Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-803/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrane Perkušić, predsjednice vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Daniele Pivčević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv tuženika Grada Biograda na Moru, Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 5, OIB: 95603491861, zastupanog po gradonačelniku BI, a on po punomoćniku Marinu Birkiću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Biogradu na Moru, poslovni broj: P-1917/2024-10 od 24. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Biogradu na Moru, poslovni broj: P- 1917/2024-10 od 24. veljače 2026. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu kojom je presudio: „I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: „Utvrđuje se da je TI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao pravo vlasništva, za cijelo, na nekretnini oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva „KOSA”, u naravi dvorište površine 33 m2 i u naravi kuća površine 5 m2 i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naziva „KOSA”, u naravi dvorište površine 307 m2, u naravi dvorište površine 4 m2 i u naravi kuća površine 139 m2, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude izvrši uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina, za cijelo, na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika.”.

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku troškove ovog parničnog postupka od 500,00 EUR, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja. “

2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99. , 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje ZPP). Tužitelj predlaže da drugostupanjski sud ukine prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na nekretninama oznake č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] i ovlast za uknjižbu.

6. Tužbeni zahtjev koji je prvostupanjskom presudom odbijen kao neosnovan zasniva se na tvrdnji tužitelja da je vlasništvo navedenih nekretnina stekao dosjelošću i građenjem.

7. Prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan uz zaključak da je tužitelj vezan za rješenja zemljišnoknjižnog suda posl. br. Z-784/2007/9428 i od 15. prosinca 2015. i Z-784/2007/8302 od 5. veljače 2015. koja su donesena u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a kojima je odbijen prijedlog tužitelja (u tom postupku evidentiranog posjednika) da se u obnovljenoj zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] na novoformiranim česticama oznake č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] izvrši uknjižba prava vlasništva na njegovo ime.

8. Tužitelj u žalbi u bitnome navodi kako prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama te da mu je uskraćeno pravo na pristup sudu i raspravljanju o meritumu spora. Također tužitelj ističe kako se u predmetnom slučaju radi o tužbi na utvrđenje prava vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti i građenja o čemu u postupku obnove zemljišne knjige nije raspravljano.

9. S obzirom na žalbene navode i zaključak prvostupanjskog suda najprije je potrebno pojasniti razliku između tužbe za ispravak i tužbe na utvrđenje.

10. Tužbom za ispravak (članak 205. Zakona o zemljišnim knjigama, Narodne novine, 63/19., 128/22., 155/23., 127/24., dalje: ZZK/19, odnosno članak 197. Zakona o zemljišnim knjigama, Narodne novine, 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., dalje: ZZK/96, koji je bio važeći u vrijeme provođenja postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]) štite se prava na nekretninama koja su povrijeđena provedbom upisa u postupku obnove ili osnivanja zemljišne knjige te u pojedinačnom ispravnom postupku.

Dakle, kao kod brisovne tužbe (članak 150. ZZK-a/19; članak 129. ZZK-a/96) kojoj je objekt napada sama uknjižba, jer se brisovnom tužbom osporava valjanost, istinitost uknjižbe, tako se i kod tužbe za ispravak osporava uknjižba provedena u postupku osnivanja ili obnove zemljišne knjige te pojedinačnom ispravnom postupku. Upravo zato na ovu tužbu se na odgovarajući način se primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (članak 205. stavak 3. ZZK/19, odnosno članak 197. stavak 3. ZZK/96). Zbog sličnosti ovim dviju tužbi u govornom jeziku često se za brisovnu tužbu koristi termin „prava brisovna tužba“ dok se za tužbu za isprava koristi termin „brisovna tužba u ispravnom postupku“. Međutim, usprkos sličnostima u pogledu objekta napada, velika je razlika u pogledu osoba koje su aktivno legitimirane za podnošenje tih tužbi. Dok brisovnu tužbu podnosi uknjiženi zk vlasnik, tužbu za ispravak podnose osobe koje su sudjelovale u postupcima osnivanja i obnove zemljišne knjige i pojedinačnom ispravnom postupku pod uvjetom da su prethodno podnijele prigovor.

11. I tužba na ispravak i brisovna tužba su kondemnatorne tužbe kojima se pravna zaštita postiže brisanjem nevaljane uknjižbe.

Tužbeni zahtjev tužbe za ispravak različit je ovisno o tome podnosi li se tužba zbog toga što je zemljišnoknjižni sud odbio prijavu ili prijedlog za ispravak ili zbog toga što je zemljišnoknjižni sud usvojio prijavu ili prijedlog, te provedbom određenog upisa izmijenio, nadopunio ili izbrisao nečije knjižno pravo. Kad se tužba podnosi zbog toga što je zemljišnoknjižni sud odbio prijavu za ispravak prijedlog za ispravak ili zbog toga što je zemljišnoknjižni sud usvojio prijavu ili prijedlog, te provedbom određenog upisa izmijenio, nadopunio ili izbrisao nečije knjižno pravo. Kad se tužba podnosi zbog toga što je zemljišnoknjižni sud odbio prijavu za ispravak tužbom će se zahtijevati da se provede upis koji nije proveden u postupku osnivanja. Kad se tužba podnosi zbog toga što je zemljišnoknjižni sud odbio prigovor da se već provedeni upis ili njegov prvenstveni red izmijeni, nadopuni ili izbriše tužbom će se zahtijevati izmjena nadopuna ili brisanje određenog upisa ili njegova prvenstvenog reda. Kad se tužba podnosi zbog toga što je zemljišnoknjižni sud u ispravnom postupku dopustio i proveo određeni upis, tužbom će se zahtijevati brisanje ili ispravak upisa provedenog u ispravnom postupku.

S druge pak strane tužbeni zahtjev kojim se traži utvrđenje prava vlasništva tužitelja i ovlast za uknjižbu nije zahtjev iz tužbe za ispravak ili brisovne tužbe. To je stvarnopravna deklarativna tužba koju podiže izvanknjižni vlasnik s ciljem da se utvrdi njegovo izvanknjižno stečeno pravo vlasništva na određenoj nekretnini sa zahtjevom za trpljenje njegove uknjižbe (članak 187. ZPP-a). Takva tužba na utvrđenje nije predviđena ZZK-om kao posebnim propisom.

12. Dakle, prigovorom i tužbom na ispravak u postupku obnove zemljišne knjige osporavaju se provedeni upisi s ciljem zaštite knjižnog prava od povrede, uznemiravanja, nevaljanim uknjižbama u postupku obnove (preoblikovanja) zemljišne knjige. Stoga se prigovor i tužba za ispravak međusobno ne isključuju s tužbom za utvrđenje prava vlasništva kojom se utvrđuje postojanje prava vlasništva. (Za navesti je da se jednako tako brisovna tužba i tužba za utvrđenje prava vlasništva međusobno ne isključuju).

13. Slijedom navedenog razvidno je da je činjenično stanje kod tužbe za ispravak različito od činjeničnog stanja kod tužbe na utvrđenje prava vlasništva. Naime, u predmetnom slučaju prethodno je proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] na Moru. To je izvanparnični postupak u kojem, kako to i proizlazi iz zapisnika Z-784/2007/9428 i od 15. prosinca 2015. i Z-784/2007/8302 od 5. veljače 2015., evidentirani posjednik može postići uknjižbu ako ima isprave kojim čini vjerojatnim svoje prava vlasništva. Međutim, ako posjednik ne raspolaže ispravama, o čemu je u konkretnom slučaju riječ, u novoformiranu knjigu se prenosi postojeći upis prava vlasništva, ako upisani vlasnik osporava evidentiranom posjedniku pravo vlasništva. U takvoj situaciji posjednik može podnijeti stvarnopravnu tužbu za utvrđenje svog prava vlasništva (članak 187. ZPP-a). On ne treba podnositi tužbu za ispravak, jer se tom tužbom osporava provedena uknjižba u novoformiranoj zemljišnoj knjizi. Kod takve uknjižbe nema nevaljalosti, jer evidentirani posjednik svoje pravo vlasništva stečeno dosjelošću, u slučaju spora između upisanog vlasnika i prijavljenog posjednika, može dokazati samo u parničnom postupku temeljem tužbe na utvrđenje, a ne u izvanparničnom postupku obnove zemljišne knjige. Stoga dakle, parnične stranke obvezuju rješenja donesena u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] koja su sadržana u zapisnicima Z-784/2007/9428 i od 15. prosinca 2015. i Z-784/2007/8302 od 5. veljače 2015. Međutim, ta rješenja nisu prepreka za podnošenje predmetne tužbe na utvrđenje prava vlasništva stečenog dosjelošću i građenjem, jer se radi o različitom činjeničnom stanju i različitim tužbama.

14. Za istaknuti je i to da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju Rev 346/2023-2 od 13. lipnja 2023. zauzeo pravni stav koji glasi: „U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

15. Razlika između pojedinačnog ispravnog postupka i obnove zemljišne knjige je u tome što je pojedinačni ispravni postupak odnosi na pojedini zemljišnoknjižni uložak, a postupak obnove zemljišne knjige se odnosi na cijelu zemljišnu knjigu. Stoga se rasprava za isprava u pojedinačnom ispravnom postupku provodi po pravilima po kojima se provodi rasprava za sastavljanje zemljišnoknjižnog uloška u postupku obnove zemljišne knjige (članak 216. ZZK).

16. U predmetnom slučaju, kako to proizlazi iz priloženih zapisnika Z- 784/2007/9428 i od 15. prosinca 2015. i Z-784/2007/8302 od 5. veljače 2015. za k. o. [katastarska općina] istovremeno je proveden postupak reambulacije katastra i postupak obnove zemljišne knjige.

Sukladno tome, na raspravama za sastavljanje novih zemljišnoknjižnih uložaka ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižni sud je od katastra preuzeo podatke za listove A navedenih zk uložaka. Tako listovi A sadrže podatke o novoformiranim česticama č. zem. [katastarska čestica] (nastala od dijelova starih čestica oznake č. zem. [katastarska čestica]) i č. zem. [katastarska čestica] (nastala od dijelova starih čestica oznake č. zem. [katastarska čestica]), sve k. o. [katastarska općina].

Potom je zemljišnoknjižni sud održao raspravu za formiranje listova B i C novoformiranih uložaka ZU [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kako su stare čestice od kojih su formirane nove čestice oznake č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u staroj ručno vođenoj zemljišnoj knjizi bile uknjižene kao Općenarodna imovina pod upravom MNO Biograd na Moru, zemljišnoknjižni sud je zatražio očitovanje uknjiženih vlasnika starih čestica Republike Hrvatske i Grada Biograda na Moru koji se nisu suglasili s uknjižbom evidentiranog posjednika (tužitelja u ovom postupku). Stoga je zemljišnoknjižni sud u obnovljenu zemljišnu knjigu prenio postojeći upis Grada Biograda koji je do tada glasio Općenarodna imovina pod upravom MNO Biograd na Moru, s obzirom da evidentirani posjednik (tužitelj u ovom postupku) nije raspolagao ispravama kojima čini vjerojatnim svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, a upisani zemljišnoknjižni vlasnici su se usprotivili njegovoj uknjižbi u novoj obnovljenoj zemljišnoj knjizi.

17. Za pojasniti je i to da kako je postupak obnove zemljišne knjige izvanparnični postupak. Stoga to nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla određenu nekretninu, a nema adekvatne isprave za uknjižbu u postupku obnove zemljišne knjige svoje pravo može ostvarivati u parnici tužbom na utvrđenje njegovog izvanknjižno stečenog prava vlasništva na određenoj nekretnini sa zahtjevom za trpljenje njegove uknjižbe (članak 187. ZPP-a).

18. Kako se u predmetnom postupku obnove zemljišne knjige nije raspravljalo o stjecanju prava vlasništva tužitelja na temelju dosjelosti, a što jasno proizlazi iz sadržaja zapisnika zemljišnoknjižnog suda posl. br. Z-784/2007/9428 i od 15. prosinca 2015. i Z-784/2007/8302 od 5. veljače 2015. za k. o. [katastarska općina], pravni stav iz zaključka br. 3. sa sastavka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova br. Su-IV- 246/2015 od 17. rujna 2015. i presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev- 919/2018-2 od 1. veljače 2023., na koje se poziva prvostupanjski sud, ne bi se odnosio na predmetni slučaj.

Nadalje, kako se u predmetnom postupku obnove zemljišne knjige nije raspravljalo o stjecanju prava vlasništva tužitelja temeljem dosjelosti, pravilno je tužitelj podnio tužbu za utvrđenjem izvanknjižnog stjecanja prava vlasništva (članak 187. ZPP-a).

19. Kako je prvostupanjski sud na pripremnom ročištu zaključio glavnu raspravu i donio presudu kojom je odbio tužbeni zahtjev, pravilno tužitelj u žalbi prigovora kako mu je oduzeto pravo pristupa sudu i rasprave o meritumu stvari. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a (stranci nezakonitim postupanjem nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom).

20. Slijedom svega navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

21. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP- a te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.

U Splitu 23. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić