. 53. st. 3. i 5. Ovršnog zakona, ako se ovrha nije mogla provesti, a ovrhovoditelj u roku od tri mjeseca od obavijesti nije podnio prijedlog za nastavak ovrhe drugim sredstvom ili na drugom predmetu da je sud dužan obustaviti ovrhu, da je ovrhovoditelj svojom pasivnošću duljom od desetljeća izgubio pravo na naplatu, te da procesne radnje poduzete 2026. godine ne mogu konvalidirati nastupjelu zastaru. Ovršenica u nastavku navodi da je iz pregleda specifikacije duga razvidno da se početni dug sastojao od nekoliko neplaćenih računa čiji je iznos značajno manji od iznosa na dan podnošenja zahtjeva za naplatu Financijskog agenciji, da se radi o obračunu kamata i troškova koje da je sačinio sam ovrhovoditelj i da je s obzirom na promjenu valute promijenjen i iznos duga, da ne postoji identitet ovršne isprave i zahtjeva za izravnu naplatu kojeg je ovrhovoditelj podnio. Nadalje, ovršenica navodi da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta te predlaže odbiti, odbaciti prijedlog za izravnu naplatu temeljem ovršnog rješenja Ovrv-8424/2015 i ukinuti sve ovršne radnje, podredno predlaže upućivanje ovršenice da pokrene parnični postupak proglašenja ovrhe nedopuštenom, te predlaže naložiti Financijskoj agenciji odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava s računa ovršenice na račun ovrhovoditelja do pravomoćnog okončanja postupka.

3. Sud je zaključkom od dana 13. ožujka 2026. godine pozvao ovrhovoditelja da se očituje na prijedlog ovršenice što navedeni do današnjeg dana nije učinio.

4. Člankom 210. stavcima 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24, dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Vezano uz prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, čl. 65. st. 1. OZ propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je kumulativno ispunjenje obiju pretpostavki, i subjektivnih i objektivnih.

5.1. U odnosu na objektivni razlog za odgodu ovrhe, stav je ovog suda da je ovršenica podnošenjem predmetnog prijedloga ispunila objektivnu pretpostavku za odgodom ovrhe iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a. Po mišljenju ovog suda nisu ispunjeni subjektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovršenica mora biti svjestan da odgoda ovrhe u ovom slučaju znači samo odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, ali ovršenica i dalje ne može s tim sredstvima slobodno raspolagati. Naime, pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenicu, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika.

5.2. Kako u smislu čl. 65. OZ-a moraju kumulativno biti ispunjene obje zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud smatra da nije osnovan prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe, odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe pa je prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

6. U odnosu na prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, valja na odgovarajući način primijeniti odredbe članaka 50. i 53. OZ., pa je tako člankom 53. OZ propisano kako ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Ovršenica se u svom prijedlogu poziva na zastaru tražbine, odnosno poziva se na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a.

6.1. Odredbom čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a propisano je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu i ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

6.2. Obzirom da ovršenica ističe žalbene razloge sadržane u čl. 50. st. 1. 11. OZ- a, to sud nema ovlasti proglasiti pljenidbu nedopuštenom već može jedino ovršenicu uputiti u parnicu pa je temeljem čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odlučeno kao u izreci zaključka.

U Splitu, 23. travnja 2026. godine

SUDAC

Miranda Pelaić Morić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem članka 11. stavka 5. OZ-a. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe.

DNA:

- ovrhovoditelju po punomoćniku

- ovršeniku

- FINA-i

- u spis