REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2079/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Hrvoju Lukšiću kao sucu pojedincu, na temelju pisanog prijedloga višeg sudskog savjetnika - specijalista Tihane Božičević, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, kojeg zastupa punomoćnica Graciela Katić Pavlak, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Pavlak & Partneri d.o.o. iz Rijeke Splitska 2, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Perić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri iz Zagreba, Ul. grada Vukovara 282, radi isplate iznosa od 2.484,94 EUR-a, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 19. ožujka 2026. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 23. travnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 2.484,94 EUR-a zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 13. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.744,45 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 23. travnja 2026. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 298,15 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 23. travnja 2026. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 2.125,00 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 23. travnja 2026. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 23. studenoga 2022. godine, tužitelj u bitnome navodi da se dana 15. ožujka 2022., u 18,25 sati u Ivanić-Gradu, dogodila prometna nezgoda na način da se osiguranik tužitelja vozio u smjeru istoka ulicom Petari bb, dolaskom na oko 150 metara istočnije od kbr. 39, na neosvijetljenom dijelu kolnika, kada je divljač - srnjak, iskočila na kolnik iz polja s lijeve bočne strane u odnosu na smjer kretanja vozila, te udarila u lijevu bočnu stranu vozila (oba vrata) KIA XCEED LX PRIME registarske oznake [registarska oznaka], u vlasništvu UniCredit Leasing Croatia d.o.o., kojim je upravljao korisnik leasinga ŠU, te da se nakon udara, životinja udaljila u smjeru sjevera, dok je na osobnom automobilu nastala materijalna šteta, da su na mjesto događaja pristupili policijski službenici Policijske postaje Ivanić-Grad, koji su proveli alkotestiranje vozača, a o događaju je putem telefona obaviješten predsjednik Lovačkog društva „Prepelica“ Derežani, RU koji, obzirom da je divljač napustila mjesto događaja, na isto nije želio izaći, a budući da je u vrijeme nastanka štetnog događaja oštećenik s tužiteljem imao sklopljenu policu automobilskog osiguranja, koja je uključivala i kasko osiguranje, broj 020400304217, temeljem koje je prijavio nastalu štetu, to je tužitelj oštećeniku dana 13. svibnja 2022. naknadio nastalu štetu u iznosu od 18.722,76 kn/2.484,94 EUR-a temeljem računa MAXX AUTO d.o.o. br. 1285-1-91 od 22. travnja 2022. za popravak predmetnog vozila, koju štetu je dužan naknaditi tuženik kao osiguratelj Hrvatskog lovačkog saveza, odnosno Lovačkog društva „Prepelica“ Derežani po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], obzirom da divljač potječe iz područja kojim gospodari osiguranik tuženika, a da se divljač na cesti smatra opasnom stvari, te njen imatelj odgovara za štetu po principu objektivne odgovornosti, temeljem pozitivnih pravnih propisa, to je na tužitelja kao osiguratelja je prešlo pravo regresnog potraživanja prema Lovačkom društvu „Prepelica“ Derežani, odnosno tuženiku kao njegovom osiguratelju. Ujedno, tužitelj navodi da je da je do štete na vozilu osiguranika tužitelja došlo isključivo zbog iznenadnog i neočekivanog istrčavanja divljači, a ne krivnjom vozača koji to nije mogao izbjeći ni otkloniti, budući da brzina kretanja vozača je bila ispod propisanog ograničenja, te je po poduzetim mjerama i radnjama djelatnika policije ustanovljeno kako kod vozača nije utvrđena prekršajna odgovornost niti prisutnost alkohola. Slijedom navedenog, da je stoga tužitelj stekao pravo regresno potraživati od tuženika iznos isplaćene štete, sukladno čl. 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08. 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21.; dalje: ZOO), pa predlaže da sud donese presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnome navodi da spori nastanak osiguranog slučaja, štetni događaj, aktivnu i pasivnu legitimaciju, te osnov i visinu potraživanja tužitelja, u bitnom navodeći da uz policu osiguranja tužitelj nije dostavio pripadajuće Uvjete osiguranja iz kojih bi bila razvidno koji su rizici pokriveni, a koji isključeni, kao i da tužitelj ne dokazuje da je došlo do naleta vozila osiguranika tužitelja na srnu, a ne na psa ili drugu domaću životinju, kao i da osiguranik tuženika nije vlasnik lovišta niti divljači, budući se divljač smatra javnim dobrom, pa da su pogrešni navodi tužitelja da je osiguranik tuženika vlasnik divljači koja je prouzročila predmetnu štetu. Ujedno, tuženik spori i odgovornost za predmetni štetni događaj, budući da je bitna pretpostavaka odgovornosti osiguranika tuženika pretpostavka provođenja lova sukladno čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18., 32/19. i 32/20.; dalje: ZL), kao i da lovačka društva nisu korisnici, odnosno lovoovlaštenici površine na kojoj se dogodio štetni događaj obzirom da je šteta nastala na nelovnoj površini koja bi trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik, te da vozač vozila nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani vozača. Ujedno, tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, kao i da je tužitelj izvršio uplatu utuženog iznosa svom osiguraniku, i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na utuženi iznos, navodeći da zatezne kamate sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a ne mogu teći prije donošenja sudske odluke kojom je odlučeno o visini potraživanja, pa predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka, tužitelj je ustrajao kod iznesenih navoda, a tuženik je ustrajao kod iznesenih prigovora i navoda, a posebice kod prigovora da tužitelj nije dokazao da bi nalet na divljač predstavljao osigurani slučaj pokriven osiguranim rizikom obuhvaćenim policom kasko osiguranja koja je predmet ovog postupka, budući da tužitelj nije dostavio svoje Opće uvjete kasko osiguranja vozila.

4. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu i to: presliku potvrde MUP-a, PU zagrebačke, Policijske postaje Ivanić-Grad broj: Klasa: 211-08/22- 3/1759, Ur. broj: 511-19-43-22-6 od 22. ožujka 2022. (list 7. - 8. spisa), presliku policu automobilskog osiguranja, broj 020400304217 (list 9. spisa), presliku vozačke dozvole (list 10. -11. spisa), presliku prometne dozvole (list 12. - 13. spisa), presliku prijave štete (list 14. -15. spisa), presliku zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu MUP-a, PU zagrebačke, Policijske postaje Ivanić-Grad od 15. ožujka 2022. (list 16. spisa), presliku izvida štete tužitelja (list 17. – 18. spisa), ispis fotografija (list 19. - 54. spisa), presliku računa MAXX AUTO d.o.o. br. 1285-1-91 od 22. travnja 2022. (list 55. spisa), presliku obračuna tužitelja (list 56. spisa), presliku narudžbe popravka (list 57. spisa), ispis naloga o plaćanju od 13. svibnja 2022. (list 58. spisa), presliku regresnog zahtjeva tužitelja (list 59. spisa), presliku dopisa tuženika od 03. lipnja 2022. (list 60. spisa), presliku općih Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska tužitelja (list 74. - 82. spisa), dostavljenu sudsku praksu (list 95. - 98., 107. – 114., 120. – 135., 176. – 193., spisa), presliku police osiguranja od odgovornosti br. broj 804271894 (list 212. spisa), proveo je dokaz saslušanjem svjedoka ŠU (list 137. – 138. spisa), te je sud proveo dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Igoru Jakopliću (list 153. - 162. i list 196. spisa).

5. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem dokaza očevidom, a na okolnost dinamike nastanka predmetnog štetnog događaja, kao nesvrsishodan i protivan načelu ekonomičnosti postupka, obzirom da je na navedenu okolnost, ovaj sud već proveo dokaz prometnim vještačenjem, kojim se po mišljenju ovog suda jedino objektivno i stručno može utvrditi dinamika nastanka predmetnog štetnog događaja, kao i dokazni prijedlog tuženika za provođenjem dokaza vještačenjem po vještaku za lovstvo, a na okolnost da na mjestu štetnog događaja nije moguće uspostaviti lovište i provoditi lov, a sve kao nesvrsishodne i protivne načelu ekonomičnosti postupka, obzirom da ovaj sud drži da se u konkretnom slučaju radi o naletu divljači na vozilo osiguranika tužitelja i to na cesti koja se nalazi unutar granica lovišta kojim gospodari osiguranik tuženika, te da je divljač istrčala na cestu upravo iz područja lovišta kojim gospodari tuženik, odnosno da je sud tijekom ovog postupka utvrdio da je divljač koja je prouzrokovala predmetni štetni događaj na prometnicu naletjela iz lovišta kojim gospodari osiguranik tuženik, a kako će to još nastavno biti detaljno obrazloženo, slijedom čega je osiguranik tuženik odgovaran za štetu koju ta divljač prouzroči, pa da su stoga neosnovani navodi tuženika da cesta na kojoj se dogodio predmetni štetni događaja nije dio lovišta, te da se ima primijeniti odredba čl. 47. ZL-a, pa provođenje prethodno opisanog dokaza, po mišljenju ovog suda, nije bilo potrebno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, a niti bi bilo od utjecaja na donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, obzirom da su isti pravno irelevantni, kako će to još nastavno biti obrazloženo.

