Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-299/2025-3

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te mr. sc. Zrinke Tironi kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JI, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Metiću, odvjetniku u Požegi, Ulica Kamenita vrata 1, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., OIB 53056966535, Magazinska cesta 69, Zagreb, zastupan po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Kallay & Partneri d.o.o., Ilica 1A/III, Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P- 187/2021-25 od 27. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 23. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-187/2021-25 od 27. prosinca 2025. u pobijanom dijelu pod točkama I, II, III i IV izreke i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I izreke utvrđeno je da je ništetna odredba iz članka 1. Ugovora o kreditu, broj: 029-50-3984351, zaključenog između stranaka dana 21. ožujka 2007. (dalje: Ugovor o kreditu) te da ista ne proizvodi nikakve pravne učinke. U točki II izreke utvrđeno je da je ništetna odredba članka 7. Ugovora o kreditu te da ista ne proizvodi nikakve pravne učinke. U točki III izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju s osnove ugovorene valute uz koju je vezana glavnica, švicarski franak, a o kojoj se nije pregovaralo, iznos od 4.026,26 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja na svaki preplaćeni mjesečni iznos teče od dana dospijeća do isplate kako je pobliže opisano u toj točki izreke do isplate. U točki IV izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.678,15 eura sa zateznom kamatom od 27. prosinca 2024. do isplate. U točki V izreke odbijen je zahtjev tužitelja za isplatu daljnjeg troška u iznosu od 200,00 eura i kamatom od 27. prosinca 2024. do isplate.

2. Žali se tuženik pobijajući prvostupanjsku presudu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači presudu na način da u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja i obveže istog da tuženiku naknadi parnični trošak, podredno ukine pobijanu presudu te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje ništetnima odredbi članka 1. i 7. Ugovora o kreditu te zahtjev za isplatu iznosa od 4.026,26 eura sa pripadajućim zateznim kamatama s osnove ugovorene valute uz koju je vezana glavnica, švicarski franak (CHF).

6. Prvostupanjski sud je, polazeći od pravnih utvrđenja presuda u postupku radi zaštite kolektivnih interesa potrošača, zahtjev tužitelja za utvrđenjem ništetnim odredbi Ugovora o kreditu našao osnovanim, kao i zahtjev tužitelja s osnova stjecanja bez osnove sa zatraženim kamatama, a s obzirom da je tužitelj sukladno članku 323. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje ZOO) i članka 1111. st. 1. ZOO stekao pravo na povrat svih neosnovano plaćenih iznosa temeljem ništetnih odredbi od trenutka sklapanja predmetnog Ugovora.

7. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti i na određene bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud zaključuje kako je predmetna presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se ukazuje u žalbi, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima presude te nisu jasno navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama.

8. Prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi kako je sporno između stranaka jesu li ništetne odredbe Ugovora o kreditu u dijelu u kojem je iznos kredita iskazan kao kunska protuvrijednost CHF 24.300,00 po srednjem tečaju tuženika na dan korištenja kredita, a način otplate kredita mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti CHF po srednjem tečaju tuženika na dan dospijeća (članak 1. Ugovora), jer tužitelj smatra kako su odredbe iz članka 1., članka 2. i članka 7. navedenog ugovora ništetne i ne proizvode nikakve pravne učinke iz razloga što se radi o nepoštenim odredbama sukladno Zakonu o zaštiti potrošača ("Narodne novine "broj: 96/03 ZZP/03) koji u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu bio na snazi, kao i temeljem odredaba ZOO. Prvostupanjski sud zaključuje da je tužena banka ugovorila valutu u CHF, a koja je tijekom otplate kredita odlukom banke mijenjana, a utvrđeno je da je takva odredba ništetna u smislu članka 323. ZOO pa tužena banka ima obvezu vratiti tužitelju sve što je primila na temelju ništetne ugovorne odredbe.

9. Međutim, osnovano tuženik ističe kako je nejasno iz kojeg razloga je sud utvrdio ništetnost odredbe članka 1. predmetnog Ugovora o kreditu, a kojim je utvrđen isključivo iznos kredita koji se obračunava u kunskoj protuvrijednosti CHF. Ovo stoga što tužitelj ne spori da bi mu bila isplaćena novčana svota u visini kako je navedeno, dakle kunski iznos vezan uz valutu CHF na dan isplate kredita.

10. Ovo stoga što se u članku 1. Ugovora o kreditu jedino utvrđuje visina iznosa kredita u švicarskim francima i u kunskoj protuvrijednosti, dok ova odredba ne tretira pitanje valutne klauzule u smislu nepoštenosti niti uređuje jednostranu promjenu kamatne stope.

11. U članku 2. Ugovora o kreditu stranke su ugovorile redovnu kamatu od 5,20% godišnje, promjenjivu, u skladu s Odlukom o kamatnim stopama kreditora. U članku 7. Ugovora o kreditu stranke u ugovorile da se kredit otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora za CHF, važećem na dan dospijeća, a prema otplatnom planu koji će biti uručen korisniku kredita po isplati kredita te da anuiteti dospijevaju na naplatu zadnjem dana u mjesecu.

12. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev i utvrdio ništetnim cijele odredbe članka 1. i 7. Ugovora o kreditu, dok nije odlučio o dijelu zahtjeva za utvrđenje ništetnom odredbe članka 2. Ugovora o kreditu niti je utvrdio ništetnim samo dijelove citiranih odredbi kako je suđeno u kolektivnom sporu, čime je izašao iz okvira odluke kolektivnog spora jer nije točno i precizno naznačio utvrđenje ništetnosti samo onih dijelova ugovora koji se odnose na jednostrano promjenjivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu CHF.

13. Naime, prvostupanjski sud nije dao jasne i određene razloge zbog kojih smatra ništetnima cijele odredbe članka 1. i članka 7. Ugovora, iako se ništetnost može odnositi samo na pojedine dijelove ugovorne odredbe, a ne nužno na cijelu odredbu.

14. Kada sud utvrđuje ništetnost ugovorne odredbe, osobito u potrošačkim sporovima, dužan je precizno identificirati sporni sadržaj odredbe, utvrditi koji njezin dio uzrokuje nepoštenost ili nezakonitost te obrazložiti zašto taj nedostatak dovodi do ništetnosti upravo u tom opsegu.

15. Drugim riječima, sud mora odgovoriti na ključno pitanje je li ništetnost zahvatila cijelu odredbu ili samo njezin određeni dio (djelomična ništetnost).

16. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije napravio razliku između pojedinih elemenata ugovorne odredbe (npr. osnovna obveza, način obračuna, promjenjivi elementi), nije analizirao može li ugovor opstati bez spornog dijela te nije obrazložio zašto bi eventualna nepoštenost jednog dijela ugovorne odredbe činila ništetnom cijelu odredbu.

17. Naime, prema pravilima obveznog prava, osobito načelu očuvanja ugovora, ništetnost treba ograničiti samo na onaj dio ugovora koji je zahvaćen nedostatkom, ako je ostatak odredbe sadržajno odvojiv i sposoban samostalno opstati.

18. Zbog navedenog propusta nije moguće utvrditi je li sud pravilno primijenio materijalno pravo, nije moguće ispitati je li pravilno utvrđen opseg ništetnosti niti je moguće provjeriti je li pravilno izvedena pravna posljedica (restitucija). Time je presuda nerazumljiva u bitnom dijelu, bez razloga o odlučnim činjenicama te se kao takva ne može ispitati.

19. Iz navedenih razloga, kako je pobijana presuda opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a kako nisu ispunjeni uvjeti za donošenje presude propisani odredbama članka 373.a ZPP-a, jer nedostatak razloga zahvaća samu osnovu odluke o ništetnosti, a time posredno i odluku o isplati (restituciji), odluku o kamatama i ukupni uspjeh u sporu, valjalo je presudu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, temeljem odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a.

20. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će detaljno analizirati sadržaj spornih odredbi Ugovora o kreditu, jasno utvrditi koji su njihovi dijelovi eventualno sporni, ispitati mogućnost njihove djelomične ništetnosti te otkloniti proturječja u izreci presude na koja je ukazano i dati potpuno, logično i pravno utemeljeno obrazloženje o opsegu eventualne ništetnosti. Nakon toga prvostupanjski sud će donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku o zahtjevu tužitelja na temelju pravilne i svestrane ocjene u postupku izvedenih dokaza, kako to nalažu odredbe članka 8. ZPP-a, uz pravilnu primjenu mjerodavnih materijalno pravnih zakonskih odredaba.

21. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki IV izreke pobijane presude pa će prvostupanjski sud o troškovima postupka i žalbe odlučiti zajedno s novom odlukom o glavnoj stvari sukladno odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.

U Splitu 23. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić