REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Stalna služba u Imotskom

Ante Starčevića 23

Poslovni broj: P-12/2026-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sutkinji ovog suda Sanji Vrgoč, u pravnoj stvari tužitelja stvari tužitelja FU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Matei Burazin Lončar, odvjetnici iz Imotskog, Kralja Zvonimira 54, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po ODO u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, Petra Krešimira IV br. 2, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 13. travnja 2026, dana 23. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj FU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov. od 798 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] u pov.od 80 m2, obje k. o. [katastarska općina] ukupne površine 878 m2 i to nekretnine prikazane u nalazu i mišljenju vještaka za geodeziju Davora Bubala od 13.3.2026. godine slovima A-B-C-D, a koji nalaz i mišljenje čini sastavni dio ove odluke, a koja će nekretnina nakon izrade parcelacijskog elaborata nositi novoformiranu oznaku, pa je stoga tužitelj ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva nad predmetnom nekretninom na svoje ime, uz istodobno brisanje imena tuženika ili pak tereta u njihovu korist.

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 7. siječnja 2026., tužitelj je naveo da je on vlasnik i posjednik nekretnine označene kao d. č. zem. [katastarska čestica] u pov. od 793 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] u pov.od 83 m2,obje k. o. [katastarska općina] ukupne površine 876 m2 i to nekretnine prikazane na skici izmjere izrađene od strane geodeta Davora Bubala od 28. listopada 2025.godine slovima A-B-C-D. Tužitelj ističe da je predmetnu nekretninu stekao temeljem kupoprodaje od MU i to sve temeljem Kupoprodajnog ugovora sklopljenog dana 04.11.2025.godine, poslovni broj OV-5564/2025. Navodi i da je tužiteljeva prednica predmetnu nekretninu stekla temeljem nasljedstva iza smrti sada pok. ŠU pok. F i to sve temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.broj O-45/75, a koji je prednik ujedno i upisan u posjedovnom listu broj 346 k. o. [katastarska općina]. Naglašava da je predmetna nekretnina od davnina u posjedu i vlasništvu tužitelja i njegovih prednika, te ih nitko nikada nije ometao u njihovom izvanknjižnom vlasništvu i posjedu predmetne nekretnine. Nadalje, navodi da je predmetna nekretnina je u cijeloj svojoj površini omeđena jasnim međašnim znacima starim suhozidima , kao i da je zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini upisana je Republika Hrvatska i pored činjenice što predmetna nekretnina u naravi ne predstavlja vlasništvo RH, već je predmetna nekretnina u posjedu i vlasništvu tužitelja, a da RH nikada nije polagala bilo kakva prava nad predmetnom nekretninom.

1.1. U prilog svojih tvrdnji i činjeničnih navoda tužitelj je u spis dostavio zk izvatke koji se odnose na predmetne nekretnine, prijepis posjedovnog lista 346, Kupoprodajni ugovora sklopljenog dana 04.11.2025.godine, ovjeren pod poslovnim brojem OV-5564/2025, Geodetski situacijski nacrt izrađene od GEO BUBALO d.o.o. geodeta AU od 28.10.2025.godine, Rješenje o nasljeđivanju posl.broj O- 45/75 iza smrti pok ŠU pok. F.

1.2. U tužbi se nadalje navodi kako se tužitelj obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu čl. 186 a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje u tekstu ZPP) ali da je isti odbijen.

2. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska (listovi 38-39 spisa) protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu, no ne i prijedlogu za izvođenjem dokaza uviđajem i mjerničkoj identifikaciji nekretnine.

2.1. Dalje se u odgovoru na tužbu navodi da tužitelj ne navodi i ne dokazuje, kada su njegovi prednici stupili u posjed predmetne nekretnine, kroz koje vremensko razdoblje su bili u posjedu, kakva je bila kvaliteta tog posjeda, na koji način se koristila nekretnina. Smatra da tužitelj nije dokazao da je posjedujući predmetnu nekretninu osobno i putem označenih pravnih prednika kroz potrebno vremensko razdoblje makar iz osnove dosjelosti stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine .

3. Odredbom članka 7. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu izložile samo ako posumnja da stranke idu, zatim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.

3.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.

