Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-776/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od sudaca i to Nediljke Radić kao predsjednice vijeća, te Miha Mratovića (suca izvjestitelja) i Arijane Bolanče kao članova vijeća u pravnoj stvari I tužitelja ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II tužiteljice ŠM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Ilini Cenov, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika ĐMT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku u Zagrebu, radi ništetnosti i brisanja, odlučujući o tuženikovoj žalbi, protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 19. prosinca 2025., pod poslovnim brojem P-5206/2024, u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 19. prosinca 2025., pod poslovnim brojem P- 5206/2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je presudu koja u izreci glasi:
„I Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o zajmu broj 110413MŽA sklopljen između ŠMT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zajmodavca te ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠM, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao zajmoprimaca.
II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Tisno, Općinskog suda u Šibeniku, brisanje tereta - založnog prava na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel Tisno, broj ZK uloška: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to ZK tijelo I k. č. br. [katastarska čestica], u naravi PAŠNJAK ukupne površine 76 m2, te ZK tijelo II k. č. br. [katastarska čestica] i to u naravi ORANICA I ZGRADA ukupne površine 302 m2, od čega ORANICA površine 245 m2, te ZGRADA površine 57 m2, i to tereta upisanog pod brojem Z-621/11 koji glasi:
"Na temelju Ugovora o zajmu broj 110413MŽA javnobilježnički solemniziranog dana 13. travnja 2011. godine br. OV-835/11 javnog bilježnika I. Martinović iz Zagreba, uknjižuje se na teret kat. čest. [katastarska čestica] pravo zaloga u iznosu od 5.556,39 eura (slovima: pettisućapetstopedestšest eura i tridesetdevet centi) s godišnjim kamatama od 6,66 % plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, rokom otplate 13.02.2013. te s eventualnim ovršnim troškovima",
te pod brojem Z-11756/2016 koji glasi:
UKNJIŽBA, USTUPANJE ZALOŽNOG PRAVA, Temeljem ugovora o ustupu tražbine od 21. lipnja 2016. g. a na kojem Ugovoru je ovjeren potpis dana 21. lipnja 2016.g., OV-7791/16 kod javnog bilježnika Anice Hukelj iz Zagreba i specijalne punomoći od 30. travnja 2016.g. a na kojoj punomoći je ovjeren potpis dana 30. travnja 2016.g. kod javnog bilježnika Waltera Alexandera Reyesa Illescasa iz [adresa], SAD a nadovjeren dana 03. lipnja 2016.g. br. [broj] kod Đ okruženog djelatnika Okruga Los Angeles, Država Kalifornija uknjižuje se ustup tražbine s imena JMT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz 320 [adresa], SAD, za korist: FUENTES BRIAN ALFONSO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],
GVATEMALA.
III Nalaže se tuženiku ĐMT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljima ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.299,58 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 19. prosinca 2025. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.“
2. Protiv prvostupanjske presude pravovremeno se žali tuženik osporavajući presudu u cijelosti zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353 stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se odluka preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti ili podredno da se odluka ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugim sucem.
3. Tužitelji nisu podnijeli odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet postupka jest zahtjev tužitelja za utvrđenje da je predmetni ugovor o zajmu ništetan, te zahtjev kojim se nalaže brisanje tereta - založnog prava na nekretnini tužitelja upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišno knjižni odjel Tisno.
6. Iz prvostupanjskog postupka proizlazi:
- Kako su dana 13.04.2011.g. I tužitelj kao zajmoprimac i DMT, kao zajmodavac sklopili Ugovor o zajmu, u kojem ugovoru je II tužiteljica naznačena kao jamac,
- Kako je u ugovoru kao predmet zajma naznačen iznos od 5.556,39 eura, koji iznos se trebao vraćati u 22 jednake mjesečne rate, svaka rata u iznosu od po 269,00 eura,
- Kako je ugovoreno pravo zaloga odnosno hipoteke na nekretnini tužitelja i da je to pravo uknjiženo u zemljišnim knjigama,
- Kako iskorištavajući teško materijalno stanje tužitelja koji nije mogao ishoditi kredit u bankama, zajmodavac je putem svojih posrednika u pisanom ugovoru naznačio iznos zajma od 40.000,00 kn, a tužitelju je stvarno isplatio 18.000,00 kn, te mu je obračunao kamate na iznos koji je naznačen u ugovoru, a ne na stvarno isplaćeni iznos,
- Kako je I.tužitelj redovito svakog mjeseca plaćao rate zajma u iznosu od po 1.980,00 kn, a na uplatnicama je numerički naznačio koju ratu plaća, time da je zadnja rata 12/22 plaćena 02.05.2012. godine,
- Kako je I. tužitelj potpisao izjavu u kojoj potvrđuje da nije u nuždi, niti u teškom financijskom stanju,
- Kako je navodno PMT otkupio potraživanja od ŠMT (zajmodavca), ali iz izjave NMT dana kod javnog bilježnika u [adresa] 29.03.2017.g. proizlazi da je raskinut ugovor o cesiji koji je sklopljen između NMT kao primatelja i VMT (zajmodavca) kao ustupitelja potraživanja,
- Kako je I. tužitelj otplaćivao zajam i to različitim kreditnim uredima, na koje je bio upućen (Celestin savjetovanja d.o.o., Tramontana nautika d.o.o, Optimus Artis d.o.o.) a platio je 12 rata, a zadnju ratu dana 02.05.2012. godine, nakon čega su se kreditni uredi zatvorili i tužitelj više nije znao gdje i kome bi platio naredne rate zajma, jer nije dobio broj žiro računa na koji može vršiti uplate i otplaćivati zajam, već mu je rečeno da plaćanja obavlja "na ruke" u određenim kreditnim uredima,
- Kako je Županijski sud u Zagrebu je u kaznenom postupku poslovni broj K- Us-16/16 donio presudu dana 29. travnja 2016.g. u kojoj je jedna osoba proglašena krivom za sklapanje lihvarskih ugovora, odnosno za kazneno djelo zločinačkog udruživanja. U toj presudi je vidljivo da je osuđena osoba bila organizator i vođa zločinačkog udruženja u kojem su se određene fizičke osobu od 2007.g. do 2012.g. povezale u zajedničko djelovanje, u cilju sklapanja što većeg broja ugovora o zajmu pod lihvarskim uvjetima i pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu većeg broja građana RH. U presudi stoji da su, iskorištavajući teška materijalna i životna stanja građana koji su tražili zajam, u pisanim ugovorima navodili iznose zajma u znatno većim iznosima od stvarno danog zajma, te su ugovarali i obračunavali kamate na iznos ugovorenih a ne stvarno isplaćenih iznosa,
- Kako u citiranom kaznenom predmetu tuženik nije osuđen za kazneno djelo, a nije bio niti zajmodavac, već je samo otkupio potraživanje.
7. Iz okolnosti da I.tužitelju nikada nisu dali broj žiro računa zajmodavca na koji bi plaćao rate zajma, već je tužitelj svaki put bio obaviješten gdje će platiti slijedeću ratu (a radilo se o tzv. kreditnim uredima različitih naziva i na raznim adresama), a potom su se svi tzv. uredi zatvorili, te iz okolnosti da tužitelju nije plaćen iznos od 40.000,00 kuna na ime zajme već samo 18.000,00 kuna prvostupanjski sud je zaključio da se radi o zelenaškom ugovoru u smislu čl. 329. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 dalje: ZOO/05), koji propisuje da je ništetan ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećeg korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti.
8. Ujedno, iako je tuženik dana 21.06.2016.g. sklopio Ugovor o ustupu potraživanja i otkupio potraživanje iz predmetnog ugovora o zajmu, to ne sprječava tužitelja da traži utvrđenje ništetnosti osnovnog ugovora, a to je Ugovor o zajmu; sve pozivom na odredbu čl. 84. st. 2. ZOO/05, a koja propisuje da dužnik može prema primatelju isticati i one prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju do časa kad je saznao za ustupanje po zaključku prvostupanjskog suda ništetan.
9. S obzirom da je prvostupanjski sud utvrdio kako je ugovor o zajmu ništetan, to je prihvatio i tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži brisanje tereta i to prava zaloga upisanog u zemljišnim knjigama na nekretninama u vlasništvu I. tužitelja i njegove supruge II. tužitelja (suvlasništvo u 1/2 dijela).
10. Za svoja činjenična utvrđenja prvostupanjski sud je iznio valjane i iscrpne razloge koje svojim žalbenim navodima tuženik nije doveo u sumnju.
11. Suprotno od žalbenih navoda nema nikakvih kontradiktornosti, a što znači da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu postupka propisanu odredbom članka 354. stavak 2 točka 11. ZPP-a, a na koju povredu u žalbi ukazuje tuženik.
12. Kada zajmodavac u stvarnosti na ime zajma isplati zajmoprimcu iznos od 18.000,00 kuna, a u ugovoru o zajmu navede da je zajmoprimcu predao iznos od 40.000,00 kuna sasvim je logičan zaključak prvostupanjskog suda kako su bile ostvarene pretpostavke iz odredbe članka 329 stavak 1. ZOO-a.
13. Eventualna izjava tužitelja pod 1. nema učinak forme „ad solemnitatem“ jer u hrvatskom, a i europskom pravu vrijedi načelo (teorija) volje stranaka ,a ne očitovanja, kako to uostalom odgovara i Sud EU u predmetu C-670/20 EP i dr. protiv ERSTE Bank Hungary Zrt.
14. Sud cijeni izvedene dokaze u smislu odredbe članka 8 ZPP-a, te je ispravno prvostupanjski sud cijeneći izvedene dokaze zaključio kako je ugovor o zajmu sa sporazumom o zasnivanju založnog prava ništetan pravni posao.
15. S obzirom na odnos primatelja ustupljene tražbine i dužnika u smislu odredbe članka 84 ZOO-a jasno je kako tuženik u potpunosti ima položaj zajmodavca, pa su stoga žalbeni navodi kojima se elaborira odnos ranijeg zajmodavca i posrednika pravno irelevantni.
16. Sudske odluke koje je dostavio uz žalbu tuženik ne predstavljaju pravo, dakle ne mogu se isticati u žalbi u smislu odredbe članka 353 stavak 1. ZPP-a, a pri tome s obzirom na posebnost činjeničnog stanja u svakom pojedinom predmetu, jer se ne radi o nikakvim „tipskim“ sporovima niti nemaju utjecaja na presuđenje u ovom konkretnom sporu.
17. S obzirom na ništetnost pravnog posla ispravno je prvostupanjski sud naložio brisanje upisanog zaloga u smislu Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024)
18. Odluka o troškovima postupka je utemeljena na odredbi članka 154 stavak 1. ZPP-a.
18. Kako je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, a niti je počinio povredu postupka na koju se ukazuje u žalbi, niti druge povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe članka 368 stavak 1. ZPP-a odbiti tuženikovu žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Splitu, 23. travnja 2026.
Predsjednica vijeća
Nediljka Radić
