Posl. broj: R1-39/2022
Republika Hrvatska
Općinski sud u Crikvenici
Kralja Tomislava 85 A, Crikvenica
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja 1. VK, iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), 2. KK, iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), 3. LK, iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), svi zastupani po pun Mauri Dorčić, odvjetnici iz Rijeke , protiv protustranke JK, iz [adresa], (OIB [osobni identifikacijski broj]), zastupana po pun Ranku Alaču, odvjetniku iz Crikvenice, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice izvan ročišta, dana 23. travnja 2026. godine,
r i j e š i o j e
I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], oranica Levakovo, površine 107 čhv, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da su predlagatelji suvlasnici na jednake dijelove sjevernog dijela nekretnine, a koji je dio nekretnine vještak Mate Dražić u svom nalazu i mišljenju od 22. listopada 2009., a koji čini sastavni dio ovog rješenja, označio slovima B-C-T-D-E-F-P-B, u površini 247 m2, dok je protustranka vlasnik južnog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], oranica Levakovo, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji je dio nekretnine vještak Mate Dražić u svom nalazu i mišljenju od 22. listopada 2009., koji čini sastavni dio ovog rješenja, označio slovima B-C-L-K-J-I-H-G-B.
II. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1. U svome prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice od dana 24. veljače 2022. godine predlagatelji navode da su predlagatelji i protustranka suvlasnici nekretnine zemljišnoknjižne oznake zk.č.br. 958/1, zk. ul. [broj ZK uloška], oranica Levakovo, površine 107 čhv, k. o. [katastarska općina] na način da su predlagatelji upisani kao suvlasnici svatko ponaosob u udjelu od 1/6 dijela, a protustranka u udjelu od 3/6 dijela cijele predmetne nekretnine. Međutim da su predlagatelji suvlasnici svaki u jednakom omjeru, ukupno 69/107 idealnih dijelova predmetne nekretnine. Naime, 2003. godine predlagatelji su protiv pravnog prednika protustranke NK pred Općinskim sudom u Crikvenici pokrenuli izvanparnični postupak, posl.br.: R1- 47/2003, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na gore navedenoj nekretnini. Obzirom da je pravni prednik protustranke prigovorio veličini suvlasničkog udjela predlagatelja, smatrajući da je isključivi vlasnik predmetne nekretnine, postupak je obustavljen te su predlagatelji (tada tužitelji) protiv pravnog prednika protustranke (tada tuženika) pokrenuli parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva tužitelja/predlagatelja u jednakim udjelima od ukupnog udjela od 69/107 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i istovremeno podnoseći zahtjev radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, a koji se parnični postupak vodio pred nekadašnjim Općinskim sudom u Delnicama, posl.br. P-455/2009 (ranije P: -46/07). Presudom Općinskog suda u Delnicama, posl.br.: P-455/09 od 8. prosinca 2010., a koja je presuda potvrđena odlukom Županijskog suda u Rijeci, posl.br.: Gž - 1170/2011 od 6. travnja 2011., predlagatelji su utvrđeni suvlasnicima svaki u jednakom omjeru od ukupno 69/107 idealnih dijelova predmetne nekretnine te se točkom II. izreke presude suvlasnička zajednica razvrgnula na način da su predlagatelji (tada tužitelji) u jednakim udjelima postali suvlasnici nekretnine koja je u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Mate Dražić, koji je nalaz i mišljenje sastavni dio navedene presude, i koji je ujedno priložen ovom prijedlogu, označene slovnim oznaka B-C-T-D-E-F-P-B u površini od 247 m2, dok je tuženik (pravni prednik protustranke) postao vlasnikom južnog dijela predmetne nekretnine koji je i nalazu i mišljenju vještaka označen slovnim oznakama B-C-L-K-J-I-H-G-B. Međutim, obzirom da tijekom postupka predlagatelji zemljišnoknjižnom odjelu nisu podnijeli prijedlog za upis zabilježbe spora, iskoristivši takav propust predlagatelja, pravni prednik protustranke je, nakon pravomoćno okončanog postupka P -455/09, s protustrankom sklopio Ugovor o darovanju predmetne nekretnine u udjelu od 3/6 dijela cijele predmetne nekretnine na temelju kojeg ugovora je protustranka ishodila uknjižbu prava vlasništva u svoju korist. Provedba navedene uknjižbe onemogućila je predlagatelje da ishode upis prava vlasništva na sjevernom dijelu nekretnine obzirom da je nakon pravomoćnosti postupka, a prije podnošenja prijedloga predlagatelja zemljišnoknjižnom sudu radi upisa prava vlasništva, došlo do prijenosa i uknjižbe prava vlasništva s pravnog prednika protustranke (nekadašnjeg tuženika) na