REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-49/2026-77

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ivanki Brletić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice mldb. TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po majci i zakonskoj zastupnici VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a ona po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Miličević i Šupuković d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane dana 9. ožujka 2026. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice Ivane Ljubas, odvjetnice, te punomoćnika tuženika Davora Bubalo, odvjetnika, dana 23. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. da tužiteljici mldb. TT plati iznos od 47.780,21 eur zajedno sa zateznom kamatom od 29. listopada 2018. do isplate te da joj nadoknadi parnični trošak u iznosu od 25.002,95 eur zajedno sa zateznom kamatom od 23. travnja 2026. do isplate, sve kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva mldb. tužiteljice TT za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos od 47.780,21 eur počev od 28. svibnja 2018. do 28. listopada 2018.

Obrazloženje

1. Dana 19.3.2019. tužbu su podnijeli VT, mldb. AT i ĆT, kao I, II i IV-tužitelji, te tužiteljica mldb. TT, kao III-tužiteljica, navodeći da je dana 28.5.2018. njihov prednik NT nastradao kao pješak u Zagrebu na Remetinečkoj cesti 98 u Stanici za tehnički pregled vozila, a da je do nezgode došlo na način da je osiguranik tuženika upravljajući teretnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka] zabranjenim smjerom kretanja naletio na istoga pa kako je vozilo štetnika tada bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti, a pokojni NT je zbog mnogostrukih ozljeda preminuo istoga dana, to su u tužbi potraživali naknadu štete i to:

- VT, kao njegova izvanbračna supruga, na ime duševnih boli zbog smrti bliske osobe u iznosu od 33.180,70 eur (250.000,00 kn) te na ime troškova crnine u iznosu od 398,17 eur (3.000,00 kn);

- mldb. AT, kao njegov sin, na ime duševnih boli zbog smrti bliske osobe u iznosu od 35.835,16 eur (270.000,00 kn) te na ime troškova crnine u iznosu od 398,17 eur (3.000,00 kn);

- ĆT, kao njegova majka, na ime duševnih boli zbog smrti bliske osobe u iznosu od 33.180,70 eur (250.000,00 kn) te na ime troškova crnine u iznosu od 398,17 eur (3.000,00 kn) te

- tužiteljica mldb. TT, kao njegova pokćerka, na ime duševnih boli zbog smrti bliske osobe u iznosu od 35.835,16 eur (270.000,00 kn) te na ime troškova crnine u iznosu od 398,17 eur (3.000,00 kn),

sve sa zateznim kamatama od 28.5.2018. tj. od dana štetnog događaja do isplate navodeći da su se tuženiku obratili odštetnim zahtjevom od 29.10.2018. s time da su svi potraživali naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje da se je dana 28.5.2018. dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo registarske oznake [registarska oznaka] za koje je kod njega bila sklopljena polica osiguranja od automobilske odgovornosti, a u kojoj je smrtno stradao NT kao pješak. Međutim, navodi da je isti pri tome postupao protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer je stupio na kolnik pričajući na mobitel i bez ikakve prethodne provjere kreću li se po tom kolniku vozila, a kada je došao do sredine kolnika, tamo se je i zadržavao neposredno iza kamiona osiguranika tuženika zanemarujući i zvučne i svjetlosne signale koji se na kamionu automatski uključuju za vrijeme kretanja unatrag. Stoga smatra da na strani srodnika tužitelja postoji doprinos nastanku predmetnog štetnog događaja od najmanje 50% s time da je u odnosu na tužiteljicu istakao prigovor nedostatka aktivne legitimacije jer pokojni NT nije bio njen biološki otac radi čega ista ne ulazi u krug osoba koje temeljem odredbe čl. 1101. Zakona o obveznim odnosima imaju pravo na naknadu štete pri čemu osporava činjenične navode tužbe da bi ista bila pokćerka pokojnog jer oni nisu niti živjeli na istoj adresi niti je ista u rješenju o nasljeđivanju navedena kao njegov nasljednik po bilo kojem temelju. Neovisno o navedenome, tuženik osporava visinu njenog zahtjeva s osnova neimovinske štete preko iznosa od 220.000,00 kn, a osporava i visinu zahtjeva s osnova imovinske štete te predlaže tužbeni zahtjev odbiti s time da konačno potražuje naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. U podnesku od 18.6.2020. (stranica 114-116) tužiteljica je povećala tužbeni zahtjev s osnova neimovinske štete za duševne boli zbog smrti bliske osobe na iznos od 47.780,21 eur (360.000,00 kn) iz razloga što je Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela održanoj dana 5.3.2020. i 15.6.2020. zauzeo pravno shvaćanje o izmijeni Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29.11.2002. u primjeni Zakona o obveznim odnosima na način da se tada prihvaćeni iznosi povećavaju za 50% pa kako je takvim povećanjem tužbenog zahtjeva tužba preinačena, sud je navedenu preinaku tužbe dopustio rješenjem poslovni broj Pn-764/2019-50 od 15.7.2022. (stranica 243), koje je u međuvremenu postalo pravomoćno, a kojim je istovremeno utvrđeno i da je tužba tužiteljice povučena s osnova imovinske štete za troškove crnine u cijelosti i to zajedno sa zatraženom zateznom kamatom s obzirom je tužiteljica po tom osnovu povukla tužbu na ročištu 21.3.2022. (stranica 205).