6. Ocjenom izvedenih dokaza, te temeljem rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 70/19. i 80/22.; dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Naime, predmet ovog spora je regresno potraživanje tužitelja u iznosu od 2.484,94 EUR-a, a koji iznos je tužitelj isplatio svom osiguraniku po polici kasko osiguranja za štetu nastalu na njegovu vozilu, uslijed naleta divljači, odnosno srndaća na njegovo vozilo.

8. Između stranaka je sporan nastanak predmetnog štetnog događaja, aktivna legitimacija, da se radio o naletu na divljač- srndaća, pasivna legitimacija, osnov potraživanja tužitelja, odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja, visina štete nastale na vozilu osiguranika tužitelja uslijed predmetnog štetnog događaja, kao i da je tužitelj isplatio utuženi iznos svojem osiguraniku, te tijek zakonskih zateznih kamata na utuženi iznos, kako to potražuje tužitelj.

9. Uvidom u presliku potvrde MUP-a, PU zagrebačke, Policijske postaje Ivanić- Grad broj: Klasa: 211-08/22-3/1759, Ur. broj: 511-19-43-22-6 od 22. ožujka 2022. (list 7. - 8. spisa), ovaj sud je utvrdio da se dana 15. ožujka 2022. u 18.25 sati u Ivanić- Gradu, dogodila prometna nezgoda na način da je vozač ŠU upravljao vozilom KIA XCEED registarskih oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu UniCredit Leasing Croatia d.o.o., osiguranim kod tužitelja policom automobilskog osiguranja, broj 020400304217, te da se isti vozio u smjeru istoka kolnikom ulice Petari bb, a koji kolnik se proteže kroz područje Lovačkog društva PREPELICA iz Derežani 58 F, a na kojem je brzina kretanja vozila ograničena na 50 km/h, dolaskom na oko 150 metara istočnije od kbr. 39, na neosvijetljenom dijelu kolnika, kada je divljač - srnjak, po iskazivanju istog, iskočila na kolnik iz polja s lijeve bočne strane u odnosu na smjer kretanja vozila, u lijevu bočnu stranu vozila, oba vrata, nakon čega se divljač udaljila u smjeru sjevera, te da su policijski službenici utvrdili da za navedeni dio ceste nema prometnog znaka “divljač na cesti“, da je o događaju izviješten predsjednik Lovačkog društva PREPELICA, RU, putem telefona, no da je isti nije želio izaći na mjesto događaja, budući da je divljač napustila mjesto događaja.

10. Uvidom u presliku zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu MUP-a, PU zagrebačke, Policijske postaje Ivanić-Grad od 15. ožujka 2022. (list 16. spisa), sud je utvrdio da je vozač vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] ŠU, osiguranog kod tužitelja, nakon predmetnog štetnog događaja alkotestiran, pri čemu je utvrđeno da isti u trenutku štetnog događaja nije imao prisutnosti alkohola u organizmu.

11. Uvidom u presliku policu automobilskog osiguranja, broj 020400304217 (list 9. spisa), ovaj sud je utvrdio da je istom policom kod tužitelja kao osiguratelja osigurano vozilo KIA XCEED LX PRIME registarske oznake [registarska oznaka], da je osiguranik UniCredit Leasing Croatia d.o.o., kao vlasnik vozila (preslika prometne dozvole na listu 12. - 13. spisa), te da je korisnik leasinga ŠU, za razdoblje od 01. listopada 2021. – 01. listopada 2022., dakle u vrijeme štetnog događaja 15. ožujka 2022., kao i da predmetna polica automobilskog osiguranja obuhvaća osiguranje od automobilske odgovornosti, osiguranje automobilskog kaska, bez franšiza po općim uvjetima PG- aka/20-01, te dodatno djelomično osiguranje po kombinaciji Komb K, bez franšiza, kao i osiguranje nezgode, da premija osiguranja po polici ukupno iznosi 4.470,20 kn, dok je uvidom u presliku općih Uvjeta za osiguranje automobilskog kaska tužitelja (list 74. - 82. spisa); dalje: Opći uvjeti, sud utvrdio da je čl. 4. Općih uvjeta tužitelja propisano da osiguranje osnovnog automobilskog kaska tužitelja koje je u konkretnom slučaju ugovoreno, pokriva štete zbog uništenja ili oštećenja osiguranih stvari koje nastanu kao posljedica iznenadnih i od osiguranikove ili vozačeve volje neovisnih događaja i to prometne nezgode kao sudar, udar ili sl., dakle da je predmetnom policom punog kasko osiguranja vozila registarskih oznake [registarska oznaka], oštećenog u predmetnom štetnom događaju, obuhvaćen i nalet na divljač kao osigurani slučaj koji je prouzrokovan osiguranim rizikom, obzirom da se radi o udaru stvari, budući da divljač na kolniku predstavlja opasnu stvar, slijedom čega je tužitelj osnovano svomu osiguraniku UniCredit Leasing Croatia d.o.o. isplatio štetu nastalu na njegovu vozilu povodom predmetnog štetnog događaja u iznosu od 18.722,76 kn/2.484,94 EUR-a, a što proizlazi iz ispisa naloga o plaćanju od 13. svibnja 2022. (list 58. spisa), u skladu sa svojom preuzetom ugovornom obvezom osiguratelja predmetnog vozila po polici kasko osiguranja istog, te su stoga sukladno čl. 31. Općih uvjeta tužitelja i odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a, na tužitelja prešla sva osiguranikova prava prema osobi odgovornoj za štetu, i to do iznosa isplaćene naknade, čime je postaje sasvim razvidno da je neosnovan istaknuti prigovora nedostatka aktivne legitimacije tužitelja.