protustranku. Međutim, iako je u zemljišnoj knjizi upisano suvlasništvo predlagatelja i to svakog ponaosob u udjelu od 1/6 dijela cijele predmetne nekretnine i suvlasništvo protustranke u udjelu od 3/6 dijela cijele predmetne nekretnine, u bitnome se navodi, a što je utvrđeno i navedenom pravomoćnom presudom, P-455/09 da je 80-tih godina prošlog stoljeća između pravnog prednika predlagatelja, pok. DK i pravnog prednika protustranke NK izvršena podjela posjeda na način da je između okućnica pravnih prednika stranaka predmetnog izvanparničnog postupka, izgrađen zid i to upravo po liniji koja je u nalazu i mišljenju vještaka, koji je nalaz i mišljenje sastavni dio pravomoćne presude, posl.br.: P-455/09 i koji je nalaz i mišljenje priložen prijedlogu, označen slovnim oznakama B-C. Obzirom da je i na licu mjesta, dakle u naravi, razvidno postojanje podjele posjeda nekretnine, dakle postojanje sporazuma o načinu podjele posjeda nekretnine između pravnih prednika stranaka, time su i stranke predmetnog izvanparničnog postupka stupile u pravnu poziciju svojih pravnih prednika. Navedeni sporazum nije niti izmijenjen niti raskinut, stoga obvezuje stranke predmetnog izvanparničnog postupka do razvrgnuća suvlasničke zajednice u predmetnom izvanparničnom postupku. Glede zaštite povjerenja u zemljišne knjige, a na koji bi se protustranka možebitno mogla pozivati, u bitnome se navodi da zaštitu povjerenja u zemljišne knjige može uživati isključivo osoba koja je u dobroj vjeri postupila s povjerenjem u zemljišne knjige. Dobra vjera je neskrivljeno neznanje da se izvanknjižno stanje razlikuje od zemljišnog. Protustranka je supruga njezina pravnog prednika NK i za cijelo vrijeme trajanja bračne zajednice s pravnim prednikom, dakle i u trenutku pokretanja izvanparničnog postupka R1-47/03, pa nastavno u trenutku pokretanja kao i pravomoćnog okončanja parničnog postupka posl.br.: P-455/09, kao i u trenutku podnošenja ovog prijedloga, živi sa suprugom u kući koja se nalazi na nekretninama zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koje su nekretnine susjedne s predmetnom nekretninom. Slijedom navedenog, postoji opravdano vjerovanje da protustranci nije moglo ostati nepoznato pokretanje postupka kao i pravomoćno okončanje postupka koji se vodio pred nekadašnjim Općinskim sudom u Delnicama, posl.br.: P-455/09, a podredno protustranka je u vrijeme sklapanja ugovora o darovanju predmetne nekretnine i provedbe u zemljišnoj knjizi imala dovoljno razloga posumnjati da je posjed nekretnina podijeljen, prvenstveno zbog faktičnog stanja na terenu gdje je vidljivo postojanje zida između okućnica stranaka. U suprotnom, sklapati ugovor o darovanju nekretnine, a da se pritom ne utvrdi u kakvom je stanju nekretnina ne može predstavljati ponašanje u dobroj vjeri, neovisno o upisu u zemljišnu knjigu. Nadalje, protustranka od trenutka uknjižbe prava vlasništva nije smetala niti uznemiravala posjed predlagatelja, stoga se u bitnome navodi da je protustranka u trenutku uknjižbe znala da postoji sporazum o podjeli posjeda. Slijedom navedenog, ističe se da neovisno o upisu u zemljišnu knjigu, predlagatelji su suvlasnici nekretnine i to svaki u jednakom omjeru od ukupno 69/107 idealnih dijelova cijele predmetne nekretnine, a kao što je utvrđeno pravomoćnom presudom OS Delnice, posl.br.: P-455/09. Predložili su da sud po provedenom postupku donese odluku kao u izreci ovog rješenja.
2. Protustranka u svome odgovoru na prijedlog navodi da su strane suvlasnici predmetne nekretnine i to protustranka u 3/6 dijela, a predlagatelji svaki u 1/6 dijela. Da je suglasna da se provede razvrgnuće – dioba suvlasničke zajednice navedene nekretnine prema naprijed navedenim suvlasničkim udjelima prema kojim bi joj pripadao dio nekretnine u površini od 53,5 čhv (tj. cc-a 192,6.m2) sukladno njezinom suvlasničkom dijelu. Ukoliko bi diobom – razvrgnućem suvlasničke zajednice protustranka JK eventualno dobila manji dio za razliku u toj površini zemljišta bi joj predlagatelji trebali isplatiti odgovarajuću novčanu naknada prema tržišnim cijenama. Nastavno u tom smislu sam prijedlog za diobu je i kontradiktoran, navodi predlagatelja su netočni, dok se same sudske odluke na koje se predlagatelji pozivaju na protustranku ne odnose, poglavito što kao stranka u istima nije niti sudjelovala, a niti o njima ima osobnih saznanja, pa je među ostalim kao poštenog stjecatelja štiti i načelo z.k. povjerenja, pa se u tom smislu ti navodi predlagatelja osporavaju kao neosnovani, te se predlaže da sud istog odbije kao neosnovanog, međutim neovisno o svemu tome protustranka bi željela pokušati na miran način riješiti sa predlagateljima diobu predmetne nekretnine.
3. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to u: izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 8 i 9 spisa), izvod iz katastarskog plana (stranica 10 spisa), prijepis posjedovnog lista (stranica 11 spisa), presudu i rješenje Općinskog suda u Delnicama posl. br. P-455/09-55 od 08. prosinca 2010. (stranice 12 do 24 spisa), presudu i rješenje Županijskog suda u Rijeci posl. br. Gž-1170/2011 od 06. travnja 2011. (stranice 25 do 32 spisa), nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Mate Dražića (stranica 33 do 41 spisa). Iako su stranke tijekom postupka predlagale uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, te saslušanje stranaka predmetni dokazi nisu izvođeni obzirom su se stranke na ročištu od 07. svibnja 2025. godine suglasile da daljnje dokaze nije potrebno provoditi obzirom je nesporno da svaka stranka koristi svoj dio nekretnine.
4. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 8 i 9 spisa) je utvrđeno da je u isti upisana kč. br. [katastarska čestica] oranice Levakovo površine 107 čhv te da su kao vlasnici iste upisani ovdje predlagatelji svaki u 1/6 dijela, te protustranke u 3/6 dijela. Nadalje, utvrđeno je da je 17. studenoga 2011. godine pod Z-3589/11 na temelju darovnog ugovora od 15. studenoga 2011. godine uknjiženo pravo vlasništva nekretninama NK za korist protustranke. Uvidom u izvod iz katastarskog plana (stranica 10 spisa) je utvrđen položaj i oblik prijepora. Uvidom u prijepis posjedovnog lista 1828 k. o. [katastarska općina] (stranica 11 spisa) je utvrđeno da su na kč. br. [katastarska čestica] selo površine 383 m2 kao posjednici upisani predlagatelji svaki u 1/6 dijela, te protustranka u 3/6 dijela.
5. Uvidom u presudu i rješenje Općinskog suda u Delnicama posl. br. P- 455/09-55 od 08. prosinca 2010. (stranice 12 do 24 spisa) je utvrđeno da su tužitelji – protutuženici VK, LK i KK suvlasnici svaki u jednakom omjeru ukupno 69/107 idealnih dijelova nekretnine označenih kao kč. br. [katastarska čestica] oranica Levakovo upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok je tuženik – protutužitelj NK, iz [adresa] suvlasnik u preostalih 38/107 idealnih dijelova predmetne nekretnine. Razvrgava se suvlasnička zajednica na način da su tužitelji – protutuženici suvlasnici na jednake dijelove sjevernog dijela nekretnine a koji dio nekretnine je vještak Mate Dražić u svome nalazu i mišljenju od 22. listopada 2009. godine koja čini sastavni dio ove presude označio slovima B-C-T-D-E-F-P-B u površini od 247 m2 dok je tuženik – protutužitelj NK vlasnik južnog dijela prijeporne nekretnine koji dio je vještak Mate Dražić u svom nalazu i mišljenju od 22. listopada 2009. godine koji čini sastavni dio ove presude označio slovima B -C-L-K-J- I-H-G-B. Predmetna presuda potvrđena je presudom i rješenjem Županijskog suda u Rijeci posl. Gž-1170/2011 od 06. travnja 2011. godine (stranice 25 do 32 spisa).
6. Odredbom čl. 47 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV) propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno koje pravo mu ne zastarijeva. Odredbom čl. 50 st. 1 ZV-a je određeno da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.
7. Sud je temeljem izvedenih dokaza, posebno uvida u pravomoćnu presudu Općinskog suda u Delnicama, posl.br. P-455/09, te navoda stranaka sa ročišta od 07. svibnja 2025. godine koje po mišljenju ovoga suda predstavljaju sporazum stranka oko diobe, obzirom je učinjeno nespornim da svaka stranka u naravi koristi svoj dio nekretnine, utvrdio da se predmetna suvlasnička zajednica nekretnina može podijeliti sukladno stvarnom stanju na terenu, a kako je to opisano u pisanom nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Mate Dražića od 22. listopada 2009. godine. Imajući u vidu sve gore navedeno, da postoji valjani sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, te da je isti moguć je i dopušten, pozivom na odredbu čl. 50 st. 1 ZV-a odlučeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.
8. Obzirom su se stranke na ročištu od 07. svibnja 2025. godine suglasile da svaka snosi svoj trošak postupka, to je pozivom na odredbu čl. 32 Zakona o izvanparničnom postupku (NN br.59/23) odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.
U Crikvenici, 23. travnja 2026. godine.
S U T K I NJ A:
Mirta Tomac Podobnik
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv rješenja, donesenog u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi sudu koji je donio rješenje, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da rješenje postane pravomoćno u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv rješenja odlučuje drugostupanjski sud.
