Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-280/2026-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu u vijeću sastavljenom od suca Milka Samboleka predsjednika vijeća, Sanje Bađun sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i sutkinje Tatjane Ledinšćak-Babić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], tužiteljice ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužitelja DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] koje zastupa punomoćnik Zoran Antunović, odvjetnik u [adresa], protiv tuženika RC pok. BC (Nike), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženice KC pok. BC (Nike), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženice U (Marije) Visković ud. BC (Nike), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] - utuženih kao nasljednika BC (ABC) ABC pok. UCG, UCG (zv. RC) i BC, tuženika PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženika ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženika LC pok. Đ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženika ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženika ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženice IC rođ. ZC pok. Đ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], s time da tuženike ĆC, LC, ČC, ZC i IC zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetnik u Vrgorcu i tuženice TC rođ. ZC pok. Đ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] 64, Bosna i Hercegovina koju zastupa punomoćnik (brat) ZC - utuženi osobno i kao nasljednici ZC pok. PC, MC. PC, ŽC pok. Mate žene D i NC rođ. ZC pok. PC žene R, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika ĆC, LC, ČC, ZC i IC izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj od 27. studenog 2025. broj P- 586/2024-23, u sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2026.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se žalba tuženika ĆC, LC, ČC, ZC i IC i potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj od 27. studenog 2025. broj P-586/2024-23 pod toč. I. izreke i pod toč. II. izreke u dijelu kojim su navedeni tuženici obvezani naknaditi tužiteljima trošak postupka.

II. Nepobijana toč. II. izreke kojom je tuženica TC obvezana naknaditi tužiteljima trošak postupka i toč. III. izreke presude ostaju neizmijenjene.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio presudu čija izreka glasi:

"I. Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

1. "Utvrđuje se da je tužiteljica pod 1/ HC OIB: [osobni identifikacijski broj], 21334 Gradac Stinice 31, vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to:- dijela kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 340 m2 , pobliže prikazanog zelenom bojom i označenog brojevima 6-7-8-9-10-11-6- ( LIK 2) na skici lica mjesta br.1- skici izmjere od 1.rujna 2025.koju je izradio vještak geodetske struke AC , ing.geod., kao sastavnog dijela ove presude ( dalje: Skica) i- dijela kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 197 m2, pobliže prikazanog žutom bojom ioznačenog brojevima 15-16-B-A-15 ( LIK 3) na Skici;pa je ovlaštena nakon što se Prijavnim listom od navedenih dijelova kat. čest. [katastarska čestica] ikat.čest.2206/5 k. o. [katastarska općina] formiraju zasebne katastarske čestice označenog oblika i površine, temeljem ove presude i tog Prijavnog lista upisati pravo vlasništva na tim novoformiranim katastarskim česticama u zemljišnoj knjizi i drugim javnim upisnicima u kojima se upisuje pravo vlasništva na nekretninama na svoje ime za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava s imena prednika tuženih od 1/ do 3/ BC pok. UCG, prednika tuženih od 4/ do 10/ ZC pok. PC, MC pok. PC, ŽC rođ. ZC pok. PC žene D, NC rođ. ZC pok. PC žene R, tuženih pod 4/ PC, pod 5/ ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6/ LC, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7/ ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 8/ ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 9/ IC rođ. B, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 10/ TC

TC rođ. B pok. Đ, OIB: [osobni identifikacijski broj]."

2. "Utvrđuje se da su tužitelji pod 2/ ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 3/ DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnici dijela kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 423 m2, pobliže prikazanog crvenom bojom i i označenog brojevima 1-2- 3-4-5-6-7-8-9-10- 11-12-13-14 ( LIK 1) na skici lica mjesta br.1- skici izmjere od 1.rujna 2025. koju je izradio vještak geodetske struke AC , ing. geod., kao sastavnog dijela ove presude , svatko u ½ idealnog dijela, stoga su ovlašteni nakon što se Prijavnim listom od navedenog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formira zasebna katastarska čestica označenog oblika i površine, temeljem ove presude i tog Prijavnog lista upisati pravo vlasništva na tim novoformiranim katastarskim česticama u zemljišnoj knjizi i drugim javnim upisnicima u kojima se upisuje pravo vlasništva na nekretninama na svoja imena, svatko u ½ idealnog dijela, uz istovremeno brisanje toga prava s imena prednika tuženih od 1/ do 3/ BC, prednika tuženih od 4/ do 10/ ZC, MC rođ. ZC pok. PC, ŽC pok. PC žene D, NC rođ. ZC pok. PC žene R, tuženih pod 4/ PC, pod 5/ ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 6/ LC, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 7/ ČC, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 8/ ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 9/ IC rođ. ZC pok. Đ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 10/ TC rođ. ZC pok. Đ, OIB: [osobni identifikacijski broj]."

II. Nalaže se tuženicima pod 5) ĆC, pod 6) LC, pod 7) JC, pod 8) ZC, pod 9) IC i pod 10) TC, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 5.248,80 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 27.studenoga 2025. pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.312,50 eura ( preko iznosa od 5.248,80 do iznosa od 6.561,30 eura) sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom , kao neosnovan."

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom pobijaju tuženici ĆC, LC, ČC, ZC i IC, zastupani po punomoćniku (odvjetniku) Mateu Barbiru, iz svih zakonskih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., u daljnjem tekstu: ZPP) koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem čl. 117. st. 1. uz izuzetke propisane st. 2. i 3. iste odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 70/19.) i čl. 107. st. 1. uz izuzetke propisane st. 2., 3. i 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 80/22.), predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti presudu i odbiti tužbeni zahtjev, odnosno ukinuti presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužitelji nisu podnijeli odgovor na žalbu.

4. Žalba tuženika ĆC, LC, ČC, ZC i IC (u daljnjem tekstu: žalitelji) nije osnovana.

5. Polazeći od predmeta spora koji je određen zahtjevom za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice UC na dijelu kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 340 m2 prikazane zelenom bojom i označene brojevima 6-7-8-9-10-11-6 (LIK 2) i na dijelu kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 197 m2 prikazane žutom bojom i označene brojevima 15-16-B-A-15 (LIK 3) na skici vještaka geodetske struke AC od 1. rujna 2025. koja je sastavni dio presude i tužitelja ĐC i DC na dijelu kčbr. [katastarska čestica] u površini od 423 m2 prikazane crvenom bojom i označene brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14 (LIK 1) svaki u ½ dijela na skici istog vještaka i da su tužitelji ovlašteni od navedenih realnih dijelova nekretnine formirati zasebne katastarske čestice i upisati pravo (su) vlasništva u svoju korist, a što su tuženici osobno i kao pravni slijednici upisanih zemljišnoknjižnih suvlasnika dužni trpjeti, ocjenu osnovanosti zahtjeva prvostupanjski sud je utemeljio na slijedećem činjeničnom utvrđenju:

- da je prema stanju upisa u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] upisana kao vinograd, društveno vlasništvo, a na osnovu članka 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, dok nadležni organ ne donese rješenje o predaji zemljišta u posjed općini ili drugoj osobi, uknjiženo je pravo korištenja u korist VC za 12/24 dijela, GC pok. PC za 3/24 dijela, MC za 1/24 dijela, SC. D za 1/24 dijela, Najšul K za 1/24 dijela, ŠC iz [adresa] za 3/168 dijela, CC iz [adresa] za 3/168 dijela, FC pok. Đ iz [adresa] za 3/168 dijela, mldb. FC ĆC pk. Đ iz [adresa] za 3/168 dijela, mldb. FC KC pk. Đ iz [adresa] za 3/168 dijela i mldb. FC ZC pk. Đ iz [adresa] za 3/168 dijela, dok je temeljem rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-37/04 od 10. kolovoza 2004. uknjižen prijenos prava korištenja s imena OC. PC za korist EC za 3/24 dijela i na temelju rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-190/10 od 7. prosinca 2011. uknjiženo je pravo korištenja na nekretninama UR u korist ĐR za 1/336 dijela, ĐR LC za 1/336 dijela, ĐR ČC za 1/336 dijela, GC za 1/336 dijela, IC rođ. GC za 1/336 dijela i TC rođ. GC za 1/336 dijela

- da je kčbr. [katastarska čestica] u katastarskoj evidenciji bila podijeljena u dva dijela i upisana u dva posjedovna lista br. 158 i 23 u ukupnoj površini od 622 m2, na način da je u pl. 23 u površini od 416 m2 upisana posjednica DR (prednica tužitelja ĐC i DC), a u pl. 158 u površini od 206 m2 upisan je posjednik RR (prednik tužitelja BR i tužiteljice UC)

- da iz povijesti promjena na katastarskim česticama DGU, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Makarska proizlazi da je kčbr. [katastarska čestica] od revizije katastra 1950-tih godina za dio od 416 m2 upisana u pl. 23 k. o. [katastarska općina] na ime KR, P iz [adresa], a za dio u pl. 158 na ime PR ud. PC, a potom je na temelju rješenja o nasljeđivanju (Z-768/59) upisana na ime RR, dok je na dijelu KR upisan posjed DR (Z-924/62)

- da je između KR pok. PC i DR, Ivanove 4. lipnja 1962. sklopljen ugovor o darovanju kojim je KR darovao svojoj kćeri DR sve svoje nekretnine pa je na temelju tog ugovora upisan posjed Zdenke Martičić na dijelu kčbr. 2206/1

- da je između DR i RR (pravnih prednika tužitelja) u predmetu broj Psp-399/2015 sklopljena sudska nagodba kojom je utvrđeno da je RR smetao DR u mirnom i faktičnom posjedu kčbr. [katastarska čestica] u površini od 416 m2 u naravi maslinik i da mu je DR dopustila besplatno korištenje dijela svoje nekretnine kao parkiralište, te da isto dokazuje da su se prednici tužitelja deklarirali kao samostalni posjednici realnih dijelova kčbr. [katastarska čestica] na kojima su zatražili utvrđenje prava vlasništava u ovom postupku

- da je na uviđaju na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka AC i iz nalaza, mišljenja i dopuna nalaza vještaka utvrđeno da je predmetna nekretnina u sjevernom dijelu uređeni maslinik omeđen suhozidom i rubom ceste, da je u središnjem dijelu nekretnina zapuštena, u krajnjem južnom dijelu je presječena makadamskim putem, dok je ostatak nekretnine prema moru dijelom uređeni parking, a dijelom zapušten i nepristupačan (šikara i makija), da je vještak uz nalaz i mišljenje dostavio tri skice - skicu mjerenja koja sadrži prikaz postojećeg stanja s preklopljenim katastarskim planom, tematsku skicu koja sadrži prikaz predmetne nekretnine i skicu koja sadrži prikaz predmetne nekretnine na orto-foto snimci visoke rezolucije, da je u dopuni nalaza (nakon što je ovaj sud rješenjem od 15. veljače 2024. broj Gž-42/2023- 2 ukinuo ranije donesenu prvostupanjsku presudu) vještak označio dio nekretnine koja prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (čl. 6. st. 3.) čini pomorsko dobro (LIK 4) u površini od 57 m2, dodatno ukazujući da je u međuvremenu na predmetnom području proveden proces homogenizacije digitalnog katastarskog plana i da je proveden elaborat nerazvrstanih cesta Općine Gradac koj im je kčbr. [katastarska čestica] podijeljena na kčbr. [katastarska čestica], pa je na skici od 1. rujna 2025. vještak prikazao realne dijelove kčbr. [katastarska čestica] na koje tužitelji polažu pravo prikazavši dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 340 m2 na koji polaže pravo tužiteljica HC zelenom bojom i brojevima 6-7-8-9-10-11-6 (LIK 2) i dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 197 m2 žutom bojom i brojevima 15-16-B-A-15 (LIK 3), dok je realni dio kčbr. [katastarska čestica] u površini od 423 m2 na koji polažu pravo tužitelji ĐC i DC prikazan crvenom bojom i brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14 (LIK 1)

- da iz iskaza svjedoka ĆR proizlazi da je dio predmetne nekretnine koji vodi od ceste obrađivala DR i na tom dijelu je pet do šest stabala maslina, da je na jednom dijelu RR imao tor i u njemu držao svinje i perad, te nije vidio da bi ikada tuženici bili u posjedu predmetne nekretnine

- da iz iskaza svjedoka LR proizlazi da je na dijelu koji je bliže moru RR napravio parking, a tu je imao prije 20 ili 30 godina jedan tor u kojem je držao svinje i perad, dok mu nije poznato tko drži u posjedu ostatak nekretnine

- da iz iskaza svjedoka ČR proizlazi da je na dijelu nekretnine vidio RR i njegovog sina da nekretninu raščišćuju što je potvrdio i svjedok ZR navodeći da je prostor nakon čišćenja korišten za parking, dok je u nastavku par stabala maslina koje su održavane, kao i da je na tom dijelu RR imao tor, a da je niže toga zemljište bilo zapušteno i nekorišteno

- da prvotni tužitelj BR (prednik tužiteljice UC) u iskazu opisuje da mu je otac govorio da je dio nekretnine na kojoj je držao torove i sjekao drva njegova nekretnina, da ga je pok. baba PR rođena UC kao dijete vodila na tu zemlju i da im nitko nije osporavao korištenje nekretnine, dok iz iskaza tužiteljice ĐC (čijem iskazu se pridružio i tužitelj DC) proizlazi da je dio nekretnine dobila temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju od svoje tete DR kojoj je nekretninu darovao otac KR, na tom dijelu postoji 6 stabala maslina koje su vrlo jasno omeđene od susjednih nekretnina i koje njezina obitelj obrađuje posljednjih 25 godina, te i sada u jednom dijelu postoji tor kojega je napravio RR, kao i da tuženici nikada nisu bili u posjedu predmetne nekretnine

- da iz iskaza tuženika RC pok. BC proizlazi da iz pričanja majke – U (Marije) Visković, koja je također tuženica u ovom postupku, ima saznanja da predmetnu nekretninu koriste IR (otac BR) i TR (otac DR), te da nema saznanja o izgledu nekretnine osim što se na jednom dijelu vidi parking a na drugom obrađene masline

- da iz iskaza tuženika ĆC proizlazi da tuženici nisu dolazili u [adresa] u periodu od 1990. do 1996. zbog rata u [adresa], ali da su nakon toga vidjeli da je nekretnina uzurpirana na način da je na dijelu RR držao kokošinjac po njihovom dopuštenju, iz iskaza tuženika ČC proizlazi da je imao saznanja da su nekretninu koristili IR i DR i da im tuženici to nisu branili jer im je to blizu kuća time da su oni oduvijek znali da to nije njihovo, dok iz iskaza ZC proizlazi da je IR na dijelu nekretnine napravio parking po njegovom dopuštenju, dok mu osoba po imenu DR nije poznata,