12. Uvidom u presliku police osiguranja od odgovornosti br. broj 804271894 (list 212. spisa), ovaj sud je utvrdio da je Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske, kao ugovaratelj osiguranja s tuženikom kao osigurateljem sklopio ugovor o osiguranju od opće odgovornosti za štetu koju prouzroči divljač udarom u motorna ili željeznička vozila od 01. lipnja 2021. do 31. svibnja 2022., te da su osiguranici u navedenom periodu, koji obuhvaća predmetni štetni događaj (15. ožujka 2022.) svi lovoovlaštenici u Republici Hrvatskoj, dakle da je tuženik kao osiguratelj svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj u vrijeme štetnog događaja pasivno legitimiran, pa da je stoga istaknuti prigovor pogrešne pasivne legitimacije tuženika, neosnovan.

13. U iskazu danom na ročištu dana 14. studenoga 2024. svjedok ŠU (list 137. – 138. spisa), je iskazao da je vozio ulicom Petari u smjeru juga, u sumrak i da je odjednom čuo i osjetio udarac u zadnji lijevi kraj automobila, da je nakon par metara, ne sjeća se točno koliko, zaustavio svoje vozilo sa strane, upalio sva 4 pokazivača smjera, pogledao vozilo i utvrdio da su mu udubljena zadnja lijeva vrata kao i blatobran, te se vratio do samog mjesta nezgode i vidio u jarku pored ceste srndaća koji je ležao, da se iza njega zaustavilo vozilo, kojim je upravljao neki lovac, što je pretpostavio, budući da je isti zvao upravitelja Lovačkog društva te mu je dao svoje ime koje je kasnije dao policiji pa je stoga to isto ime navedeno u potvrdi policije, da mu je gospodin rekao da ne dira srndaća i kako je čekao policiju da je srndać nakon par minuta ustao, te oteturao u šumu preko polja. Ujedno, svjedok je iskazao da je netom prije štetnog događaj krenuo voziti automobil, u blizini mjesta događaja – cca 100 metara prije, a da vozi KIU koji je solidan, ali ne osobito startan auto pa ne može brzo razviti veću brzinu, te da misli da se kretao maksimalno cca 40-50 km/h, da nije primijetio neku signalizacija koja bi upućivala da su se provodile lovne aktivnosti, te da je jedino u daljini čuo zvuk traktora pa da misli da je možda taj zvuk uplašio srndaća koji je izletio na cestu, da tamo oko mjesta štetnog događaja ima puno lovišta, budući da gotovo svakodnevno putuje istom rutom, ali da ne zna da li predmetno mjesto područje nekog lovišta.

14. Iskaz svjedoka ŠU, ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao uvjerljiv, životan, logičan i vjerodostojan, budući da je navedeni iskazi u skladu s materijalnom dokumentacijom priloženom u spis, kao i nalazom i mišljenjem prometnog vještaka provedenim u ovom postupku, koji je ovaj sud u cijelosti prihvatio, a kako će to nastavno još biti obrazloženo, te da isti nije osobno zainteresirani za uspjeh stanaka u sporu, obzirom da je naknađena šteta nastala na vozilu, kojeg je on korisnik, povodom predmetnog štetnog događaja i to po polici kasko osiguranja koja je bila sklopljena s ovdje tužiteljem kao osigurateljem u vrijeme nastanka štetnog događaja.

15. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prometne struke dipl. ing. Igora Jakoplića (list 153. - 162. i list 196. spisa), a koji nalaz i mišljenje je ovaj sud u cijelosti prihvatio, budući da je isti napravljen stručno, jasno, detaljno i argumentirano i u skladu s pravilima struke i znanosti, te na koji stranke nisu imale primjedbi, proizlazi da se prometna nezgoda dogodila dana 15. ožujka 2022. u 18:25 sati u Ivanić-Gradu u utorak na kolniku ulice Petari oko 150 m jugoistočno od kbr 39 u Ivanić-Gradu, na kojem mjestu je ograničenje brzine 50 km/h, temeljem zakonske odredbe za ceste u naselju, da je bila noć, neosvijetljeno, asfalt loš, da se mjesto nezgode nalazilo na pravocrtnoj i horizontalnoj dionici kolnika unutar rijetko naseljenog dijela naselja oko 150 metara jugoistočno od kbra. 39 u ulici Petari, da se vozilo osiguranika tužitelja kretalo od sjeverozapada prema jugoistoku, da se uz sjeveroistočni rub kolnika nalazila zatravljena bankina uz koju se odmah nastavljala zatravljena livada, a da na opisanim površinama nije vidljivo raslinje koje bi nadvisivalo tijelo srndaća, te da je prilikom nezgode došlo do bočnog okrznuća osobnog vozila osiguranika tužitelja KIA X CEED registarskih oznaka [registarska oznaka] na životinju, prema utvrđenju prometne policije srndaća, koja se unutar naseljenog mjesta Ivanić-Grad kretala preko kolnika ulice Petari oko 150 metara jugoistočno od kbra. 39, dok se vozilo osiguranika tužitelja kretalo od sjeverozapada prema jugoistoku, a životinja od sjeveroistoka prema jugozapadu, da je do naleta došlo u sumrak, na neosvijetljenom dijelu kolnika, te da prema utvrđenju prometne policije ispred mjesta nezgode nije bio postavljen prometni znak opasnosti „divljač na cesti“, a da prema nađenim oštećenjima na vozilu naletnu brzinu vozila na životinju nije moguće procijeniti jer se životinja u trenutku naleta nalazila izvan lijevog gabarita vozila, tako da je praktički životinja udarila u lijevi bok vozila, a ne vozilo u životinju, te da je vozač imao na raspolaganju za izbjegavanje naleta vrijeme od 1,05 sekunde u kojem nije mogao spriječiti nalet, bez obzira da li je prethodno, ili nije, prometnim znakom upozoren na opasnost, za sve brzine kretanja veće od 9,5 km/h, kao i da na vozilu osiguranika tužitelja nije nastala ekonomska totalna šteta i da je popravak bio isplativ, da nema primjedbi na utvrđen opseg štete od strane tužitelja kako to proizlazi iz izvida štete tužitelja (list 17. – 18. spisa), pa da uz uvažavanje cijena rezervnih dijelova važećih kod ovlaštenih radionica za KIA vozila na dan utvrđivanja štete i tržišne cijene radnog sata od 26,54 EUR-a, kao i normativa radnih sati i potrošnog materijala prema tvorničkim podacima dobivenim pomoću specijaliziranog programa za kalkulaciju štete AUDATEX, proizlazi da trošak popravka vozila osiguranika tužitelja zajedno s uključenim PDV-om po stopi od 25% iznosi 3.103,01 EUR-a ili 23.379,63 kuna.

16. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud je utvrdio da je do predmetnog štetnog događaja došlo u utorak, dana 15. ožujka 2022. u 18:25 sati u Ivanić-Gradu gdje je brzina kretanja vozila ograničena na 50 km/h u skladu s odredbom čl. 53. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20; dalje: ZSPC), da je bila noć, neosvijetljeno, asfalt loš, da se mjesto nezgode nalazilo na pravocrtnoj i horizontalnoj dionici kolnika unutar rijetko naseljenog dijela naselja oko 150 metara jugoistočno od kbra. 39 u ulici Petari, da se vozilo osiguranika tužitelja kretalo od sjeverozapada prema jugoistoku, da se uz sjeveroistočni rub kolnika nalazila zatravljena bankina uz koju se odmah nastavljala zatravljena livada, da je do naleta došlo u sumrak, na neosvijetljenom dijelu kolnika, da prema utvrđenju prometne policije ispred mjesta nezgode nije bio postavljen prometni znak opasnosti „divljač na cesti“, te da je na vozilo osiguranika tužitelja naletjela divljač- srndać, a koja je izletjela na kolnik iz zatravljene livade, a koji kolnik se proteže kroz područje, odnosno lovište kojim gospodari Lovačko društva PREPELICA, Derežani, dakle da je na mjestu štetnog događaja lovoovlaštenik osiguranik tuženika. Nadalje, sud je utvrdio da prema nađenim oštećenjima na vozilu naletnu brzinu vozila na srndaća, nije moguće procijeniti jer se životinja u trenutku naleta nalazila izvan lijevog gabarita vozila, tako da je praktički srndać udario u lijevi bok vozila, a ne vozilo u srndaća, te da je vozač imao na raspolaganju za izbjegavanje naleta vrijeme od 1,05 sekunde u kojem nije mogao spriječiti nalet, bez obzira da li je prometnim znakom bio upozoren na opasnost, za sve brzine kretanja veće od 9,5 km/h, koja je daleko manja od najveće zakonom dozvoljene brzine kretanja vozila od 50 km/h, i da vozač vozila osiguranog kod tužitelja u trenutku štetnog događaja nije imao prisutnosti alkohola u organizmu.