4. Napominje se da je presudom ovoga suda poslovni broj Pn-764/2019-50 od 15.7.2022. (stranica 242-257) pravomoćno odlučeno o tužbenim zahtjevima VT, mldb. AT i ĆT imajući u vidu da je navedena presuda potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4263/2022-2 od 2.7.2024. (stranica 369-380), a da je rješenjem toga suda samo preinačena odluka o njihovom parničnom trošku pa kako je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-412/2025-2 od 29.10.2025. (stranica 538-543):

- ukinuta presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4263/2022-2 od 2.7.2024. pod točkom I. izreke (kojom se potvrđuje presuda ovoga suda poslovni broj Pn-764/2019-50 od 15.7.2022. pod točkom III. izreke, a kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti) i

- ukinuto rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4263/2022-2 od 2.7.2024. pod točkom II. (kojom je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka)

te je predmet vraćen ovome sudu na ponovno suđenje u tom dijelu, to je predmet ovog ponovljenog postupka samo zahtjev tužiteljice mldb. TT za naknadu neimovinske štete s osnova duševnih boli zbog smrti pokojnog NT u iznosu od 47.780,21 eur zajedno sa zateznom kamatom od 28.5.2018. do isplate kao i njen zahtjev za naknadu parničnog troška.

5. U tijeku ponovljenog postupka izvršen je uvid u Izvadak iz matice rođenih za tužiteljicu (stranica 21), u Uvjerenje o prebivalištu Policijske uprave zagrebačke od 4.12.2017. (stranica 24), u Potvrdu o prijavi prebivališta Policijske uprave zagrebačke od 4.12.2017. (stranica 25) te u presudu ovoga suda poslovni broj P2-56/15-10 od 27.8.2015. (stranica 78-80), pročitan je iskaz svjedoka KT (stranica 215 i 216) kao i iskazi VT (stranica 205 i 206) i ŠT (stranica 206), saslušanih kao stranaka, a kako je tijekom prijašnjeg postupka već pravomoćno utvrđena odgovornost tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja pri čemu je utvrđeno da pokojni NT nije doprinio nastanku istoga, to je odbijen prijedlog tuženika s ročišta 9.3.2026. (stranica 544) da se ponovno poziva prometnog vještaka na usmeno saslušanje na okolnosti koje se odnose na nastanak štetnog događaja, a isto tako sud nije smatrao potrebnim ponovno saslušavati svjedoka KT jer je tuženik na tome ročištu od 9.3.2026. (stranica 544) istoga posebno predložio saslušati na okolnost kakav je današnji odnos između njega i tužiteljice, a što ovaj sud ne smatra relevantnim jer je relevantno samo razdoblje do smrti pokojnog NT.

6. Tužbeni zahtjev je osnovan u cijelosti.

7. U ovoj pravnoj stvari sporna je aktivna legitimacija tužiteljice za koju je u tužbi navedeno da je pokćerka pokojnog NT, a sporna je i visina tužbenog zahtjeva.

8. Majka tužiteljice VT u svom iskazu, saslušana kao stranka, (stranica 205 i 206) navodi da je s pokojnim NT bila u vezi od veljače 2015. kada je isti živio u [adresa] gdje ga je ona posjećivala, a nakon što je NT kupio stan u [adresa], počeli su zajedno živjeti u tom stanu od 2016. te je s njima živjela i njena kćer HT. Naime, navodi da se je ona razvela od Karlinog oca KT kada je HT imala tri godine te joj je ona dodijeljena na skrb prema njihovom sporazumu nakon čega su HT i njen otac KT nastavili održavati redovite susrete i druženja tako da je KT često dolazio k njima u Selsku 43 gdje bi znao ostati sve dok bi HT uspavao jer je ona imala svoju sobu. Stoga tvrdi da su odnosi TT i njenog biološkog oca jako dobri kao što su bili jako dobri i odnosi TT i pokojnog NT radi čega je HT, koja je u vrijeme Mariove smrti imala 6 ili 7 godina, bilo doista jako teško zbog njegovog gubitka tako da je doživjela šok zbog čega je morala ići na psihoterapije na koje su krenuli 2018., a jer se je počela otuđivati od društva te nije htjela niti spominjati NT skoro dvije godine. Na pitanje punomoćnika tužiteljice je li pokojni NT doprinosio i na koji način u odgoju tužiteljice, navodi da je jer je s njome provodio vrijeme vodeći je u kino i drugdje kao i u vrtić i iz vrtića kada je ona bila trudna, a vodio ju je i k njenom biološkom ocu na druženje s time da je svima njima organizirao i financirao zajedničko ljetovanje. Na pitanje punomoćnika tuženika koliko se je prosječno tužiteljičin biološki otac družio s njom, navodi da je tužiteljica bila kod njega svaki drugi vikend te da su se pored toga viđali svakodnevno igrajući se u parku pored vrtića čemu je prisustvovao i pokojni NT.

9. Baka tužiteljice ĆT u svom iskazu, saslušana kao stranka, (stranica 206) potvrđuje da je njen sin NT počeo živjeti s VT i njenom kćeri HT u ožujku 2016. i to u [adresa] kao i to da je pokojni HT prihvatio kao svoju kćer u smislu da joj je na njenu primjedbu da „šteta što nije bila kćer“ kada se je rodio AT, isti odgovorio da on već ima kćer. Stoga tvrdi da su se njih dvoje jako dobro slagali jer su se međusobno voljeli.

10. Svjedok KT u svom iskazu (stranica 215 i 216) navodi da je s VT bio službeno u braku do 2015. s time da je njihova bračna zajednica prestala 2014. Poznato mu je da je ista počela živjeti s pokojnim HT 2016. kada se je preselila k njemu u Selsku 43 gdje ih je on posjećivao s obzirom na to da je bio u vrlo dobrim odnosima s pokojnim HT tako da nije imao nikakvog straha niti primjedbi na to što HT živi s njim, već dapače nije mogao poželjeti bolju osobu koja bi se na taj način uključila u njen život. Tvrdi da je on redovito doprinosio za uzdržavanje TT, a ne može reći je li to činio i pokojni HT jer istoj nije ništa nedostajalo u financijskom smislu. Napominje da je HT u vrijeme smrti pokojnog HT imala svega 7 godina pa kako ju je njegova smrt pogodila, počela se je neuobičajeno ponašati tako da se je primjerice počela samoozljeđivati, a u nekim situacijama bi počela cupkati nogama s time da je pokojnog HT spominjala samo po lijepim stvarima. Stoga je skoro godinu dana posjećivala psihologa koji joj je i pomogao u toj situaciji. Navodi da je on s HT održavao odnose i više nego što je to određeno sudskom odlukom te potvrđuje navode Karline majke da je znao dolaziti k njima i tamo ju uspavljivati kao i da se je s njome znao igrati u parku napominjući da je njihov odnos i dalje dobar pa smatra da je dobar otac u svakom smislu s time da ga pokojni HT u tom odnosu s HT nije sputavao niti ograničavao, već mu je bio velika pomoć jer su se svi međusobno nadopunjavali.

