REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-135/2022-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Violeti Veselić, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijaliste Lidije Đogaš Batovanja, u pravnoj stvari tužiteljice HH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Gordanu Škare, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Gordan Škare i Ivana Škare , protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 13. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 23. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Dopušta se preinaka povišenjem tužbenog zahtjeva kako ga je tužitelj ica postavila podneskom od dana 7. svibnja 2025.

II Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 4.454,35 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 18. studenog 2021. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 106,18 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. studenog 2021. do isplate.

IV Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 4.404,11 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23. travnja 2026. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

V Odbija se tuženik u cijelosti sa zahtjevom za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi kako je dana 21. travnja 2021. stradala u prometnoj nesreći koja se dogodila u Zagrebu, na kolniku ulice A. Šoljana na način da je ista upravljala vozilom registarske oznake [registarska oznaka] i zadržavala smjer kretanja kada je na njezino vozilo naletjelo vozilo registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je iz suprotnog smjera upravljao TH i koji je skretanjem ulijevo oduzeo prednost prolaska tužiteljici. Opisanim postupanjem tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje. U vrijeme nastanka predmetne prometne nesreće vozilo reg istarske oznake [registarska oznaka] bilo je osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti broj 3011199296. U predmetnoj prometnoj nesreći tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede zbog kojih joj je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje obzirom je u štetnom događaju zadobila ozljede zbog kojih je morala primati liječničku pomoć. U trenutku i nakon ozljeđivanja tužiteljica je pretrp jela intenzivni strah i jake bolove, a nakon ozljeđivanja bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega. Radi predmetnog ozljeđivanja tužiteljica je trpjela te i nadalje trpi znatne tegobe koje utječu na njezin svakodnevni život i aktivnosti. Tužiteljica je uslijed predmetnog ozljeđivanja bila privremeno nesposobna za rad te je ostvarila manju naknadu plaće od plaće koju bi primala da je redovno radila, a snosi la je i troškove liječenja. Tužiteljica se obratila tuženiku odštetnim zahtjevom usmjerenim na naknadu cjelokupne pretrpljene štete, koji je tuženik zaprimio dana 17. studenog 2021., no tužiteljica navodi kako je neutemeljeno odbio naknaditi pretrpljenu štetu. Tužiteljica stoga traži da joj tuženik naknadi štetu za povredu prava osobnosti (za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, kako privremenog tako i trajnog karaktera, za duševne boli zbog povrede prava na duševno zdravlje, za tjelesne boli i za strah) u iznosu od 17.500,00 kn/2.322,65 eura, za tuđu pomoć i njegu iznos od 2.500,00 kn/331,81 eura, za izgubljenu zaradu iznos od 9.566,82 kn/1.269,74 eura, za troškove liječenja iznos od 1.150,00 kn/152,63 eura odnosno ukupno s osnova naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 30.716,82 kn/4.076,82 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 18. studenog 2021. do dana isplate uz naknadu troškova postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak predmetnog štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, no osporava visinu neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) koju tužiteljica potražuje tužbom jer smatra kako navedeni iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom utemeljenom na Orijentacijskim kriterijima VSRH, kao što niti iz dostavljene dokumentacije u privitku tužbe ne proizlaze povrede koje bi opravdavale dosudu utuženog iznosa. Navodi kako iz dostavljene dokumentacije proizlazi da je tužiteljica zadobila lake tjelesne ozljede. Ističe i prigovor doprinosa tužiteljice, budući iz potvrde II PPP Zagreb proizlazi da ista nije bila vezana sigurnosnim pojasom, a da navedeno nesporno proizlazi i iz povijesti bolesti od 21. travnja 2021. gdje tužiteljica sama prilikom prijema navodi udarac glavom u gornji dio auta. Tuženik smatra da je tužiteljica bila propisno da bi izbjegla navedene povrede koje je zadobila. Tuženik osporava potraživanje tužiteljice na ime izgubljene zarade obzirom iz dostavljene dokumentacije ne proizlazi da je tužiteljici nastala šteta u vidu izgubljene zarade u utuženom iznosu. Ujedno tuženik ističe kako je iz dostavljene medicinske dokumentacije razvidno kako je tužiteljica bila na godišnjem odmoru u periodu za koji potražuje izgubljenu zaradu kao razliku plaće koju bi primila i plaće koju je primila za vrijeme bolovanja. Tuženik osporava i potraživanje na ime troškova liječenja jer se radi o troškovima koji su nastali plaćanjem usluge u privatnoj ustanovi, a što je moglo biti učinjeno preko HZZO-a, kao i što troškovi nisu bili medicinski nužni. Osporava tijek zatezne kamate kako je isti postavljen u tužbi kao i trošak odštetnog zahtjeva. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud nakon provedenog postupka odbije tužiteljicu s tužbenim zahtjevom preko primjerenog iznosa i obveže ju na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Tuženik je tijekom postupka na ročištu održanom dana 17. veljače 2025. povukao prigovor doprinosa tužiteljice te odustao od prijedloga za provođenjem kombiniranog sudskomedicinsko-prometnog vještačenja.

3. Nadalje, tužiteljica je tijekom postupka, a nakon zaključenja prethodnog postupka (zaključen dana 4. srpnja 2022. – list 63-64 spisa) te provedenog medicinskog i financijsko-knjigovodstvenog vještačenja uredila tužbeni zahtjev podneskom od 7. svibnja 2025. kojim potražuje isplatu ukupnog iznosa od 4.560,53 eura (na ime neimovinske štete za povredu prava osobnosti te za tuđu pomoć i njegu iznos od 3.430,00 eura, za izgubljenu zaradu ukupni iznos od 977,90 eura, te za troškove liječenja iznos od 152,63 eura) sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kao u točki II. izreke, te uz naknadu troškova postupka tužiteljice.

4. Sud ukazuje kako predmetno uređenje tužbenog zahtjeva predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva u smislu čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP), budući je podneskom od 7. svibnja 2025. tužiteljica uredila tužbeni zahtjev na način da potražuje ukupni iznos od 4.560,53 eura, dok je prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom potraživala iznos od 4.076,82 eura.

5. Odredbom članka 190. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 191. stavka 1. istog zakona, određeno je da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Odredbom članka 191. stavak 2. ZPP-a predviđena je iznimka takvog pravila prema kojoj bi se tužbeni zahtjev mogao preinačiti ukoliko bi tužitelj zahtijevao iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu zbog okolnosti nastalih nakon podnošenja tužbe, slijedom čega bi preinaka iznimno bila dopuštena ukoliko bi se nakon zaključenja prethodnog postupka ustanovilo postojanje činjenica koje opravdavaju takvu preinaku, a za koje stranke nisu mogle znati ranije bez svoje krivnje, primjerice da je vještak u nalazu i mišljenju ustanovio znatnije odstupanje od činjenica koje se nisu mogle utvrditi temeljem priležeće dokumentacije u spisu, primjerice smanjenje životnih aktivnosti u većem obujmu, zaostalo naruženje i slično. I u takvoj situaciji preinaka ne bi automatizmom bila dopuštena već bi valjalo provesti test razmjernosti, odnosno korisnosti pravne norme o nedopuštanju objektivne preinake tužbe u javnom interesu, kako ne bi došlo do povrede čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10).

6. Kako je u konkretnom slučaju u odnosu na naknadno utvrđenu visinu nastale neimovinske i imovinske štete, što je utvrđeno provedenim medicinskim vještačenjem, došlo do takvog odstupanja, time su utvrđene nove činjenice gdje tužiteljica preinaku nije mogla učiniti prije zaključenja prethodnog postupka, pa sud smatra kako je riječ o dopuštenoj iznimci koja bi bila opravdana po provedenom testu razmjernosti, slijedom čega je preinaka tužbenog zahtjeva dopuštena kako je to odlučeno u toč. I. izreke, a budući je evidentno kako stranka za predmetno potraživanje odnosno obujam istog nije mogla znati ranije bez svoje krivnje, odnosno vidljivo je kako je bilo potrebno provesti dokaz i medicinskim i financijsko- knjigovodstvenim vještačenjem te vještačenjem po vještaku medicine rada po ovlaštenim sudskim vještacima, obzirom ni sud niti stranke nemaju stručna znanja da bi se navedeno utvrdilo bez navedenog vještačenja.

7. Također, sud ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici u cilju donošenja pravilne i zakonite odluke, pazeći na nužnost pravovremenog pružanja pravne zaštite uz što manji utrošak vremena i dužan je spriječiti one dispozicije koje su same po sebi u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom no i one koje su same po sebi dopuštene, ali imaju za cilj da proizvedu nedopuštene pravne posljedice, odnosno kojima stranke zloupotrebljavaju svoja procesna ovlaštenja, te je temeljem odredbe članka 190. stavaka 1. i 2. ZPP-a sud dopustio preinaku obzirom je to svrhovito za konačno rješenje odnosa među strankama, čime je odlučeno kao pod toč. I. izreke.

8. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a, PU Zagrebačka, II PPP Zagreb od 7. svibnja 2021., medicinsku dokumentaciju tužiteljice, izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad sa lista 29-36 spisa, račune sa lista 37-41 spisa, odštetni zahtjev, izvid štete, crno-bijelu fotografiju sa lista 66 spisa, proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke, te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Ninoslavu Mimici i dr. Žarku Rašiću, po vještaku medicine rada dr. Mariji Zavalić te financijsko-knjigovodstveno vještačenje po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o.

9. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP-a, u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim do visine kao pod toč. II. izreke.

10. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, te odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja.

11. Među strankama je sporna visina utuženog potraživanja na ime cjelokupne štete koja je predmet ovog postupka, potraživanje tužiteljice na ime izgubljene zarade i troškovi liječenja kao i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata .

12. Radi utvrđenja visine neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege, te radi utvrđenja opravdanosti troškova liječenja kao i izgubljene zarade, sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke, medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Ninoslavu Mimici i dr. Žarku Rašiću, po vještaku medicine rada dr. Mariji Zavalić te financijsko-knjigovodstveno vještačenje po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o.

13. Tužiteljica u svom iskazu navodi kako je na dan štetnog događaja upravljala vozilom, da je za njezin smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svijetlo na semaforu kada je iznenada sa lijeve strane naišlo vozilo koje joj je presjeklo put i u koje je udarila svojim prednjim dijelom uslijed čega je vozilo tužiteljice odbačeno do stupa na kojem je semafor gdje se njeno vozilo zaustavilo. U trenutku štetnog događaja kretala se brzinom od oko 40-50 km/h i nije bila vezana sigurnosnim pojasom. Nakon štetnog događaja osjećala je bolove u nogama, u obje ruke, udarila je glavom u strop vozila, te zadobila i udarac sa strane. Napominje da su se prilikom štetnog događaja otvorili svi zračni jastuci. Također, osjećala je bolove i u leđima s obzirom na jačinu sudara te je osjećala opću slabost i tegobe u cijelom tijelu. Nakon štetnog događaja vozilom hitne pomoći odvezena je na pružanje liječničke pomoći gdje je nakon obrade otpuštena na kućnu njegu, dobila upute za mirovanje i terapiju te Shantzov ovratnik. Bila joj je potrebna svakodnevna pomoć supruga oko mjesec dana jer ništa nije mogla uraditi sama. Obzirom radi fizički zahtjevan posao na posao se vratila tek 1. studenog 2021. Po preporuci liječnika otišla je u polikliniku Nova koja ima ugovor sa HZZ-om i gdje je odradila fizikalne terapije, te je dodatno preporučena fizikalna terapija koju je također odradila na istom mjestu. I danas osjeća tegobe ponajprije u vidu glavobolja koje se pojavljuju pri promjeni vremena te kada je pod stresom i uzrujana. Napominje da se osjeća uzrujano čim razmišlja o navedenom događaju, a navodi kako joj je ovaj događaj izazvao strah od sudjelovanja u prometu te je nakon neuspjelog pokušaja odustala od ponovnog upravljanja vozilom jer osjeća intenzivne tegobe u vidu nervoze, lupanja srca i sličnog, stoga je sada vozi suprug. Prije odlaska na navedenu fizikalnu terapiju u srpnju 2021. koristila je analgetike, hladne obloge te ostalo što je dobila kao uputu od liječnika.

14. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužiteljice kao stranke obzirom je ista iskazivala životno i logično te u suglasju sa priloženom medicinskom dokumentacijom u spisu kao i sa ostalom dokumentacijom temeljem koje potražuje naknadu štete za izgubljenu zaradu i za troškove liječenja (izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad sa lista 29-36 spisa, račune sa lista 37-41 spisa), a i u suglasnosti sa nalazom i mišljenjem vještaka dr. Ninoslava Mimice i dr. DH te dr. Marije Zavalić kako to sud pojašnjava u nastavku ove presude.