17. Nadalje, budući da je ovaj sud utvrdio da je osiguranik tuženika ovlaštenik prava lova na mjestu predmetnog štetnog događaja, s obzirom da se mjesto štetnog događaja nalazi na cesti unutar lovišta kojim isti gospodari, to je ovaj sud stajališta da se odštetna odgovornost lovoovlaštenika ima prosuđivati kao objektivna odgovornost. Naime, odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a propisano je da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, dok je odredbom čl. 76. st. 2. ZL-a propisano da se u u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije. Nadalje, odredbom čl. 1045. st. 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08. 125/11., 78/15. i 29/18.; dalje: ZOO), koji određuje da se za štetu od opasne svari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju, te daljnjim odredbama čl. 1063. - 1067. ZOO-a, a s obzirom na to da budući da divljač koja pretrčava cestu na kojoj se odvija promet motornim vozilima predstavlja opasnu stvar, a šteta nastala u vezi opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari (osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete). Izneseno stajalište potkrepljuje se identičnim stajalištem Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženim u Odlukama broj: U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019., U-I-2813/2014 od 03. lipnja 2016. i broj: U-I-6264/2014 od 04. ožujka 2015., te stajalištem Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznesenim u niz njegovih odluka (npr. Rev-1816/90 i Rev-2070/92). Stoga, da bi se oslobodio od odgovornosti za naknadu štete na vozilu nastale od divljači u smislu odredbe čl. 1067. ZOO-a, tuženik je dužan dokazati ili da je šteta nastala od nekog nepredvidivog uzroka koji se nije mogao izbjeći ili otkloniti, dakle višom silom ili da je šteta nastala isključivo ili bar djelomično radnjom oštećenika ili treće osobe, neovisno o tome da li se provodio lov divljači u vrijeme štetnog događaja.

18. Ujedno, točno je da je sukladno čl. 11. ZL-a zabranjeno ustanovljavanje lovišta na javnim cestama i drugim javnim površinama, međutim u konkretnom slučaju se ne radi o tome da bi lovište bilo ustanovljeno na cesti na kojoj je došlo do naleta vozila na divljač, već se navedena cesta nalazi unutar lovišta kojim gospodari tuženik, pa prema tome čini područje lovišta, te se na odgovornost lovoovlaštenika kao osobe koja gospodari lovištem primjenjuju propisi o odgovornosti za štetu unutar lovišta (odredba čl. 76. st. 2. ZL-a), odnosno odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi. S tim u vezi, relevantne su odredbe čl. 14., 15. i 17. ZL-a , prema kojima se ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično, ne smatraju prekidom zemljišta na kojima se ustanovljuju državna, privatna ili zajednička lovišta, iz čega jasno proizlazi da se cesta može nalaziti unutar lovišta, što je i ovdje slučaj.

19. Dakle, iako je ovaj sud utvrdio da naletnu brzinu vozila na srndaća nije moguće procijeniti, budući da je brzina kretanja vozila ograničena na 50 km/h u skladu s odredbom čl. 53. st. 1. ZSPC-a, a da je praktički srndać udario u lijevi bok vozila osiguranika tužitelja, a ne vozilo u srndaća, te da je vozač imao na raspolaganju za izbjegavanje naleta vrijeme od 1,05 sekunde u kojem nije mogao spriječiti nalet, bez obzira da li je prometnim znakom prethodno bio upozoren na opasnost, za sve brzine kretanja veće od 9,5 km/h, kao i da isti u trenutku štetnog događaja nije imao prisutnosti alkohola u organizmu, to ovaj sud drži da je isti prilagodio svoju vožnju u smislu odredbe čl. 51. st. 1. ZSPC-a, čime osiguranik tužitelja, po mišljenju ovog suda, ni na koji način nije doprinijeo nastanku predmetne štete, a koja šteta je nastala naletom divljači-srndaća na vozilo osiguranika tužitelja unutar lovišta kojim gospodari osiguranik tuženika kao lovoovlaštenik, iz kojeg lovišta je konkretno srndać izletio na kolnik, te na taj način prouzročio štetni događaj u kojem je nastala šteta na vozilu osiguranika tužitelja u utuženom iznosu od 2.484,94 EUR-a, te je stoga za nastanak predmetnog štetnog događaja odgovoran osiguranik tuženika sukladno odredbi čl. 1063. i 1064. ZOO-a, a u vezi čl. 76. st. 2. ZL-a.