4. Sud je u dokaznom postupku pročitao i pregledao dokumentaciju navedenu u točki 1.1. obrazloženja ove presude, obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Davora Bubala, saslušani su svjedoci MU, BU i GU, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Davora Bubala od 13. ožujka 2026., pregledana je skica izmjere, fotografije i popis posjednika kao prilog pisanom nalazu i mišljenju (listovi 58-70 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama za predmetne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica].

5. Prema pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Davora Bubala, utvrđeno je da se je predmet spora, na skici premjeravanja označen slovima A-B-C-D površina koja je u naravi neobradivo poljoprivredno zemljište. Čestica se nalazi u k. o. [katastarska općina] te je položena sjeverno od lokalne nerazvrstane ulice grada [adresa] (zaseok [adresa]). Utužena površina omeđena je od točke A-B suhozidom u vlasništvu susjeda mejašnika, zatim od točke B-C granica je omeđena suhozidom u vlasništvu tužitelja. Granica od točke C-D omeđena je suhozidom u vlasništvu susjeda mejašnika, zatim od točke D-A granica je omeđena također suhozidom i navedenom asfaltnom ulicom. Utužena površina je nastala od: K. o. [katastarska općina]:

d.č.z.6114

P = 798 m²

d.č.z.6123/1 P = 80 m²

U K U P N O: P = 878 m².

6. Nije sporno da je u zemljišnoj knjizi zk odjela u [adresa], a prema izvacima iz zemljišne knjige kao vlasnik upisana tuženica.

7. Tužitelj tvrdi da je vlasništvo nekretnina stekao kupoprodajom od MU i to sve temeljem Kupoprodajnog ugovora sklopljenog dana 04.11.2025.godine. Navodi i da je MU predmetnu nekretninu stekla temeljem nasljedstva iza smrti sada pok. ŠU pok. F i to sve temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.broj O-45/75, kao i da je predmetna nekretnina od davnina u posjedu i vlasništvu prednika tužitelja, pa sad i njega samog, te ih nitko nikada nije ometao u njihovom izvanknjižnom vlasništvu i posjedu predmetne nekretnine. Dakle, tužitelj navodi da je stekao nekretnine koje su predmet ovog postupka kupoprodajom, a prodavateljica nasljeđivanjem i te u konačnici i temeljem dosjelosti, posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, osobno i putem svojih pravnih prednika, pa je valjalo je utvrditi u ovom postupku jesu li tužitelj i njegovi pravni prednici uistinu od davnina u posjedu predmetnih nekretnina.

8.1. Saslušani svjedoci se u svojim iskazima u bitnome nadopunjuju i preklapaju, te potvrđuju navode tužitelja da su nekretnine koje su predmetom spora i u granicama pokazanim na licu mjesta od davnina bile u posjedu prednika tužitelja kao i nakon kupoprodaje u posjedu i vlasništvu samog tužitelja. Prema iskazima svjedoka prednike tužitelja, u načinu posjedovanja i korištenja nekretninom, odnosno u manifestiranju vlasničkih prava na nekretnini, nije nitko nikada ometao.

8.2. Svjedoci su potvrdili navode tužitelja iz tužbenog zahtjeva. Svjedokinja MU, rođena 1931., i prodavateljica iz priloženog Kupoprodajnog ugovora, saslušana na licu mjesta, navela je sve to bio je vinograd te da je sve to je bilo njeno, kao i da je to stekla od rođenja. Navodi da je "to" zapalo njih, te da je su u podjeli oni dobili "ono" na drumu, a da je predmetna nekretnina pripala njoj. Navela je i da je imala sestru LU i brata kojeg sam izgubila. Sa sestrom je bila u dobrim odnosima te se s njom sam se podijelila, a nekretninu je prodala. Navela i je i da je nitko nikad nije ometao u posjedu nekretnine jer je to bilo njeno. Svjedokinja BU, saslušana na licu mjesta navela je da nam da je ta nekretnina bila od njenog pok. djeda, te da se obrađivala, dio je bio vrt, pašnjak, a dio šuma. Pojasnila je da se njen djed zvao ŠU, te da su njena majka LU i tetka MU to naslijedile od njega, a on od svojih prije. One su se podijelile na način da je ovaj dio pripao tetki MU i ona je tu radila što je htjela jer je to bilo njeno. Navodi i da su se majka i teta podijelile negdje 80-tih godina, da koliko je njoj poznato nitko nikad nije ometao tetu ili oca prije u posjedovanju ove nekretnine te nitko nikad nije govorio da to ne bi bilo njihovo. Bile su samo njih dvije nasljednice, majka LU i teta MU. Upoznata je s tim da je teta MU prodala nekretninu FU. Navela je i da je njena majka je bila rođena **.**.1924. Navela je i da si u vrijeme njenog djetinjstva ovi zidovi bili ovakvi i ove boje. Svjedok GU je, u bitnom, naveo da mu je poznato mi je što je predmet spora, jer živi u blizini, oko 150 m od predmeta spora i svaki dan tu prolazi kad ide na posao. Naveo je da je predmetna nekretnina bila je od njegovog pradjeda kojeg su zvali su M, a on se zvao GU i ta zemlja se dijelila na njegovu baku LU i njenu sestru MU. Ne zna točno kolika je površina, ali zna da je sve to ograđeno. Ne zna točno detalje oko podijele nekretnine između moje bake i njene sestre, ali znam da je bila ostavinska. Koliko je njemu poznato nikad nitko nije osporavao posjed njegovoj baki i njenoj sestri. To je sve ograđeno i na takav način se zna što je čije. Nije mu poznato da bi netko od državnih vlasti ili šumara osporavao posjed bake i tete, da je netko dolazio i osporavao smatra da bi znao za to. Naveo je da nikad nisu imali nikakve probleme oko toga, kao djeca su tu dolazili te su se tu vodile krave na ispašu. Navodi i da se znalo da je to od MU, znalo se da je to od bake LU i sestre MU. One su imale i jednoga brata koji je umro rano i nije imao nasljednika. Istakao je da taj dio koji FU želi je bio od tete MU, od MU, te da njegova obitelj, od njegove bake LU nije imala ništa s time. To se koristilo samo za ispašu, ali tu nisu sjekli šumu. Kada se gonila stoka tu je bilo šume, te su se vodile krave i puštale u šumu.

9. Iz izvoda iz posjedovnog lista 2672 za nekretninu označenu kao čest. zem [katastarska čestica] razvidno je da je ista upisana (list 76-77) na više fizičkih osoba uz Šumariju Imotski. Među ostalima, je vidljivo i ime LU iz [adresa], a na dijelu čest zem 6114 u pl. broj 345 ŠU, [adresa] (listovi 21-22 spisa i 82 spisa). Iz Povijesti promjena na katastarskim česticama k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i k.č 6114 K. O [katastarska općina] razvidno je da je su predmetne katas tarske čestice evidentirane od 1957, od kada su evidentirane. K. č. br. [katastarska čestica] ukupne površine 53061m , raznih načina uporabe (oranica, pašnjak, neplodno zemljište) i k.č 6114 K. O [katastarska općina] ukupne površine 200736 m2 raznih načina uporabe (oranica, pašnjak, šuma, obje katastarske čestice upisane u vidljivim dijelovima površine u više posjedovnih listova na privatnim osobama te u posjedovnom listu 1381 "Šumarija Imotski" . Katastarska čestica [katastarska čestica] do danas je cijepana u više navrata, a nakon promjene – cijepanja u 2020 ista se otpisuje u novi posjedovni list br. 2672 u kojem se evidentiraju svi posjednici (nositelji prava) na toj katastarskoj čestici u određenim udjelima. Površina ovr k.č. danas iznosi 42690m2. Na k. č. [katastarska čestica] što se tiče položaja i oblika nije bilo promjena.

10. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka što je propisano odredbom članka 8. ZPP-a.

10.1 Sud je u cijelosti prihvatio prethodno analizirane navode saslušanih svjedoka, a isto tako navodi saslušanih svjedoka na okolnosti posjedovanja, stjecanja i korištenja predmetne nekretnine nadopunjuju se i preklapaju s navodima iz tužbenog zahtjeva, te nisu u suprotnosti ni s drugim izvedenim dokazima, a sukladno utvrđenim činjenicama po izvedenim dokazima i utvrđenjima suda. Nedvojbenim je utvrđeno da su prednici tužitelja od davnina bili u posjedu sporne nekretnine baš u dijelu opisanom u tužbenom zahtjevu tužitelja.