pa analizirajući sve provedene dokaze prvostupanjski sud utvrđuje (pod toč. 48. obrazloženja) da su tužitelji ĐC i DC i njihov pravni prednik KR na dijelu nekretnina na koje polažu pravo obrađivali masline, dok je na dijelu nekretnine UC njezin pravni prednik pok. RR imao torove za uzgoj životinja (svinja, koza, peradi) a potom parking, da tuženici nisu izvršavali posjed na predmetnim nekretninama i nisu se protivili njihovom posjedu iako im je bilo poznato da tužitelji (i njihovi prednici) poduzimaju faktične radnje na dijelu nekretnina (uzgajaju i beru masline, imaju tor, parking), pa zaključuje da su tužitelji uključujući i njihove pravne prednike bili u mirnom posjedu koji je bio uočljiv njihovom voljom držanja nekretnine kao svoje i njihovim ponašanjem kao vlasnika , pa i u dijelu u kojem je nekretnina šikara i kamenjar u odnosu na koji se prednik tužiteljice UC odnosio kao posjednik i vlasnik kroz razdoblje koje je potrebno za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti, pa su tužitelji posjedovanjem realnih dijelova nekretnina kroz razdoblje duže od 50 godina uključujući i posjed pravnih prednika stekli pravo vlasništva temeljem dosjelosti primjenom čl. 159. i čl. 160. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17., 152/14., 81/15., u daljnjem tekstu: ZV) što je utvrđeno pod toč. I. izreke presude.

6. U žalbi žalitelji navode da je stjecanje prava vlasništva propisano čl. 114. do 160. ZV, a ranije bivšim zakonima i pravnim pravilima koji su regulirali područje stvarnog prava, a da iz obrazloženja presude nije jasan osnov stjecanja prava vlasništva jer su u dijelovima obrazloženja „nabacane“ osnove stjecanja prava (pod toč. 31., 32., 33., 50.), pa kako tužitelji zahtjev temelje na ugovoru o darovanju i sudskoj nagodbi, tj. na tvrdnji da je pravo stečeno temeljem pravnog posla to smatraju da je sud u tom kontekstu trebao odbiti zahtjev (čl. 120. st. 1. ZV). Nadalje, navode da tužitelji ne znaju što tužbom traže jer su nakon dopune nalaza vještaka povećali površinu nekretnina i kada se površina nekretnina stavi u kontekst svih izvedenih dokaza, posebno nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke, smatraju da je predmet spora označen „napamet, površno i paušalno“. Prvostupanjski sud nije dao detaljnu ocjenu vještačkih nalaza, mišljenja i dopuna, pri čemu je vještak prvu dopunu dao u lipnju 2022. u kojoj je navedeno da je kčbr. [katastarska čestica] upisana u dva posjedovna lista br. 158 i 23 u ukupnoj površini od 622 m2, da je čestica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bez upisane površine i da je podijeljena u četiri dijela - prvi sjeveroistočni dio u naravi je maslinik s jasno vidljivim međama (suhozidi i rub ceste) definiran točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-

11-12-13-14-15-35-36-37-38-39-40-41-42-43-44-45-46-47-48-1 u površini od 434 m2, drugi (središnji) dio je zapuštena šikara i kamenjar kojemu nisu vidljive međe pa su rekonstruirane iz digitalnog katastarskog plana i definiran je točkama 15-16-17-18-19- 25-26-27-28-29-30-31-32-33- 34-35-15 u površini od 207 m2, treći dio nekretnine je makadamski put na priloženoj skici definiran točkama 19-20-24-25-19 u površini od 15 m2 i četvrti dio nekretnine je totalno zapušteni dio na padini prema moru na kojem međe nisu vidljive te je definiran točkama 20-21-22-23-24-20 u površini od 135 m2, pa je vještak identificirao predmet spora prema kazivanju tužitelja koje samo po sebi sugerira na nejasnoće u označavanju predmeta spora jer tužitelji traže vlasništvo fizički nedostupnog i zapuštenog zemljišta, bez vidljivih granica i međašnih znakova i to temeljem zakona (dosjelosti) bez jednog vidljivog traga korištenja. U nastavku žalbe citiraju odluku ovoga suda od 15. veljače 2024. broj Gž-42/2023-2 i iskaze svjedoka navedene pod toč. 34. do 37. obrazloženja iz kojih zaključuju da tužitelji nisu dokazali da su stekli pravo vlasništva na utuženim površinama nekretnina jer stanje lica mjesta sugerira na zaključak da se samo jedan mali dio koristio za parking i držanje peradi. U lipnju 2025. vještak AC je izradio novu dopunu nalaza pravdajući dopunu procesom homogenizacije digitalnog katastarskog plana kojom se mijenja položaj nekretnine, ali je simptomatično da uslijed takve homogenizacije nije moglo doći do povećanja površine na način kako je u konačnici predmet spora podijeljen u tri dijela – prvi dio označen kao LIK 1 i definiran točkama 1-2-3-4-5-6-11-12-13-14-1 u površini od 423 m2 u naravi dijelom maslinik a dijelom zapuštena šikara, drugi dio označen kao LIK 2 i definiran točkama 6-7-8-9-10-11-6 u površini od 340 m2 u naravi kamenjar obrastao u šikaru i treći dio označen kao LIK 3 i definiran točkama 15-16-17-18-15 u površini od 253 m2 preko kojeg je napravljena obalna šetnica dok je ostatak kamenjar obrastao u šikaru. Nadalje, ukazuju da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (2016.) i da je na istom zabranjeno stjecanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava, a da granice pomorskog dobra prema odredbama Zakona utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice, pa geodetski vještak nije mjerodavan niti ima potrebito znanje iz područja utvrđivanja granica pomorskog dobra. Zaključno tvrde da su njihovi prednici stjecali imovinu u [adresa], istu posjedovali sve do emigracija u druge krajeve, da njihov upis odgovora stvarnom stanju, kao i da su se na njihove nekretnine proširivali treći čiji je posjed bio nepošten jer i ne znaju što posjeduju.

7. Prije svega valja istači da je tužba u ovom postupku podnesena od strane tužitelja RR koji je tijekom postupka umro pa je postupak nastavio njegov nasljednik BR kao tužitelj, a nakon njegove smrti postupak je nastavila kao tužiteljica njegova nasljednica HC. Tužba je podnesena i od tužiteljice DR koja je tijekom postupka umrla pa je postupak nastavljen s njezinim nasljednicima tužiteljima ĐC i DC.

8. Nisu osnovani žalbeni navodi kojima žalitelji pobijaju presudu radi bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, smatrajući sadržajno u bitnome da presuda nema razloge o odlučnim činjenicama, da su razlozi u proturječju sa sadržajem provedenih dokaza, odnosno da ima nedostataka radi kojih nije moguće ocijeniti njezinu zakonitost , s obzirom da presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji imaju uporišta u sadržaju provedenih dokaza, koje je sud analizirao i ocijenio kako to nalaže čl. 8. ZPP pa nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP na koju sadržajno također ukazuju žalitelji, te presuda nema nedostataka radi kojih ovaj sud ne bi mogao ispitati njezinu zakonitost, a nije počinjena niti ijedna druga bitna povreda na koje ovaj sud pazi u žalbenom postupku po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. ZPP.

9. Utvrđeno činjenično stanje po prvostupanjskom sudu kao pravilnim prihvaća i ovaj sud te isto nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima žalitelja.

10. Nisu točni žalbeni navodi kojima žalitelji ističu da je prvostupanjski sud u obrazloženju presude "nabacao" pravne osnove stjecanja prava vlasništva, kao niti tvrdnje da su se tužitelji pozivali na više pravnih osnova stjecanja prava vlasništva opisujući pravne poslove (darovanje, sudsku nagodbu) i nasljeđivanje.

10.1. U obrazloženju presude prvostupanjski sud je jasno definirao predmet spora kao zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva temeljem dosjelosti, opisujući činjenične navode iz tužbe pod toč. 1.1. obrazloženja u kojoj tužitelji zahtjev za utvrđenje prava vlasništva temelje na dosjelosti, a što nedvojbeno proizlazi iz toč. III. tužbe u kojoj prednici tužitelja RR i DR navode da se više od 50 godina nalaze u mirnom i savjesnom posjedu svaki svog dijela nekretnine i da im kroz to razdoblje nitko nije osporavao pravo na posjed.

11. Pravni poslovi i nasljeđivanje na koje su se pozivali pravni prednici tužitelja (RR, BR i DR) i potom tužitelji, opisivani su u kontekstu načina stjecanja i prijenosa posjeda dijelova nekretnine tužitelja i njihovih prednika.

11.1. Tako je RR naveo da je predmetni dio nekretnina naslijedio iza bake PR (ranije RR) koja je istu naslijedila od oca AC, da je iza RR nekretninu naslijedio BR, a iza BR da je nekretninu naslijedila tužiteljica HC. Navedene tvrdnje sukladne su Izvodu iz posjedovnog lista za pl. 158 k. o. [katastarska općina] iz kojeg proizlazi da je posjednik dijela kčbr. [katastarska čestica] RR kao i povijesti promjena na katastarskim česticama DGU, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Makarska od 19. travnja 2018. iz koje proizlazi da je 1959. izvršena promjena posjednika dijela kčbr. [katastarska čestica] na način da je umjesto posjednice PR upisan kao posjednik RR pok. BC , koji je upis ostao do danas.

11.2. Isto tako je prvotna tužiteljica DR isticala da je dio kčbr. [katastarska čestica] stekla darovanjem od oca KR pok. PC 1962., koji je istu naslijedio od svog oca MR pok. Ć. Isto je podudarno ugovoru o darovanju koji je sklopljen između DR i oca KR **.**.1962., Izvodu iz posjedovnog lista za pl. 23 k. o. [katastarska općina] iz kojeg proizlazi da je posjednica dijela nekretnine DR, kao i iz povijesti promjena na katastarskim česticama DGU, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Makarska od 19. travnja 2018. iz koje proizlazi da je 1965. izvršena promjena posjednika dijela kčbr. [katastarska čestica] na način da je umjesto posjednika KR upisana posjednica DR, koji je upis ostao do danas. Posjed predmetnog dijela nekretnine nakon smrti DR tužitelji ĐC i DC stekli su temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju.