11. Kako temeljem odredbe čl. 1101. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u slučaju smrti neke osobe imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji) s time da se takva naknada može dosuditi i braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života, te kako je iz navedenoga jasno da tužiteljica, kao kćer izvanbračne partnerice pokojnog NT, ne spada u krug taksativno navedenih osoba u toj zakonskoj odredbi jer nije sporno da pokojni NT nije otac tužiteljice niti njezin posvojitelj, to je ovaj sud presudom poslovni broj Pn- 764/2019-50 od 15.7.2022. (stranica 242-257), koja je u tom dijelu potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4263/2022-2 od 2.7.2024. (stranica 369-380), odbio njen tužbeni zahtjev u cijelosti zbog nedostatka aktivne legitimacije, posebno imajući u vidu kako nije sporno da tužiteljica ima biološkog oca koji o njoj brine u svakom pogledu te s kojim se ona redovito susreće i druži cijelo vrijeme, dakle, ne samo nakon smrti pokojnog NT.

12. Međutim, kako prema izraženom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz rješenja poslovni broj Rev-412/2025-2 od 29.10.2025. (stranica 538-543) ovlaštenici prava na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u slučaju smrti neke osobe mogu biti i osobe izvan taksativno navedenog kruga osoba iz čl. 1101. st. 2. ZOO-a, dakle, ne samo braća, sestre, djedovi, bake, unučad te izvanbračni drug, pri čemu taj sud smatra da se konkretno radi o pastorci koja već prema ranije izraženom pravnom shvaćanju toga suda može ostvariti pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u slučaju kada je između nje i pokojnog očuha postojao takav odnos koji se može izjednačiti sa odnosom roditelja i djeteta koji se ogleda primjerice u zajedničkom stanovanju, brizi očuha za sve potrebe njenog odrastanja te općenito brizi za njene svakodnevne životne potrebe, te kako iz iskaza majke, bake i biološkog oca tužiteljice, čije iskaze je sud prihvatio kao istinite jer su isti izneseni uvjerljivo i međusobno sukladno, proizlazi da su tužiteljica i njena majka živjele s pokojnim NT od 2016. tj. od trenutka zasnivanja izvanbračne zajednice tužiteljičine majke i pokojnog NT pa se može zaključiti da se je radilo o relativno trajnijoj zajednici života, a što je pak daljnja pretpostavka propisana odredbom čl. 1101. st. 2. ZOO-a da bi tužiteljica mogla biti ovlaštenik prava na ovu pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete, s time da iz njihovih iskaza dalje proizlazi da se je između tužiteljice i pokojnog NT stvorila takva emocionalna povezanost koja se može izjednačiti sa odnosom roditelja i djeteta koji se ogleda u brizi pokojnog NT za sve potrebe njenog odrastanja te općenito u brizi za njene svakodnevne životne potrebe, neovisno o tome što tužiteljica ima biološkog oca koji o njoj brine u svakom pogledu te s kojim se je ona do smrti pokojnog NT redovito susretala i družila, a zbog čega je tužiteljicu nesumnjivo i pogodila iznenadna smrt pokojnog NT na psihičkom planu, kako to i proizlazi iz iskaza njene majke i njenog biološkog oca, to je tuženika temeljem odredbi čl. 1045. st. 1. i čl. 1101. st. 2. ZOO-a valjalo obvezati da tužiteljici isplati pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete uslijed duševnih bolova koje zbog smrti pokojnog NT trpi i koje će nesumnjivo trpjeti u budućnosti i to u iznosu od 47.780,21 eur na koji iznos joj je priznato pravo na zatezne kamate temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a od 29.10.2018. tj. od dana podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate za koji odštetni zahtjev tužiteljica u tužbi tvrdi da ga je podnijela toga dana, a tuženik navedeno nije osporio.

13. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke, dok je pod točkom II. izreke odbijen preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos od 47.780,21 eur počev od 28.5.2018. do 28.10.2018.

14. Odluka o trošku postupka čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), a isti se odnosi na zastupanje tužiteljice po punomoćniku odvjetniku koji je određen temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br.138/23) prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje i to temeljem Tbr. 7. toč. 1. za sastav tužbe u iznosu od 1.000,00 eur (500 bodova x 2,00 eur), temeljem Tbr. 8. toč. 1. za sastav podnesaka od 24.5.2019., 18.6.2020., 29.1.2021. i 11.10.2021. u iznosima od po 1.000,00 eur (500 bodova x 2,00 eur), temeljem Tbr. 8. toč. 4. za sastav podneska od 25.7.2022. u iznosu od 50,00 eur (25 bodova x 2,00 eur), temeljem Tbr. 9. toč. 1. za zastupanje na ročištima 11.10.2019., 25.9.2020., 10.6.2021., 21.3.2022., 23.5.2022. i 9.3.2026. u iznosima od po 1.000,00 eur (500 bodova x 2,00 eur), temeljem Tbr. 9. toč. 5. za zastupanje na ročištima 3.6.2019. i 10.6.2020. u iznosima od po 100,00 eur (50 bodova x 2,00 eur), temeljem Tbr. 9. toč. 7. za zastupanje na očevidu dana 6.9.2021. u iznosu od 1.000,00 eur (500 bodova x 2,00 eur), temeljem Tbr. 32. toč. 1. za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 1.000,00 eur (500 bodova x 2,00 eur), temeljem Tbr. 10. toč. 1. za sastav žalbe od 25.7.2022. protiv presude u iznosu od 1.250,00 eur (625 bodova x 2,00 eur), temeljem Tbr. 10. toč. 6. za sastav odgovora na žalbu od 29.8.2022. u iznosu od 1.000,00 eur (500 bodova x 2,00 eur), temeljem Tbr. 10. toč. 5. za sastav prijedloga od 30.10.2024. za dopuštenje revizije te za sastav revizije od 12.2.2025. u iznosima od po 1.500,00 eur (750 bodova x 2,00 eur) što ukupno iznosi 18.500,00 eur čemu je pribrojen PDV u visini od 25%, a u iznosu od 4.625,00 eur, dok trošak sudske pristojbe na žalbu protiv presude iznosi 663,53 eur, trošak sudske pristojbe na odgovor na žalbu tuženika iznosi 165,90 eur, a trošak sudske pristojbe na prijedlog za dopuštenje revizije iznosi 1.048,52 eur što onda sveukupno iznosi 25.002,95 eur koliko je tuženiku pod točkom I. izreke i naloženo da joj nadoknadi i to zajedno sa zateznom kamatom od 23.4.2026. tj. od dana donošenja odluke o trošku do isplate temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

15. Pri tome tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 21.6.2021., 29.8.2022. i 15.11.2022. jer isti nisu bili potrebni za vođenje ovoga postupka imajući u vidu da je tužiteljica uz podnesak od 21.6.2021. samo dostavila dokaz o plaćenom trošku pristupa vještaka na ročište, iako sud takvim podatkom sam raspolaže, dok je uz podneske od 29.8.2022. i 15.11.2022. dostavila samo dokaz o plaćenim sudskim pristojbama na žalbu te za odgovor na žalbu tuženika, iako je ove sudske pristojbe bila u obvezi platiti već pri podnošenju ovih podnesaka. Nadalje, tužiteljici nije dosuđen trošak pristupa vještaka na ročište u zatraženom iznosu od 66,36 eur kao niti troškovi sudskih pristojbi na tužbu i prvostupanjsku presudu jer su navedeni troškovi već pravomoćno dosuđeni ostalim tužiteljima koje je zastupao isti odvjetnik. Osim toga, tužiteljici nije dosuđen niti zatraženi trošak sudske pristojbe na reviziju iz razloga što tužiteljica nije u obvezi plaćanja iste sukladno napomeni uz Tar. br. 3. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine br. 37/23).

16. Tužiteljici su sve zatezne kamate dosuđene po stopi koju određuje čl. 29. st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu, 23. travnja 2026.

Sutkinja:

Ivanka Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda županijskom sudu pisano u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- punomoćnicima tužitelja

- punomoćnicima tuženika