11. Tužitelj u tužbi tvrdi da je predmetne nekretnine, sada prikazane u nalazu i mišljenju vještaka kao jedna cjelina, u posjed stekao kupoprodajom od MU, a ona iste nasljeđivanjem iza smrti oca ŠU pok. F. Iz rješenja o nasljeđivanju priloženog u spis vidljivo je da su IU nasl ijedile kćeri LU i MU za po 1/2, a svjedoci su potvrdili da je predmetna nekretnina u podjeli između dvije nasljednice pripala upravo MU, Svjedokinja BU navela je da je njen djed to naslijedio od svojih prije (ranije), dakle prednici tužitelja su nekretnine stekli dosjelošću, posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, nasljeđivanjem, diobom, a tužitelj je nekretnine koje je prodavateljica stekla na takav od nje stekao kupoprodajom.

11.1. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Da bi se faktična vlast na stvari tj. samostalni posjed mogao na temelju zakona pretvoriti u pravo vlasništva potrebno je da ona dovoljno dugo neprekidno traje. Tako je odredbom članka 160. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje u tekstu: ZV) propisano kako vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjedn ik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (članak 160. stavak 2. ZV-a).

11.2. Odredbom članka 159. stavak 2. ZV-a je određeno kako samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit istinit i pošten, stječe vlasništvo te nekretnine protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed bar pošten stječe je u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja. Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka (st. 4).Dosjelošću se može u pravo vlasništva pretvoriti jedino samostalan posjed stvari koji znači takvu posjednikovu faktičnu vlast na stvari čiji je sadržaj takav da posjednik stvar - nekretninu posjeduje kao da je njezin vlasnik, dakle, ne priznajući ičiju višu "privatnu" vlast na toj stvari.

11.3. Dakle, kad se uzmu u obzir svi gore navedeni dokazi i utvrđene činjenice, dođe se do zaključka da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine osnovom kupoprodaje od prodavateljice koja je nekretnine stekla nasljeđivanjem od oca, diobom sa sestrom, prednik prodavateljice i njene sestre, od svojih prednika, pri čemu treba imati u vidu da je prodavateljica rođena 1931. godine, sestra LU 1924, a da je njihov otac, koji je nekretninu stekao od svojih prednika rođen 1887. S obzirom na sve navedeno posjed se smatra zakonitim, samostalnim i poštenim.

11.4. Provedenim dokazima tijekom postupka utvrđeno je da je prednica tužitelja, osobno i po svojim prednicima posjedovala spornu nekretninu više od 40 godina upravo u ovom opsegu naznačenom u tužbenom zahtjevu, da je posjed tužitelja zakonit, istinit i pošten pa je prednica tužitelja dosjelošću stekla vlasništvo sporne nekretnine, neprekidnim posjedovanjem nekretnine unazad najmanje 40 godina, sukladno odredbi članka 159. stavka 4. ZV-a. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao kupoprodajom od MU

11.5.Stoga, ovaj sud je utvrdio da tužitelj ima osnove ustati tužbom naspram tuženika kao vlasnika a pozivom na odredbu članka 130. stavka 1. ZV -a kojom je propisano da tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona je ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, u konkretnim okolnostima derivativnim stjecanjem od osobe koja je stekla pravo vlasništva dosjelošću .

11.6. Zahtjev za promjenu uknjižbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi može se postaviti samo prema onoj osobi koja je upisana kao vlasnik na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi sukladno odredbi članka 40. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 63/19, 128/22, dalje: ZZK) odnosno odredbi članka 45. ZZK-a.

12. Slijedom navedenog, tužitelj je postao vlasnik, odnosno stekao je vlasništvo predmetnih nekretnina, sada kao jedne cjeline upravo onako kako je to opisano u tužbenom zahtjevu, pa je sud zbog svega prethodno navedenog i utvrđenog držao u cijelosti osnovanim tužbeni zahtjev i tužbeno traženje tužitelja spram označenog tuženice, držeći da je ista greškom upisana kao vlasnik, te u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i o istom odlučio kao u izreci ove presude.

14. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev kao osnovan te utvrditi da je tužitelj predmetne nekretnine stekao u slijedu kupoprodajom od prednika koji je istu stekao na temelju nasljeđivanja, diobom i dosjelošću, posjedovanjem iste kroz zakonom određeno vrijeme, osobno i putem svojih pravnih prednika.

15. Tužitelj nije popisao troškove postupka pa sud o istima nije odlučivao.

Imotski, 23. travnja 2026.

Sutkinja

Sanja Vrgoč

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

1. tužitelju – po punomoćnici

2. zz tuženika

3. u spis

Na znanje:

-Hrvatske šume, Ul. Kralja Zvonimira 35/3, Split.