REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj: Kž-89/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Tihane Bokan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika ŽŽ, zbog kaznenog djela iz članka 304. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 – dalje: KZ/11) odlučujući o žalbi optuženog ŽŽ protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, broj K- 179/2020 od 8. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 23. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Žalba optuženog ŽŽ odbija se kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić- Gradu, optuženi ŽŽ je proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela lažnog prijavljivanja iz članka 304. stavka 1. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci presude. Na temelju članka 304. stavka 1. KZ/11 optuženi ŽŽ je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, a na temelju članka 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko optuženik u roku provjeravanja u trajanju od pet godina ne počini novo kazneno djelo.
2. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/20, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje: ZKP/08) optuženi ŽŽ je oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. do 5. ZKP/08, a trošak privođenja u iznosu 120,00 eura pada na teret proračunskih sredstava.
3. Pravodobnu žalbu je podnio optuženi ŽŽ osobno, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 2. ZKP/08 (pravilno 468. stavak 1. točka 12. ZKP/08), bez isticanja žalbenog prijedloga.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
6. Žalba nije osnovana.
7. Žalitelj smatra da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer da je u ovom kaznenom predmetu sudila sutkinja Jasna Grgurić koja je oštećena kaznenim djelom i trebala se izuzeti od postupanja u ovom kaznenom postupku. Iz ovakvih navoda bi se dalo zaključiti da ističe navedenu bitnu povredu jer da mu je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje. U prilog tome je na poleđini žalbe naveden sadržaj dopisa sutkinje Kornelije Ivanušić koja je tražila otklon od suđenja jer je oštećena počinjenjem kaznenog djela zbog podnošenja kaznene prijave protiv nje kao sutkinje. Za ukazati je žalitelju da je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ 13/26) te je povreda prava na pravično suđenje propisana odredbom članka 468. stavka 1. točke 12. ZKP/08.
8. Prije svega se napominje da pravično suđenje sadržano u članku 29. stavku 2. alineja 6. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98.
– pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – dalje: Ustav) i člankom 6. točkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 13/03., 1/06., 2/10. i 13/17. – dalje: Konvencija), podrazumijeva, između ostaloga, da svatko ima pravo pristupa nepristranom sudu i da mu sudi nepristrani sud.
8.1. Po ocjeni drugostupanjskog suda, navedena bitna povreda odredaba kaznenog postupka nije počinjena. Naime, uvidom u činjenični opis izreke presude razvidno je da je optuženik osnovano, jer to proizlazi iz provedenog dokaznog postupka, a niti sam optuženik ne osporava da je podnosio kaznene prijave, proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela lažnog prijavljivanja, jer je u razdoblju od 4. siječnja 2017. do 18. ožujka 2019. kontinuirano podnosio kaznene prijave protiv javnog bilježnika i sudaca Općinskog suda u Velikoj Gorici, iako je bio svjestan da nisu počinili kaznena djela za koja ih je prijavljivao i da to proizlazi iz više rješenja o odbačaju kaznenih prijava, a radi se o javnom bilježniku Ivanu Malekoviću i sucima Općinskog suda u Velikoj Gorici ĆŽ, VŽ, CŽ, JŽ i ĐŽ. Dakle, kaznenim djelom za koje je u ovom postupku optuženik proglašen krivim se ne spominje sutkinja Jasna Grgurić pa se neosnovano u žalbi navodi da je oštećena kaznenim djelom i da je stoga trebala biti izuzeta u postupanju u ovom kaznenom predmetu. Nadalje, iz spisa predmeta je razvidno da je povodom zahtjeva optuženika za izuzeće navedene sutkinje taj zahtjev odbijen.
8.2. Jednako tako, uvidom u spis predmeta je razvidno da je protiv sutkinje Kornelije Ivanušić bilo podneseno više kaznenih prijava zbog čega je tražila otklon, no to je bez utjecaja na konkretnu situaciju jer se činjeničnim opisom ne stavlja na teret optuženiku da bi kazneno djelo bio počinjeno na štetu sutkinje Jasne Grgurić niti dopis sutkinje Kornelije Ivanušić ima bilo kakav utjecaj na činjenicu da sutkinja Jasna Grgurić nije oštećena kaznenim djelom.
9. Žalitelj ne konkretizira zbog čega smatra da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno u odnosu na postojanje njegove kaznene odgovornosti pa u tom dijelu pobijana presuda nije razmatrana budući drugostupanjski sud ovu žalbenu osnovu ne ispituju po službenoj dužnosti.
10. No, neovisno od toga što žalitelj ne argumentira žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ta je žalbena osnova istaknuta pa je u dijelu odluke o kazni pobijana presuda ispitana na temelju članka 478. ZKP/08.
11. Prije svega se napominje da je prvostupanjski sud imao u vidu da odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uvijek uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
11.1. Cijeneći navedeno, prvostupanjski sud je pravilno cijenio otegotnim brojnost radnji produljenog kaznenog djela lažnog prijavljivanja i izrazitu upornost u protupravnom postupanju, a po ocjeni drugostupanjskog suda trebalo se olakotnim cijeniti da je umirovljenik u dobi od 73 godine i da nije osuđivan. Stoga je pravilno po mjeri određena kazna zatvora u trajanju od osam mjeseci, kao što je pravilno određeno maksimalno trajanje vremena provjeravanja pet godina. To stoga što je optuženik bio ustrajan u prijavljivanju sudaca i imajući u vidu brojnost radnji unutar produljenog kaznenog djela. Po ocjeni drugostupanjskog suda, ovakva kaznena sankcija je opravdana i primjerena za postizanje zakonom propisane svrhe kažnjavanja, kako specijalne radi utjecaja na optuženika da ubuduće poštuje pozitivne propise, tako i generalne u svrhu odvraćanja drugih osoba od činjenja kaznenih djela.
12. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 476. stavka 1. ZKP/08 drugostupanjski sud nije utvrdio da bi bila počinjena koja druga bitna povreda odredaba kaznenog postupka na koju je dužan paziti po službenoj dužnosti niti je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon.
13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 482. ZKP/08.
U Velikoj Gorici 23. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Ivana Dubravka Kovačević