12. S obzirom na navedeno i protivno žalbenim navodima žalitelja prvostupanjski sud je ocjenu osnovanosti zahtjeva pravilno procjenjivao temeljem instituta dosjelosti u okviru činjeničnih navoda tužitelja kojima je determiniran predmet spora.

13. Daljnje žalbene tvrdnje u kojima žalitelji navode da tužitelji ne znaju što traže jer je u odnosu na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev u tužbi, koji je obuhvaćao površinu nekretnine od 206 m2 tužitelja RR i površinu od 416 m2 tužiteljice DR, prvostupanjskom presudom prihvaćen zahtjev tužiteljice UC koj i obuhvaća površinu od 340 m2 + 197 m2 i zahtjev tužitelja ĐC i DC koji obuhvaća površinu od 423 m2 nekretnine i što prema mišljenju žalitelja znači da je predmet utvrđenja prava vlasništva označen "napamet, površno i paušalno"

- nisu osnovane.

14. Iz stanja u spisu proizlazi da je raniji tužitelj BR zahtijevao utvrđenje prava vlasništva predmetne nekretnine u površini od 207 m2 označenog brojevima 15-16- 17-18-19-20-21-22-23-24-25-26-27-28-29-30-31-32-33-34-35-15 na skici vještaka geodetske struke AC od 20. lipnja 2022., te dijela u površini od 135 m2 označenog brojevima 20-21-22-23-24-20 iste skice, dok su tužitelji ĐC i DC zahtijevali utvrđenje prava suvlasništva svaki u ½ dijela nekretnine u površini od 434 m2 označene brojevima 1-2-3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-15-35-36- 37-38-39-40-41-42-43-44-45-46-47-48-1 na skici istog vještaka. Tužitelji su tužbeni zahtjev postavili prema skici vještaka AC od 20. lipnja 2022. nakon provedenog uviđaja, na kojem je utvrđeno da je određeni dio nekretnine zarastao i da mu nije moguć pristup.

15. Nakon što je ovaj sud rješenjem od 15. veljače 2024. poslovni broj Gž-42/2023-3 ukinuo prvostupanjsku presudu od 21. listopada 2022. poslovni broj P-28/2022-19 i ukazao da se zahtjev tužiteljice ŽR odnosi na dio nekretnine koji se proteže sve do mora, prvostupanjski sud je proveo dopunu vještačenja.

15.1. Iz dopune nalaza vještaka AC iz lipnja 2025. proizlazi da je na predmetnom području DGU provela proces homogenizacije digitalnog katastarskog plana prema kojem je službeni katastarski plan za predmetnu kčbr. [katastarska čestica] promijenio položaj u odnosu na prijašnje stanje i da se dodatna promjena odnosi i na p rovedbu elaborata nerazvrstanih cesta od Općine Gradac kojim je predmetna kčbr. [katastarska čestica] podijeljena na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica].

15.2. Nadalje, iz iste dopune nalaza proizlazi da prvi dio kčbr. [katastarska čestica] koji je na skici označen kao LIK 1 i definiran točkama 1-2- 3-4-5-6-7-8-9-10-11-12-13-14-1 u površini od 423 m2 je dijelom maslinik i dijelom šikara, drugi dio kčbr. [katastarska čestica] za koji stranke nisu jasno pokazale među je označen kao LIK 2 i definiran točkama 6-7-8-9-10-11-6 u površini od 340 m2 u naravi kamenjar obrastao u šikaru pa je tako ukupna površina predmetne čestice 763 m2 i odgovara u okviru dopuštenog odstupanja površini koja je očitana s digitalnog katastarskog plana bez obzira na (naknadno) upisanu površinu u zemljišnoj knjizi od 348 m2. Treći dio odnosi se na cijelu kčbr. [katastarska čestica] za koju stranke nisu na terenu pokazale među i na skici je označena kao LIK 3 definirana točkama 15- 16-17-18-15 u površini od 253 m2 preko kojeg dijela prolazi šetnica dok je ostatak kamenjar obrastao u šikaru.

15.3. Iz dopune nalaza vještaka AC od 1. rujna 2025., u kojoj je vještak odgovorio na prigovore tužitelja u pogledu razlike u površini predmetne nekretnine, proizlazi da je homogenizacija na predmetnom području kompletno promijenila položaj službenog digitalnog katastarskog plana u odnosu na stanje u naravi i da je ta promjena dovela do promjene oblika i položaja čestica i time do promjene površine čestica, da sjeverni dio kčbr. [katastarska čestica] (LIK 1 i LIK 2) ima u velikoj mjeri vidljive međe na terenu (suhozid) dok južni dio te čestice, sada kčbr. [katastarska čestica] u naravi nema vidljive međe te su iste rekonstruirane na temelju službenog digitalnog katastarskog plana koji je zbog homogenizacije promijenio oblik i položaj čestica. Vještak je na skici označio minimalni pojas pomorskog dobra sukladno čl. 6. st. 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je prikazan kao LIK 4 u površini od 57 m2 tako da preostali dio kčbr. [katastarska čestica] ima površinu od 197 m2.

16. Sukladno dopuni nalaza vještaka AC od 1. rujna 2025. tužitelji su postavili tužbeni zahtjev u podnesku od 4. rujna 2025.

16.1. Na dopunu nalaza vještaka AC od 1. rujna 2025. tuženici se nisu očitovali, dok su se žalitelji usprotivili tužbenom zahtjevu navodeći u bitnome "da nalaz i mišljenje vještaka ne sugerira posjed tužitelja jer je predmet spora u naravi dijelom maslinik, a dijelom zapuštena šikara (LIK 1), kamenjar obrastao u šikaru (LIK 2 i 3) i da vještak u nalazu navodi da stranke na terenu nisu pokazale među promatranih kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] pa smatraju da sami tužitelji ne znaju što predstavlja predmet spora".

17. Tužitelji su tijekom čitavog postupka počevši od podnesene tužbe zahtijevali utvrđenje prava vlasništva na realnim dijelovima cijele kčbr. [katastarska čestica]. Naime, uz tužbu je priložena skica iz svibnja 2017. (list 17 i 18 spisa) iz koje je evidentno da tužitelji potražuju realne dijelove cijele kčbr. [katastarska čestica] koja je u toj skici označena točkama A-B- C-D-A tada tužitelja RR i točkama D-C-I-H-G-F-E-D tužiteljice DR. Da je predmetom utvrđenja prava vlasništva realnih dijelova cijele kčbr. [katastarska čestica] evidentno je iz nalaza, dopune nalaza i skica vještaka od 20. kolovoza 2018., 23. lipnja 2022., lipnja 2025. i 1. rujna 2025. Površina realnog dijela nekretnine koja je dosuđena tužiteljima ĐC i DC od 423 m2 (LIK 1) minimalno odstupa od površine koja je identificirana na uviđaju iz razloga što na tom dijelu nekretnine postoje međašne oznake (suhozidi) prema kojima je taj dio nekretnine određen i digitalnim katastarskim planom. Međutim, na preostalim dijelovima kčbr. [katastarska čestica] koji su u dopuni vještaka označeni kao LIK 2 i LIK 3 koji je sada dio kčbr. [katastarska čestica] (nastao podjelom kčbr. [katastarska čestica]) samo su djelomično vidljive međe u obliku suhozida na dijelu LIKA 2, dok na LIKU 3 vidljive međašne oznake ne postoje. Kako u zemljišnoj knjizi nije bila upisana površina predmetne nekretnine te da je u procesu homogenizacije digitalnog katastarskog plana službeni katastarski plan promijenio položaj u odnosu na prijašnje stanje i da je površina cijele nekretnine utvrđena prema tom planu i čime je određena površina koju ima realni dio kčbr. [katastarska čestica] označen kao LIK 2 i realni dio kčbr. [katastarska čestica] označen kao LIK 3, to ne znači da je tužiteljici UC utvrđeno pravo vlasništva na nečem što nije tražila i/ili više od onog što je tražila. Upravo suprotno tome, tužiteljica HC i njezini prednici RR i BR polagali su pravo u naravi na dijelove tada kčbr. [katastarska čestica] koji su (sada) u dopuni nalaza vještaka od 1. rujna 2025. označeni kao LIK 2 i LIK 3.

18. Nisu osnovani niti daljnji žalbeni navodi u kojima žalitelji ističu da tužitelji niti njihovi pravni prednici nisu bili u posjedu predmetnih nekretnina, s obzirom da je prvostupanjski sud pravilnom analizom i ocjenom svih provedenih dokaza (personalnih i materijalnih) kako to nalaže čl. 8. ZPP utvrdio da su tužitelji i njihovi pravni prednici bili u posjedu realnih dijelova kčbr. [katastarska čestica] (sada i kčbr. [katastarska čestica]). Pritom valja ukazati da je svjedok ZR u iskazu opisivao posjed RR IR na dijelovima nekretnine opisanih kao LIK 2 i LIK 3, a isto tako je tuženik NR u iskazu jasno potvrdio da je predmetna nekretnina bila u posjedu RR zvanog IR i KR zvanog TR, o čemu je imao saznanja od svojih roditelja, između ostalih, majke i tuženice U (Marije) Visković koja ima neposrednih saznanja o posjedovanju nekretnine s obzirom na svoju životnu dob, te je jasno iskazao da tuženici nisu izvršavali posjed na predmetnoj nekretnini.

19. Vezano uz tvrdnje žalitelja ČC i ĆC da je predmetna nekretnina njihova, da su na nju dolazili ljeti i da su im roditelji govorili da je nekretnina njihova, a da je na atraktivnoj lokaciji u blizini mora, koji su iznijeli u iskazu na raspravi 14. rujna 2022., valja ukazati da su ti tuženici u odgovoru na tužbu 11. listopada 2017. istakli da ne žive u [adresa], da ne znaju što su sve naslijedili iza smrti svojih pravnih prednika i da nekretnine ne mogu identificirati, iako znaju da su njihovi prednici rođeni u [adresa] i stoljećima kupovali i stjecali nekretnine pa imaju "moralnu obvezu štiti imovinu predaka", osporavajući tužbu opreza radi dok tužitelji ne dokažu činjenične tvrdnje. Iz predočenog postoji očita promjena tvrdnji ČC i ĆC nastala tijekom postupka u pogledu i posjeda i polaganja prava na predmetnu nekretninu.

20. Vezano uz tvrdnje da je prednik tužiteljice UC dobio odobrenje od ZC za uređenje parkinga i/ili postavljanje torova prvostupanjski sud je iste pravilno ocijenio neosnovanima, dok tvrdnje da se ispod nekretnina ulica zove "[adresa] po prezimenu žalitelja, valja istači da je i prednica tužitelja PR rođena s prezimenom ZC.

21. S obzirom da žalitelji ustraju u tvrdnjama da tužitelji (i njihovi prednici) nisu posjedovali predmetnu nekretninu u dijelu koji je zapušten i nepristupačan, ovaj sud ponavlja da tzv. vlasnički posjed ne podrazumijeva samo i jedino aktivni posjed na način da nekretnina bude održavana/obrađivana, posebice kada teren nije podoban za namjensko korištenje, nego podrazumijeva takav posjed koji prema obilježjima vanjske vidljivosti i stalnosti ostavlja dojam faktične vlasti neke osobe na stvari. Upravo je takav oblik faktične vlasti (dojam) cijele nekretnine utvrđen u postupku u odnosu na prednike tužitelja - od PR, RR zvanog IR, KR TR, DR - do tužitelja, pa i u dijelu koji radi nepristupačnosti nije bio za korištenje i za koji je utvrđeno da je pripadao RR (što je bilo poznato).

22. Nasuprot tome niti iz jednog provedenog dokaza ne proizlazi da bi tuženici posjedovali predmetnu nekretninu, a niti da bi tužiteljima ili njihovim prednicima pravo na posjed bilo osporeno pa da bi imali razloga posumnjati da im pravo na posjed ne pripada, radi čega je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da su tužitelji i njihovi prednici pošteni posjednici i da nije dokazano suprotno u smislu čl. 18. st. 5. ZV, pa su žalbeni navodi kojima žalitelji ustraju u tvrdnji da su tužitelji i njihovi prednici bili nepošteni posjednici - neosnovani.

23. Prvostupanjski sud je utvrdio da su tužitelji stekli pravo vlasništva temeljem dosjelosti primjenom čl. 159. st. 1. i 3. i čl. 160. st. 1. i 2. ZV, iako su pravni prednici tužitelja RR i DR pravo vlasništva stekli još primjenom Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91., 91/96. , u daljnjem tekstu: ZOVO) jer računajući posjed najkasnije od 1965. (od upisa njihovog posjeda u katastru) pretpostavke za stjecanje prava vlasništva bile su ispunjene protekom dvadeset godina poštenog posjedovanja primjenom čl. 28. st. 4. ZOVO u vezi čl. 388. st. 2. ZV, pa su stoga već RR i DR stekli pravo vlasništva temeljem dosjelosti (najkasnije 1985.), koje pravo je iza RR preneseno temeljem nasljeđivanja na BR i potom na tužiteljicu HC, a na tužitelje ĐC i DC temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju.

24. Kako je stoga i pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo identično odlučiti to je ovaj sud odbio žalbu žalitelja i primjenom čl. 368. st. 2. ZPP potvrdio presudu pod toč. I. izreke.

25. O troškovima postupka prvostupanjski sud je odlučio primjenom čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP na način da je žalitelje i tuženicu TC obvezao naknaditi tužiteljima trošak postupka u iznosu od 5.248,80 EUR koji se odnose na radnje i troškove navedene pod toč. 54.1. obrazloženja.

26. U žalbi kojom pobijaju odluku o troškovima postupka žalitelji navode da tužitelji nemaju pravo na trošak jer nisu postavili zahtjev za naknadu troškova postupka.

27. Žalbeni navodi žalitelja nisu osnovani jer su tužitelji zatražili naknadu troškova postupka na posljednjem ročištu za glavnu raspravu 23. listopada 2025. određenim zahtjevom (na listu 262 spisa) sukladno čl. 164. st. 2. ZPP. Ispitujući odluku po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da je donesena pravilnom primjenom materijalnog prava, da su svi priznati troškovi (navedeni pod toč. 54.1. obrazloženja) bili potrebni za vođenje parnice i da su odmjereni pravilnom primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., 107/25.).

28. Stoga je ovaj sud odbio žalbu žalitelja i u dijelu pobijane odluke o troškovima postupka i primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP potvrdio presudu pod toč. II. izreke kojom su žalitelji obvezani naknaditi tužiteljima trošak postupka.

29. Nepobijana toč. II. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženici TC naknaditi tužiteljima trošak postupka i toč. III. izreke nisu bile predmetom razmatranja ovoga suda (čl. 365. st. 1. ZPP).

U Varaždinu 23. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Milko Sambolek

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte