Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-35/2026-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja 1. VF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. UF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koje zastupa punomoćnica Željka Peitel, odvjetnica u [adresa] protiv tužene Krpan zadruge, Sv. Rok kbr. 115 ST. zastupane po privremenoj zastupnici Danijeli Cvijanović, odvjetnici u Gospiću, Ulica dr. Franje Tuđmana 8, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene 7. travnja 2026. i nakon objave 23. travnja 2026.

p r e s u d i o j e :

Utvrđuje se da su tužiteljice VF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i UF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekle pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji iz zk. čest. broj 3147 Jasenak površine 874 m² oranica površine 874 m², ukupno 874 m², svaka u ½ dijela te je tužena Krpan zadruga, Sv. Rok kbr. 115 ST dužna trpjeti da tužiteljice temeljem ove presude izvrše uknjižbu prava vlasništva na nekretnini uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene Krpan zadruga, Sv. Rok kbr. 115 ST.

Obrazloženje

1. U tužbi od 29. siječnja 2026. tužiteljice su predložile da sud, sukladno članku 84. stavku 1. t. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 58/1993, 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP) nepoznatim nasljednicima tužene postavi privremenog zastupnika jer su nasljednici i njihovo boravište nepoznati, a redovni postupak imenovanja zastupnika trajao bi dulje vrijeme. Predmet tužbenog zahtjeva je nekretnina upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - zk.č.br. 3147 Jasenak oranica površine 874 m² koja je u zemljišnim knjigama upisana na tuženu Krpan zadrugu, Sv. Rok kbr. 115 ST. Tužiteljice tvrde da su stvarne izvanknjižne vlasnice i savjesne posjednice nekretnine koju su njihovi pravni prednici (V i RF, U i RF, OF i GF) neprekidno posjedovali više od 100 godina, a danas je u posjedu tužiteljica. Na nekretnini je prije više desetljeća izgrađena i gospodarska zgrada. Tužiteljice navode da su, računajući posjed svojih prednika, nekretninu posjedovale mirno, savjesno i neometano, bez sile, prijevare ili zlouporabe povjerenja, te smatraju da su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću odnosno građenjem sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014., 81/2015. i 94/2017., dalje u tekstu: ZVDSP). Uz tužbu su priložile zemljišnoknjižni izvadak, rješenje o nasljeđivanju iza pok. OF kojim su proglašene nasljednicama svaka u ½ dijela, rodne i krsne listove pravnih prednika te ortofoto prikaz objekta. Na okolnost posjedovanja predmetne nekretnine predložile su saslušanje stranaka i svjedoka LF, UF, ŠF, AF i SF te po potrebi, očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke.

2. Rješenjem suda poslovni broj P-35/2026-2 od 2. veljače 2026. tuženoj Krpan zadruzi, Sv. Rok kbr. 115 ST. čiji su predstavnici nepoznati postavljen je privremeni zastupnik u osobi Danijele Cvijanović, odvjetnice u [adresa] s obzirom na to da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice (članak 84 stavak 1 i stavak 2 toč. 4 ZPP-a). Privremeni zastupnik ima u ovom postupku sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika koja će obavljati sve dok se predstavnici tužene ne pojave pred sudom odnosno dok Hrvatski zavod za socijalni rad ne obavijesti sud da im je postavio skrbnika (članak 85 stavak 1 i 2 ZPP).

3. U odgovoru na tužbu privremena zastupnica tužene protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu, ali se nije protivila izvođenju dokaza predloženih po tužiteljicama.

4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u materijalnu dokumentaciju koju su tužiteljice dostavile u spis. Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka i 2. tužiteljice te očevid na licu mjesta radi identifikacije predmetne nekretnine po stalnom sudskom vještaku geodetske struke.

5. Na licu mjesta sudski vještak naveo je da je 2. tužiteljica pokazala prijepor s lijeve strane obiteljske kuće i gospodarske zgrade tj. ljetne kuhinje koje se nalaze na kč. [katastarska čestica]. Prijepor je sa sjeveroistočne strane definiran živicom i ulaznom kapijom u dvorište, a s jugoistočne strane je uredna živica koja graniči s putom na kč. [katastarska čestica] vlasništvo RH. Na jugu je također prirodna živica kao i po jugozapadnom dijelu kč. [katastarska čestica] za koju tužiteljica navodi da je njeno uredno vlasništvo, a ista je i omeđena sa sjeveroistočne strane sa šipkom, a na sjeverozapadnoj strani živicom. Posjed tužiteljice ograđen je žičanom ogradom na zapadnoj strani kč. [katastarska čestica] sve do ceste kroz mjesto Sveti Rok. Sjeveroistočni dio do žičane ograde također je ograđen žičanom ogradom. Katastarske čestice [katastarska čestica] i predmetna kč [katastarska čestica] čine jednu cjelinu definiranu ogradama jednog ličkog seoskog gospodarstva. Na navedenim česticama nalaze se obiteljska kuća, ljetna kuhinja, a na samom prijeporu gospodarski objekt - štala, stoljetna lipa, septička jama i nekoliko stabala pitomih voćaka šljiva i jabuka. Posjed je uredan i održavan zajedno s opisanim objektima.

6. Svjedokinja ŠF stara 62 godine u svom iskazu je navela da živi u neposrednoj blizini predmetne nekretnine te joj je poznato da su nekretninu prije tužiteljica posjedovali njihovi roditelji OF i R, a prema pričanjima i njihova baka O. Nikada nije čula da bi posjed bio osporavan ili ometan. Štalu na nekretnini izgradili su OF i R 70-ih godina prošlog stoljeća bez protivljenja mještana. Nije joj poznato tko su predstavnici Krpan zadruge, a istaknula je da tužiteljice i njihovi pravni prednici posjeduju i okolne parcele.

7. Svjedokinja UF stara 80 godina iz Svetog Roka, navela je da se sjeća bake RF, pravne prednice tužiteljica, te članova njezine obitelji, među kojima i OF, oca tužiteljica. Istaknula je da su roditelji tužiteljica izgradili štalu prije Domovinskog rata, bez ikakvog protivljenja te da je svima u mjestu bilo poznato da je posjed njihov. Kao raniju posjednicu navela je prabaku O i smatra da je obitelj u posjedu nekretnine najmanje 150 godina. Naglasila je da tužiteljice i njihovi prednici nikada nisu bili smetani u posjedu niti joj je poznato tko su predstavnici tužene zadruge.

8. Tužiteljica UF, kćerka OF iskazala je da je kućni broj 115 na kojem je upisana tužena zadruga, stari kućni broj kuće u kojoj je rođen njezin otac udaljene oko 1 km od predmetne nekretnine iz koje su se roditelji odselili sredinom 1960-ih godina. Na predmetnom zemljištu tada su postojale stare zidine na mjestu nekadašnje kuće prabake G nakon čega su roditelji započeli gradnju kuće, a 70- ih godina izgradili su i štalu te ljetnu kuhinju. Otac je radio u Njemačkoj od 1968. do 1989., rođen je 1935., a preminuo 2012. Tužiteljica je istaknula da se gradnji objekata nitko nije protivio te da je u mjestu bilo općepoznato da su predmetne nekretnine u vlasništvu njihove obitelji.

9. Analizom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8 ZPP-a utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Odredba članka 388 stavka 1 ZVDSP-a propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

11. S obzirom na nesporno utvrđenje suda tijekom dokaznog postupka da su predmetne nekretnine u posjedu tužiteljica i njihovih prednika najmanje sto godina, u konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. godine, zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

12. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

13. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

14. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

15. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

16. U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljice primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a.

17. Na temelju utvrđenih činjenica da su u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine najmanje sto godina, osobno i putem svojih pravnih prednika koji su na predmetnoj nekretnini izgradili štalu, da nitko od strane trećih osoba pa tako ni tužena nisu zahtijevali predaju u posjed niti su tužiteljice i njihovi pravni prednici smetani u posjedu predmetne nekretnine, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužiteljica dosjelošću u smislu pravnih pravila OGZ-a.

18. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je predmetna nekretnina bila u isključivom posjedu tužiteljica i njihovih pravnih prednika, a iz sadržaja spisa proizlazi da je njihov posjed bio nesmetan te da niti tužena odnosno njezini predstavnici niti treće osobe nisu tražile predaju nekretnine u posjed niti su na bilo koji način uznemiravali tužiteljice i njezine prednike u vršenju vlasničkih ovlaštenja.

19. U postupku je nesporno utvrđeno da se radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu nekretnina koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužiteljica najmanje sto godina do podnošenja tužbe (2025.) pa proizlazi da je pravo vlasništva predmetne nekretnine stečeno još za vrijeme važenja OGZ-a. Takav zaključak podržavaju i iskazi svjedoka koji se u cijelosti podudaraju s iskazom

2. tužiteljice i navodima iz tužbe.

20. Stoga su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljica primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a radi čega je tužbeni zahtjev u cijelosti usvojen kao osnovan.

21. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Gospiću 23. travnja 2026.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Željka Peitel, odvjetnica u [adresa]

2. Danijela Cvijanović, odvjetnica u Gospiću, Ulica dr. Franje Tuđmana 8