20. Nadalje, obzirom da je ovaj sud utvrdio, a kako je to prethodno obrazloženo, da je policom punog kasko osiguranja vozila osiguranika tužitelja broj 020400304217, koja je predmet ovog postupka, obuhvaćen i nalet na divljač kao osigurani slučaj koji je prouzrokovan osiguranim rizikom, obzirom da se radi o udaru stvari, budući da divljač, konkretno srndać na kolniku predstavlja opasnu stvar, slijedom čega je tužitelj osnovano svomu osiguraniku isplatio štetu nastalu nastalu na njegovu vozilu povodom predmetnog štetnog događaja u utuženom iznosu od 18.722,76 kn/2.484,94 EUR-a, a što proizlazi iz ispisa naloga o plaćanju od 13. svibnja 2022. (list 58. spisa), u skladu sa preuzetom ugovornom obvezom osiguratelja predmetnog vozila po polici kasko osiguranja istog, to su stoga sukladno čl. 31. Općih uvjeta tužitelja i odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a , na tužitelja prešla sva osiguranikova prava prema osobi odgovornoj za štetu, konkretno tuženiku i to do iznosa isplaćene naknade.

21. Naime, odredba čl. 963. st. 1. ZOO-a propisuje da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

22. Slijedom svega navedenog, to je sukladno odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a, valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti i presuditi kao u toč. I. izreke ove presude.

23. Glede početka tijeka zakonskih zateznih kamata u ovoj pravnoj stvari, tužitelj je isplatom iznosa od 18.722,76 kn/2.484,94 EUR-a, svom osiguraniku po osnovi štetnog događaja od 15. ožujka 2022. stupio u njegov pravni položaj (zakonska subrogacija), te stoga isti od osobe odgovorne za štetu, odnosno tuženika ima pravo potraživati isplaćeni iznos s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. S obzirom na to da je tužitelj isplatom naknade iz osiguranja (štete) sukladno odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a stupio u pravnu poziciju oštećenika (njegovog osiguranika), tužiteljeva tražbina prema tuženiku dospjela je u trenutku nastanka štete (čl. 1086. ZOO-a), a pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata ima od dana kada je tuženik došao u zakašnjenje (čl. 29. st. 1. ZOO-a), odnosno od prvog dana nakon dospjelosti tražbine naknade štete oštećenika prema štetniku.

24. Dakle, tužitelj bi imao pravo na zakonske zatezne kamate čak i za razdoblje prije 13. svibnja 2022. (s obzirom na to da se radi o štetnom događaju od 15. ožujka 2022.), međutim, kako sud odlučuje u granicama zahtjeva stavljenih u postupku (čl. 2. st. 1. ZPP-a), odlučeno je samo o zakonskim zateznim kamatama na isplaćenu glavnicu od 13. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022., i to po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a, a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08. 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.), te od 30. prosinca 2023. do isplate, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08. 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23), a imajući u vidu da se ne radi o odnosu neposredno proizišlom iz trgovačkog ugovora, niti iz ugovora između trgovca i osobe javnog prava, pa je stoga glede zakonskih zateznih kamata na utuženi iznos, presuđeno kao u toč. I. izreke ove presude.

25. Odluka o troškovima postupka iz toč. II. i III. izreke presude temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., čl. 151. st. 1. čl. 155. ZPP-a. Tužitelju je tako priznat kao potreban za vođenje postupka zatraženi trošak zastupanja po odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadama za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje: OT), a temeljem vrijednosti predmeta spora u iznosu od 2.484,94 EUR-a i to: za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 7. t. 1. OT-e), uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 50,00 EUR-a (Tbr. 46. OT-e), što ukupno iznosi 250,00 EUR-a, za sastav podneska od 12. srpnja 2024. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 8. t. 1. OT-e), uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 50,00 EUR-a (Tbr. 46. OT-e), što ukupno iznosi 250,00 EUR-a, za zastupanje na ročištu dana 17. srpnja 2024. u iznosu od 100,00 EUR-a (Tbr. 9. t. 2. OT-e), uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 25,00 EUR-a (Tbr. 46. OT-e), što ukupno iznosi 125,00 EUR-a, za sastav podneska od 13. studenoga 2024. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 8. t. 1. OT-e), uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 50,00 EUR-a (Tbr. 46. OT-e), što ukupno iznosi 250,00 EUR-a, za zastupanje na ročištu dana 14. studenoga 2024. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. t. 1. OT-e), uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 50,00 EUR-a (Tbr. 46. OT-e), što ukupno iznosi 250,00 EUR-a, za sastav podneska od 02. prosinca 2024. u iznosu od 50,00 EUR-a (Tbr. 8. t. 4. OT-e), uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 12,50 EUR-a (Tbr. 46. OT-e), što ukupno iznosi 62,50 EUR-a, za sastav podneska od 28. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 8. t. 1. OT-e), uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 50,00 EUR-a (Tbr. 46. OT-e), što ukupno iznosi 250,00 EUR-a, za zastupanje na ročištu dana 11. studenoga 2025. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. t. 1. OT-e), uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 50,00 EUR-a (Tbr. 46. OT-e), što ukupno iznosi 250,00 EUR-a, za sastav podneska od 27. studenoga 2025. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 8. t. 1. OT-e), uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 50,00 EUR-a (Tbr. 46. OT-e), što ukupno iznosi 250,00 EUR-a, za zastupanje na ročištu dana 19. ožujka 2026. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. t. 1. OT-e), uvećano za 25 % PDV-a u iznosu od 50,00 EUR-a (Tbr. 46. OT-e), što ukupno iznosi 250,00 EUR-a. Tužitelju je također priznat kao potreban za vođenje postupka i zatraženi trošak sudske pristojbe na tužbu sukladno Tar. br. 1. t. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 53/19.; dalje: Uredba), a u vezi odredbe čl. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18; dalje: ZSP), te odredbe čl. 7. st. 1. ZSP-a u iznosu od 35,65 EUR-a, kao i trošak sudske pristojbe presudu u iznosu od 71,30 EUR-a sukladno Tar. br. 2. t. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj: 37/23.; dalje: Uredba), a u vezi odredbe čl. 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18. i 51/23.; dalje: ZSP), te trošak prometnog vještačenja u iznosu od 450,00 EUR-a, Dakle, tužitelju je priznat ukupan parnični trošak u iznosu od 2.744,45 EUR-a.

26. Odluka o zatraženoj zateznoj kamati na dosuđeni iznos troška parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, dok je visina stope određena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08. 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23), a imajući u vidu da se ne radi o odnosu proizišlom iz trgovačkog ugovora, niti iz ugovora između trgovca i osobe javnog prava, pa da stoga tužitelj ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni parnični trošak po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

27. Slijedom svega navedenog, glede naknade parničnog troška tužitelju odlučeno je kao u toč. II. izreke ove presude.

28. Tužitelju nije priznat kao osnovan trošak pristupa ročištu dana 17. srpnja 2024. u zatraženom iznosu od 250,00 EUR-a, a koji iznos uključuje i PDV po stopi od 25%, budući da se radi o ročištu iz Tbr. 9. t. 2. OT-e, te troška sastava podneska od 02. prosinca 2024. u zatraženom iznosu od 250,00 EUR-a, a koji iznos uključuje i PDV po stopi od 25%, budući da se radi o podnesku iz Tbr. 8. t. 4. OT-e. Tužitelju također nije priznat kao osnovan trošak sudske pristojbe na tužbu u zatraženom iznosu od 71,30 EUR-a, budući da je punomoćnik tužitelja obvezni sudionik elektroničke komunikacije, te da je isti tužbu u ovoj pravnoj stvari ponio putem elektroničke komunikacije, čime se u skladu s odredbom čl. 7. st. 1. ZSP-a, a u vezi Tar. br. 1. t. 1. Uredbe i vrijednosti predmeta spora u iznosu od 2.484,94 EUR-a, sudska pristojba na tužbu plaća u visini polovici pristojbe propisane Tar. br. 1. t. 1. Uredbe, pa tužitelj ima pravo na naknadu troška sudske pristojbe na tužbu u dosuđenom iznosu od 35,65 EUR-a, pa je slijedom svega navedenog, odlučeno kao u toč. III. izreke ove presude.

29. Budući da je tuženik u cijelosti izgubio parnicu, to je sud, sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, odbio zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka, pa je slijedom navedenog, odlučeno kao u toč. IV. izreke ove presude.

30. Novčani iznosi navedeni u ovoj presudi iskazani su u valuti EUR i HRK, primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450, uvažavajući Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj: 57/22. i 88/22.).

U Zagrebu 23. travnja 2026. godine

Sudac:

Hrvoje Lukšić

Odluku pismeno izradila:

Viši sudski savjetnik - specijalist:

Tihana Božičević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana objave presude ako je bila uredno obaviještena o ročištu za objave presude, a ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, u roku od 15 dana od primitka prijepisa ove presude. Žalba se ulaže putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a (čl. 467. st. 1. ZPP-a). U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno, po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju po pun. uz nalog za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 71,30 EUR-a

2. tuženiku po pun.