15. Tako iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Žarka Rašića od 8. svibnja 2023. proizlazi kako je dana 21. travnja 2021. tužiteljica stradala u predmetnom štetnom događaju kada je zadobila istegnuće mišića vrata, natučenje glave, natučenje prsne kosti, natučenje donjeg dijela leđa i natučenje lijeve šake. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga, učinjena je odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma, preporučen ovratnik i mirovanje te je potom upućena na pregled neurologu gdje je učinjen MSCT mozga, nalaz uredan. Učinjen pregled fizijatra te provedena propisanu fizikalnu terapiju. Zbog bolova u vratu, glavobolje i trnaca u rukama učinjen pregled neurokirurga koji preporučuje simptomatsku terapiju i obradu. Pregledana od strane oftalmologa zbog glavobolja i bljeskova te povremeno mutnijeg vida, isključen oftalmološki uzrok glavobolji. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 24. kolovoza 2021. Trajanje i intenzitet bolova jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 6 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) bio je jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 14 dana. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila istegnuće mišića vratne kralježnice pa vještak navodi kako je navedena ozljeda kralješnice dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 2%. Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

16. Vještak dr. Ninoslav Mimica je u svom nalazu i mišljenju od 25. lipnja 2024. naveo kako je tužiteljica stradala je u prometnoj nesreći dana 21. travnja 2021. te pritom zadobila istegnuće mišića vrata, natučenje glave, natučenje prsne kosti, natučenje donjeg dijela leđa i natučenje lijeve šake. Tužiteljica do štetnog događaja nije bila liječena kod psihijatra, a niti na bolovanju. Psihijatru se prvi puta javila 11. lipnja 2021. zbog psihičkih poteškoća u vidu nesanice, noćnih mora, straha od vožnje i drugih anksiozno-depresivnih simptoma uzročno-posljedično povezanih s proživljenom prometnom nesrećom. Tužiteljici je dijagnosticirana mješovita anksiozno-depresivna reakcija (F43.22), te joj je ordinirana psihofarmakoterapija u vidu antidepresiva, anksiolitika i hipnotika. Potom se nastavila redovito ambulanto liječiti kod 5 psihijatra, u periodu od 3 godine. Nalaz psihologa od 24. kolovoza 2021. podupire kliničku dijagnozu. Nakon nesreće na bolovanju je bila oko 6 mjeseci. Vještak navodi kako je tužiteljica pretrpjela tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) koji je bio jakog intenziteta i kratkog trajanja, oko 15-tak minuta, koliko je trajao sam događaj odnosno dok je nisu izvukli iz auta, i odvukli na sigurno mjesto. Potom je trpjela tzv. sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jakog intenziteta 3 dana kumulativno, srednjeg intenziteta 7 dana kumulativno i slabog intenziteta 30 dana. Blagi strah povremenog karaktera računa se u pojačanim naporima. Pretrpljeni strah rezultirao je psihičkim posljedicama, tj. pojavom mješovite anksiozno-depresivne reakcije (F43.22), koja je dovela do trajnih psihičkih posljedica u vidu smanjenja opće životne aktivnosti od 5%. Što se tiče nalaza i mišljenje o nastalim tjelesnim ozljedama tužiteljice te ocjeni smanjenja životne aktivnosti poradi istih kao i opseg pretrpljenih fizičkih bolova, te je li istoj bila potrebna i u kojem opsegu tuđa pomoć i njega, kao i opravdanost troškova liječenja prema dokumentaciji priloženoj u spisu, suglasan je s ocjenom vještaka kirurga, prof. dr. sc. Žarka Rašića. S psihijatrijske strane može se smatrati da je liječenje završeno s datumom 3. prosinca 2021. kada je zaključeno bolovanje. Naknadni kontrolni psihijatrijski ambulantni pregledi predstavljaju održavanje kompenziranog kroničnog stanja i služe evaluaciji potrebe nastavka uzimanja psihofarmakoterapije i preveniranju progresije.

17. Nadalje, vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Ninoslav Mimica su se naknadno dopunski očitovali 28. listopada 2024. na prijedlog stranaka, pri čemu su naveli kako s kirurškog i psihijatrijskog aspekta ukupno realno smanjenje životnih aktivnosti iznosi 6%. Suglasno navode kako je ocjena trajanja i intenziteta straha zajednička ona koju je ocijenio vještak psihijatar u svom nalazu i mišljenju . U odnosu na troškove liječenja vještaci navode kako su spisu priloženi računi od 20. srpnja 2021.

– račun broj nije vidljiv, manualna pojedinačna masaža Rehabilitacija Nova, 200 ,00 kn, list 37 - 22. srpnja 2021. – račun broj nije vidljiv, manualna pojedinačna masaža Rehabilitacija Nova, 200,00 kn, list 38 - 27. srpnja 2021. – račun broj 1411/317331736/1, Rehabilitacija Nova, Manualna pojedinačna th 30 min, 200 ,00 kn, list 39 - 29. srpnja 2021. – račun broj 1424/317331736/1, Rehabilitacija Nova, Manualna pojedinačna th 30 min, 200,00 kn. Navode kako su računi iz rehabilitacije Nova vezani za predmetni štetni događaj. Provođenje manualne pojedinačne masaže nije moguće ostvari na teret HZZO-a za navedenu ozljedu – istegnuće mišića vratne kralješnice. Obzirom je tužiteljica provodila fizikalnu terapiju ordiniranu po fizijatru, manualna pojedinačna masaža gotovo tri mjeseca nakon predmetnog štetnog događaja nije s medicinskog aspekta bila nužna te sukladno tome i opravdana. Račun od 29. studenog 2021. broj 74764/6009/1, Agram, RTG C kralježnice standardne + funkcijske snimke vratne kralješnice – 350,00 kn, list 41 – navedena pretraga rtg snimanje vratne kralješnice vezano je za predmetni štetni događaj i pretraga je opravdana te navode kako je tu pretragu moguće ostvariti na teret HZZO-a.

18. Stranke nisu prigovarale navedenom nalazu i mišljenju vještaka niti dopunskom očitovanju istog.

19. Sud je u cijelosti prihvatio izrađeni nalaz i mišljenje vještaka dr. Žarka Rašića i dr. Ninoslava Mimice obzirom su isti izrađeni po stručnim osobama nakon izvršenog uvida u potrebnu dokumentaciju, a nalaz i mišljenje, kako prvotno izrađeni tako i dopunski, valjano je obrazložen, dan u suglasju sa suvremenim dostignućima medicinske znanosti. Naime, vještaci su detaljno opisali ozljede koje je tužiteljica zadobila nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji te su na temelju nedvojbeno utvrđenih ozljeda dali ocjenu fizičkih bolova, straha, zaostalih trajnih posljedica, te potrebom i opsegom tuđe pomoći, kao i u odnosu na opravdanost troškova liječenja, slijedom čega je predmetno vještačenje u cije losti objektivno i prihvatljivo te stranke na isto nisu isticale prigovore i primjedbe.

20. Nadalje, sud je na prijedlog tužiteljice proveo i dokaz po vještaku medicine rada dr. Mariji Zavalić radi utvrđenja osnovanosti potraživanja na ime izgubljene zarade financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. radi utvrđenja visine izgubljene zarade.

21. Tako vještak dr. Marija Zavalić u svom nalazu i mišljenju od 10. studenog 2025. navodi kako je nakon proučavanja dokumentacije u spisu, uvida u karton tužiteljice te uvida u opis poslova koje tužiteljica obavlja, mišljenja da je opravdano bolovanje tužiteljice zbog liječenja posljedica štetnog događaja u cijelom utuženom razdoblju, odnosno od 21. travnja 2021. do 29. listopada 2021.

22. Nadalje, vještak Petra Blašković u svom nalazu i mišljenju od 29. travnja 2025. navodi kako na temelju stanja u spisu i raspoložive dokumentacije izgubljena zarada tužiteljice za vrijeme trajanja bolovanja, temeljem prosječne neto plaće koju je tužiteljica ostvarivala kod poslodavca u razdoblju od šest mjeseci koji su prethodili štetnom događaju, iznosi neto 977,90 eura.

23. Stranke nisu prigovarale na nalaz i mišljenje dr. Marije Zavalić niti na nalaz i mišljenje vještaka Petre Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. slijedom čega je sud navedena vještačenja u cijelosti prihvatio obzirom su isti sačinjeni stručno, objektivno i u skladu s pravilima medicine rada te financijske znanosti i prakse, gdje su pri izradi nalaza i mišljenja vještaci vršili uvid u priloženu dokumentaciju u spisu, a u nalazu nema nikakvih nelogičnosti i proturječnosti.

24. Slijedom svega navedenog i dokumentacije koja prileži spisu te iz provedenih dokaza, proizlazi da je povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime je istoj nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u svezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje ZOO).

25. Utvrđena težina povreda i okolnosti u slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su u konkretnom slučaju pravo na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane i isprepletene oblike tih povreda, ukazuje se opravdanim dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.

26. Sud je raspravljao i utvrdio činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke bolove, strah, te zaostale trajne posljedice budući su one u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

27. Naime, kada je riječ o dosuđenju pravične novčane naknade neimovinske štete, za istaknuti je da pravična novčana naknada nema samo kompenzacijsku već i satisfakcijsku funkciju, gdje su navedene funkcije pravične novčane naknade fokusirane na oštećenika i potrebu da se on barem približno dovede u stanje u kojem je bio prije poduzimanja štetne radnje i nastupanja njezinih štetnih posljedica.

28. Za istaknuti je kako je tužiteljica nedvojbeno bila sudionikom predmetnog štetnog događaja, da je ista zadobila tjelesne ozljede pobliže opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji te da je za predmetni štetni događaj isključivo odgovoran osiguranik tuženika, kao i da su zadobivene ozljede zahtijevale od tužiteljice mirovanje i primjenu adekvatnog liječenja kako bi došla u stanje u kojem je bila prije nastupanja štetnih posljedica predmetnog događaja, odnosno prije zadobivenih ozljeda, pretrpljenog straha i fizičkih bolova kao i zaostalih trajnih posljedica.

29. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, a posebice vrstu ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, pretrpljeni strah, te zaostale trajne posljedice prema utvrđenju vještaka dr. Ninoslava Mimice i dr. Žarka Rašića, a čiji je nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvatio kako je to prethodno pojašnjeno, te neugodnosti koje je tužiteljica trpjela tijekom liječenja, kao i trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, opseg trajnih posljedica u odnosu na smanjenje životnih aktivnosti, to sud smatra kako tužiteljici pripada pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede na duševno i tjelesno zdravlje temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, u ukupnom iznosu od 3.250,00 eura pri čemu sud ukazuje kako je pri određivanju visine pravične novčane naknade uzeo u obzir i promjene u vrijednosti valute Republike Hrvatske uzrokovane inflatornim kretanjima koja su intenzivna posljednjih nekoliko godina, te se koristio i podacima Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na 2020. od posljednje promjene Orijentacijskih kriterija gdje su se troškovi života u više navrata povisili u svim segmentima, kako u Republici Hrvatskoj tako i u globalnim razmjerima. Sud ističe kako je ove okolnosti uzeo u obzir i kod odmjeravanja visine cijene sata za tuđu nestručnu pomoć, kako je to navedeno u nastavku obrazloženja.

30. Temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove oko liječenja i druge troškove u vezi s time.

31. Time je sud našao osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice s osnova imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u visini od 180,00 eura. Prema odredbama čl. 1089. st. 2. ZOO-a tužiteljica ima pravo na naknadu troškova neophodne tuđe pomoći i njege prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružana bila sposobna pružiti takvu uslugu. Tužiteljica ima pravo na naknadu štete za tuđu pomoć i njegu i onda kada je ta pomoć pružena besplatno, što je ovdje slučaj (tužiteljica nije dostavila račun ovlaštene ustanove za pružanje takvih usluga) uz naznaku da se radilo o pružanju tuđe pomoći i njege nakon liječničke obrade te otpusta kući, a po zadobivenim ozljedama.

32. Sud je prema slobodnoj ocjeni, a primjenom čl. 223. ZPP-a i čl. 10. ZPP-a, jer bi svaki drugi način utvrđivanja uzrokovao nerazmjerne troškove, a također bi postupak u ovoj pravnoj stvari bio nepotrebno produžen, imajući u vidu domicil tužiteljice i cijenu radne snage koja je sposobna pružiti slične usluge, a sve bez poreznog opterećenja, utvrdio da je cijena jednog sata za pružanje pomoći i njege primjerena u iznosu od 4,00 eura.

33. Iz nalaza i mišljenja utvrđeno je kako je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 45 sati, a koju pomoć su istoj pružali ukućani te se ista sastojala u pomoći pri obavljanju osobne higijene, odijevanja, hranjenja, dok je cijenu sata u visini od 4,00 eura utvrdio sud, kako je to prethodno navedeno, to tužiteljici, a temeljem čl. 1089. st. 2. ZOO-a u svezi odredbe čl. 223. ZPP-a pripada pravo na iznos naknade štete za tuđu pomoć u visini od 180,00 eura kako je to ista i zatražila tužbenim zahtjevom od 7. svibnja 2025. čime je odlučeno u točki II. izreke.

34. Nadalje, tužitelj je sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a potraživao od tuženika i naknadu troškova liječenja, koju osnovanost je sud utvrdio provedenim medicinskim vještačenjem gdje su vještaci dr. Željko Rašić i dr. Ninoslav Mimica u svom nalazu i mišljenju od 28. listopada 2024. naveli kako je samo po računu od 29. studenog 2021. broj 74764/6009/1, Agram, RTG C kralježnice standardne + funkcijske snimke vratne kralješnice – 350,00 kn sa lista 41 spisa, navedena pretraga rtg snimanje vratne kralješnice opravdana te navode kako je tu pretragu moguće ostvariti na teret HZZO-a. U odnosu na sve druge račune navode kako su računi iz rehabilitacije H vezani za predmetni štetni događaj kao i gore navedeni račun sa lista 41 spisa, no da, iako provođenje manualne pojedinačne masaže nije moguće ostvari na teret HZZO-a za navedenu ozljedu, a obzirom je tužiteljica provodila fizikalnu terapiju ordiniranu po fizijatru, manualna pojedinačna masaža gotovo tri mjeseca nakon predmetnog štetnog događaja nije s medicinskog aspekta bila nužna te sukladno tome i opravdana. U odnosu na trošak liječenja u visini od 350,00 kn/46,45 eura koji su vještaci našli opravdanim, sud smatra kako tužiteljica ima pravo na naknadu istog, iako nije navedenu pretragu odradila na teret HZZO-a obzirom je općepoznata činjenica kako se dijagnostičke i specijalističke pretrage putem HZZO-a čekaju iznimno dugo te je tužiteljica prema mišljenju ovog suda postupala odgovorno u svrhu zaštite svog zdravlja i sprečavanja daljnjeg pogoršanja, čime je sud odlučio kao u točki II. izreke i tužiteljici dosudio na ime troškova liječenja iznos od 46,45 eura, a istu odbio u odnosu na zatraženu naknadu štete za troškove liječenja u iznosu od 106,18 eura, čime je odlučeno kao u točki III. izreke.

35. Tužiteljica je nadalje potraživala konačno postavljenim tužbenim zahtjevom i naknadu štete zbog izgubljene zarade obzirom je ista kao posljedicu iza predmetnog štetnog događaja bila privremeno nesposobna za rad, a koju osnovanost i uzročno posljedičnu vezu između zadobivenih tjelesnih ozljeda u predmetnom štetnom događaju i korištenja bolovanja je sud utvrdio provedenim vještačenjem po vještaku medicine rada u kojem je vještak dr. Marija Zavalić istaknula kako je opravdano bolovanje tužiteljice zbog liječenja posljedica štetnog događaja u cijelom utuženom razdoblju od 21. travnja 2021. do 29. listopada 2021.

36. Visinu predmetnog potraživanja na ime izgubljene zarade u iznosu od 977,90 eura sud je utvrdio provedenim financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku Petri Blašković, koji je nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvatio kako je to navedeno prethodno u ovoj presudi, a sukladno čijem nalazu i mišljenju je tužitel jica i postavila tužbeni zahtjev u odnosu na navedeno potraživanje kako to stoji u točki II. izreke.

37. Člankom 12. stavak 1. ZOOP-a, koji je lex specialis u odnosu na ZOO, određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Odredbom čl. 12. st. 3. ZOOP-a određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz st. 1. ovog članka, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete.

38. Nadalje, stavkom 4. istog članka ZOOP-a određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

39. Da bi tuženik mogao isplatiti tužiteljici naknadu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć, troškove liječenja i izgubljene zarade, mora mu biti poznat, kako opseg, tako i visina njegove obveze, a za to je nužno da je tuženiku dostavljena relevantna medicinska dokumentacija na temelju koje se može utvrditi u kojem opsegu je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja tužiteljice te koji je opseg potrebne tuđe pomoći, duljina trajanja bolovanja i nastali troškovi liječenja. Sud ukazuje kako u spisu prileži odštetni zahtjev od 12. studenog 2021. (poslan preporučeno poštom dana 16. studenog 2021.), a koji primitak tuženik nije osporio tijekom postupka.

40. Sud ističe da je zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog u Šibeniku, broj Su-IV-155/16 zaključeno da zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete teku od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguratelju, a ako takav zahtjev nije bio podnesen, onda od podnošenja tužbe, i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala, odnosno, koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva (tako i Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021. i Rev-1721/2015 od 23. ožujka 2022.). Kako su tužiteljici već u trenutku predaje odštetnog zahtjeva tuženiku bile dijagnosticirane sve tjelesne ozljede koje su ovim postupkom utvrđene i po provedenom medicinskom vještačenju kao i činjenica da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda imala i troškove liječenja te izgubljenu zaradu jer je bila privremeno nesposobna za rad, to je navedena šteta svakako bila predvidiva u tom trenutku. Slijedom navedenog, obzirom na izražena mišljenja u odlukama Vrhovnog suda RH, sud ukazuje kako time tužitelj ica ima pravo na zatezne kamate na neimovinsku štetu od trenutka podnošenja odštetnog zahtjeva , kako je to tužiteljica i zatražila konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, čime su iste dosuđene od 18. studenog 2021. te je odlučeno kao u točki II. izreke.

41. Odredbom čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete čime sud ukazuje kako tužiteljica ima pravo na zatezne kamate na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege od trenutka nastanka iste no kako isti kamate potražuje i od kasnijeg datuma odnosno od podnošenja odštetnog zahtjeva što je povoljnije za tuženika, to su zakonske zatezne kamate dosuđene tužiteljici od 18. studenog 2023. do isplate, čime je odlučeno kao u točki II. presude.

42. Nadalje, u odnosu na zatražene zakonske zatezne kamate na ime troškova liječenja u iznosu od 46,45 eura i izgubljene zarade u iznosu od 977,90 eura, sud ukazuje kako tužiteljica ima pravo na iste od dana nastanka navedenih troškova, no kako tužiteljica iste potražuje u ukupnom iznosu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a što je povoljnije za tuženika, to je sud udovoljio i tom zahtjevu tužitelj ice i iste dosudio od 18. studenog 2021., kako je to odlučeno u točki II. izreke.

43. Kako je tužiteljica postavljenim tužbenim zahtjevom od 7. svibnja 2025. zatražila isplatu ukupnog iznosa od 4.560,53 eura to je sud istoj kako je to prethodno pojašnjeno dosudio iznos od 4.454,35 eura i to na ime neimovinske štete iznos od 3.250,00 eura, iznos od 180,00 eura na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu , iznos od 46,45 eura na ime troškova liječenja i iznos od 977,90 eura na ime izgubljene zarade kako je to odlučeno u točki II. izreke, dok je tužiteljicu odbio u odnosu na dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 106,18 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kako je to odlučeno u točki III. izreke .

44. Stopa zatezne kamate na dosuđeni iznos utvrđena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, te odredbi čl. 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 156/22) i čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 155/23).

45. Odluka o troškovima, temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a (obzirom tužiteljica nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi), čl. 155. ZPP-a, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika rad (Narodne novine broj 142/12, 108/14, 126/22, 138/23, dalje Tarifa) te priloženom troškovniku, sve sukladno vrijednosti predmeta spora od 4.560,53 eura prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu dok je stopa zatezne kamate na trošak određena sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a. Tužiteljici je tako priznat trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 4.404,11 eura i to na ime sastava odštetnog zahtjeva, potom tužbe prema Tbr. 7/1 te podneska od 25.3.2022., 15.5.2023., 8.7.2024. i 7.5.2025. prema Tbr. 8/1 za svaku radnju u iznosu od po 200,00 eura, potom za sastav podneska od 14.3.2023., 4.11.2024., 3.12.2024., 13.11.2025. prema Tbr. 8/3 za svaku radnju u iznosu od po 100,00 eura, za sastav podneska od 10.10.2022., 18.3.2024., 6.10.2025. i 3.11.2025., prema Tbr. 8/4 u iznosu od po 50,00 eura, za zastupanje po odvjetniku na ročištima dana 4.7.2022., 17.2.2025., 4.7.2025. i 13.2.2026. prema Tbr. 9/1 za svaku radnju u iznosu od po 200,00 eura te za pristup odvjetnika na ročište za objavu presude prema Tbr. 9/3 u iznosu od 100,00 eura, sve uz pripadajući PDV 25%, čemu je valjalo pridodati i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 398,17 eura, financijsko- knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 200,00 eura, vještačenja po vještaku medicine rada u iznosu od 300,00 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 43,61 eura i na presudu u iznosu od 87,33 eura, sve sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 9/21, 51/23), što ukupno iznosi 4.404,11 eura, čime je odlučeno kao pod toč. IV. izreke u odnosu na trošak tužiteljice i u točki V. izreke u odnosu na trošak tuženika sukladno čl. 154. st. 5. ZPP-a.

46. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 20.1.2022., 5.7.2022., 18.2.2025. i 20.7.2025. obzirom se radi o dokazu uplate predujma troškova, a što se dokazuje uvidom u novčane obveze e-predmeta ili putem obračunskog lista računovodstva ovog suda, čime navedeni trošak nije nužan za vođenje postupka u smislu čl. 155. ZPP-a.

47. Odluka o tijeku zateznih kamata na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 23. travnja 2026.

Sudac:

Violeta Veselić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužiteljici po pun. uz sudsku pristojbu na presudu

2. tuženiku po pun.

3. spis

U Zagrebu, dana 23. travnja 2026. godine

Viši sudski savjetnik-specijalist: Lidija Đogaš Batovanja