Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Kž-97/2026-4

Šibenik, Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Dijane Jakoliš kao predsjednice vijeća, Branka Ivića i Nives Nikolac kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Marijane Lokas, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika GI zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25., - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja optužnog vijeća Općinskog suda u Šibeniku posl. br. Kov-70/2026 od 3. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 23. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Žalba okrivljenika GI odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Šibeniku posl. broj:

Kov-70/2026 od 3. travnja 2026., nakon što je Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku pred tim sudom podiglo optužnicu posl. br. KO-DO-119/2026 od 1. travnja 2026. protiv okrivljenika GI zbog kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11, produljen je istražni zatvor protiv okrivljenika po zakonskom osnovu iz članka 123. stavka 1. točki 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26., - dalje u tekstu: ZKP/08).

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljenik GI, po branitelju Stipici Ćaleta-Caru odvjetniku iz [adresa], "iz svih žalbenih razloga", s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i okrivljenik pusti na slobodu, a mjera istražnog zatvora zamijeni jednom ili više mjera opreza.

3. Spis je u skladu s člankom 495. u svezi članka 474. ZKP/08, prije dostave sucu izvjestitelju, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.

4. Žalba okrivljenika GI nije osnovana.

5. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da protiv okrivljenika GI postoje opće i posebne pretpostavke za produljenje mjere istražnog zatvora protiv po zakonskom osnovu iz članka 123. stavka 1. točki 1. i 3. ZKP/08. Isto tako, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da nema uvjeta za primjenu blažih mjera u zamjenu za istražni zatvor.

6. Okrivljenik u žalbi osporava postojanje osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo za koje se tereti optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, navodeći da je žrtva VI, izvanbračna supruga okrivljenika, koristila zakonsku mogućnost da ne svjedoči u ovom postupku, pa se osnovana sumnja zasniva na liječničkoj dokumentaciji za žrtvu i nalazu i mišljenju vještaka sudske medicine. Međutim, da iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine proizlazi da je ozljeda kod žrtve mogla nastati na više načina, pa i na način kako to navodi okrivljenik u svojoj obrani, te da je vjerojatnost za obje mogućnosti nastanka tjelesnih ozljeda kod žrtve, na način kako to navodi državno odvjetništvo u optužnici i na način kako nastanak iste opisuje okrivljenik u svojoj obrani, jednaka. Osim toga, smatra žalitelj, obzirom da se okrivljeniku stavlja na teret da je postupao s namjerom da ozlijedi svoju izvanbračnu suprugu, žrtvu VI, da se to ne može dokazati samom liječničkom dokumentacijom i nalazom i mišljenjem vještaka, koji dopušta mogućnost nastanka ozljede kod žrtve na više načina, već samo na temelju iskaza žrtve, koja međutim u predmetnom slučaju nije htjela svjedočiti.

7. Međutim, za odlučivanje o postojanju općeg, odnosno osnovnog uvjeta za primjenu mjere istražnog zatvora dostatan je odgovarajući stupanj osnovane sumnje da je okrivljenik počinio inkriminirano kazneno djelo, što je ovdje i ostvareno i to na temelju dokaza koji su dostavljeni uz predmetnu optužnicu državnog odvjetnika protiv okrivljenika, personalnih i materijalnih. Naime, bez obzira što žrtva VI nije željela iskazivati u predmetnom postupku, prvostupanjski sud zaključak o postojanju osnovane sumnje ispravno nalazi u činjenici da iz prijave Opće bolnice šibensko- kninske županije od 19. veljače 2026. proizlazi da je žrtva VI zadobila ozljedu u vidu iščašenja i nategnuća prstiju ruke te da je u liječničkoj prijavi o tijeku samog događaja navedeno da je žrtva navela da je u svađi s partnerom zadobila ozljedu palca desne ruke kojeg joj je u njihovoj svađi zavrnuo, a to je navedeno i u nalazu Hitne OHBP Opće bolnice šibensko-kninske županije od 19. veljače 2026., a tu medicinsku dokumentaciju je sastavio i napisao liječnik LI, specijalist opće kirurgije u navedenoj bolnici, koji liječnik je ispitan u svojstvu svjedoka, koji je nakon što mu je predočena predmetna liječnička dokumentacija kazao da je žrtva VI navela da je u svađi s partnerom zadobila ozljedu palca desne ruke kojeg joj je njen izvanbračni partner, okrivljenik GI, u svađi zavrnuo, te s obzirom na njene takve navode, tako da je i napisao u liječničkoj dokumentaciji, dodajući da je žrtva došla u pratnji policije te da ju je pregledao i utvrdio koje ozljede je zadobila. Nadalje, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu, doc. dr. sc. Kristijana Bečića dr. med., proizlazi da je kod žrtve VI utvrđene ozljede krvnog podljeva palca desne ruke, otok palca iste ruke te napuknuće daljeg članka palca desne ruke, te da krvni podljev palca desne ruke čini cjelinu s otokom palca desne ruke i napuknućem daljeg članka palca desne ruke s kojima je nastao u istom aktu i u svojoj ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu koja nastaje udarcem tupotvrdim predmetom u području palca desne ruke ili navedenog dijela tijela o tupotvrdi predmet ili naglim i snažnim savijanjem, odnosno uvrtanjem prsta na razini daljeg članka pa da se mehanizam nastanka može uklopiti u okolnosti fizičkog nasilja kakvo proizlazi iz stanja spisa.

7.1. Slijedom naprijed navedenog, nije osnovan žalbeni navod okrivljenika u kojem osporava postojanje osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo za koje se tereti optužnicom, čime je u predmetnom slučaju ispunjen opći, odnosno osnovni uvjet da bi se protiv okrivljenika mogao produljiti istražni zatvor.

8. Okrivljenik u žalbi osporava i postojanje posebnih pretpostavki za produljenje istražnog zatvora po zakonskom osnovu iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08, ističući kao i u ranijim žalbama da to što je državljanin Bosne i Hercegovine samo po sebi ne znači i postojanje opasnosti od bijega, pogotovo kada se ima u vidu da je otac troje djece koja žive u [adresa] i okolici da on preko 20 godina živi i radi u Republici Hrvatskoj, kao i da već više od preko pet godina nije odlazio u Bosnu i Hercegovinu. Nadalje, da ne postoji ni realna opasnost od ponavljanja kaznenog djela, obzirom da do sada nije osuđivan zbog istovrsnog kaznenog djela te da je kaznena prijava koju je protiv njega podnijela ista žrtva, izvanbračna supruga VI, odbačena. Uz to, da je spreman udaljiti se iz kućanstva i izbjegavati bilo kakav kontakt sa žrtvom za vrijeme trajanja kaznenog postupka, a postupci koji su protiv njega u tijeku da se ne odnose na istovrsna kaznena djela.

9. Međutim, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da na strani okrivljenika GI i dalje postoji opasnost da će u slučaju puštanja na slobodu pobjeći u cilju izbjegavanja kaznene odgovornosti, a takav zaključak prvostupanjski sud pravilno temelji na činjenici da je okrivljenik državljanin Bosne i Hercegovine koji u Republici Hrvatskoj ima status stranca na privremenom boravku, a radi se o državi (Bosni i Hercegovini) koja nije članica Europske unije, na koju se ne primjenjuje Europski uhidbeni nalog i upitno bi bilo izručenje okrivljenika u slučaju odlaska u državu čiji je državljanin, dakle u Bosnu i Hercegovinu, pa kada se tome pridoda i težina kaznenog djela za koje se okrivljenik tereti, za koje je propisana kazna zatvora od jedne do tri godine i da državno odvjetništvo u optužnici predlaže okrivljeniku izreći kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda riječ je o onim osobitim okolnostima koje upućuju na opasnost od bijega iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08.

10. Pored navedenog, na strani okrivljenika postoji i dalje opasnost od ponavljanja kaznenih djela, obzirom da je okrivljenik višestruko prekršajno osuđivan radi prekršaja s elementima nasilja, pa je tako u dva navrata osuđivan zbog prekršaja iz članka 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, u prvom slučaju okrivljeniku je izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 dana, uvjetno na 12 mjeseci, a u drugom slučaju mu je izrečena bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od 30 dana uz zaštitnu mjeru zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji (presuda postala pravomoćna 18. prosinca 2024.), osuđivan je i zbog prekršaja iz članka 17. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Osim toga, protiv okrivljenika su u tijeku dva postupka pred Općinskim sudom u Šibeniku, u jednom postupku u kojem je optužnica potvrđena tereti se zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11, a u drugom u kojem se tereti zbog kaznenog djela oštećenja tuđe stvari iz članka 235. stavka 1. KZ/11 donesena je nepravomoćna presuda. Kada se ima u vidu naprijed navedeno i okolnosti počinjenja kaznenog djela za koje se tereti u ovom postupku, a za koje postoji osnovana sumnja da ga je počinio, dakle da je tjelesno ozlijedio svoju izvanbračnu suprugu (u alkoholiziranom stanju s koncentracijom alkohola od 1,71 g/kg) i da se predmetni inkriminirani događaj zbio nedugo nakon što je protiv okrivljenika ukinut istražni zatvor koji je protiv njega bio određen zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i prijetnje iz članka 139. stavka 3. u svezi stavka 2. KZ/11, počinjenih također na štetu izvanbračne supruge VI, ali je istražni zatvor ukinut jer je žrtva koristila blagodat nesvjedočenja, produljenje istražnog zatvora protiv okrivljenika i iz osnova iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08 ukazuje se opravdanim i nužnim, budući po nalaženju ovog drugostupanjskog suda postoji realna i predvidiva opasnost da bi okrivljenik na slobodi mogao ponoviti isto ili slično kazneno djelo.

11. Obzirom na sve naprijed navedeno i ovaj drugostupanjski sud nalazi da se, za sada, nekom od mjera opreza iz članka 98. stavka 2. ZKP/08, odnosno jamstvom (u odnosu na istražnozatvorski osnov iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08) ne može ostvariti u konkretnom slučaju ista svrha kao istražnim zatvorom produljenom po navedenim zakonskim osnovama.

12. U pogledu prigovora žalitelja da se produljenjem istražnog zatvora dovodi u pitanje načelo razmjernosti, odnosno da je došlo do njegove povrede, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje da je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju osnovano zaključio da u predmetnom slučaju produljenjem istražnog zatvora protiv okrivljenika nije povrijeđeno načelo razmjernosti. Naime, okrivljenik se optužnicom državnog odvjetnika tereti da je počinio kazneno djelo tjelesnom ozljedom iz članka 117. stavka 2. u svezi stavka 1. KZ/11 za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do tri godine, zbog čega sukladno odredbi članka 133. stavka 1. točke 2. ZKP/08 do donošenja presude suda prvog stupanja istražni zatvor može trajati najdulje tri mjeseca, okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru od 19. veljače 2026., a državni odvjetnik u optužnici je predložio da se okrivljeniku izrekne kazna zatvora u trajanju od jedne godine.

12.1. Slijedom navedenog i taj prigovor žalitelja je neosnovan.

13. Obzirom na sve naprijed navedeno, ovaj drugostupanjski sud nalazi da žalba okrivljenika nije osnovana, a kako ispitivanjem pobijanog rješenja u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08 nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje se pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08 riješeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Šibeniku 23. travnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dijana Jakoliš