Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Kapucinski trg 5

Poslovni b roj: Pp-657/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Miri Jalševcu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Štefanije Novoselec, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ĆLB, s prebivalištem u [adresa] , zbog prekršaja iz članka 92. stavak 1., kažnjivog po članku 251. stavak 5. u vezi stavka 1. točka 2. Zakona o strancima ( Narodne novine broj , , 151/22. 40/25., dalje u tekstu ZS ), pokrenutog povodom prigovora okrivljenika na Obavezni prekršajni nalog Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin, broj KLASA: 211-07/25-4/98843., URBROJ: 511-14-05-25-1. od 25. rujna 2025., na temelju članka 244. stavak 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, 133/23., dalje u tekstu PZ ), dana 23. travnja 2026., donio je i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljeni NLB, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1984. U [adresa], sin Ć i N, sa prebivalištem u [adresa], državljanin Slovenije, prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e

što, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi Doxakey d.o.o. Varaždin, kao poslodavcu, nije podnio zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad za državljanina treće zemlje CLB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) u istom zanimanju, što je bio dužan učiniti najkasnije 30 (trideset) dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje, koja i odlučuje o produljenju, a koja dozvola za boravak i rad za državljanina treće zemlje CLB je bila važeća do dana 22.08.2025., dok je zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad za državljanina treće zemlje zaprimljen je 29.07.2025.u Policijskoj upravi varaždinskoj, iako je krajnji rok za podnošenje zahtjeva za produljenje dozvole za boravak i rad bio zaključno s danom 22.07.2025., čime je prekoračen propisani zakonski rok od najkasnije 30 (trideset) dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad

čime je postupio protivno odredbi članka 92. stavak 1. ZS i počinio prekršaj iz članka 251. stavak 5 . u vezi stavka 1. točka 2. ZS, temeljem kojeg mu se

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 50,00 EURA ( pedeset eura )

II Okrivljenik je dužan izrečenu novčanu kaznu platiti u roku od 30 ( trideset ) dana po primitku ove presude. Okrivljenik se upozorava sukladno članku 152. stavak 3. PZ, da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 izrečene kazne smatrati će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko okrivljenik u tom roku izrečenu novčanu kaznu ne plati ista će se temeljem članka 34. PZ naplatiti prisilno.

III Trošak postupka od 20,00 EURA ( dvadeset eura ) temelji se na članku 138. stavak 3. u vezi članka 139. stavak 3. PZ, te Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13) i dužan ga je platiti okrivljenik u istom roku kao i novčanu kaznu. Ukoliko okrivljenik u tom roku izrečene troškove ne plati isti će se temeljem članka 34. PZ naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Policijska uprava varaždinska, Policijska postaja Varaždin izdala je okrivljeniku Obavezni prekršajni nalog, broj KLASA: 211-07/25-4/98843., URBROJ: 511-14-05-25-1. od 25. rujna 2025., zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci.

2. U izdanom Obaveznom prekršajnom nalogu okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen, te mu je za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna u iznosu od 50,00 EURA i određen rok za plaćanje iste od 8 dana i naloženo mu je da podmiri troškove prekršajnog postupka u iznosu od 13,27 EURA.

3. Protiv izdanog Obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je, pravodobno, putem branitelja, uložio prigovor, koji prigovor je tužitelj, zajedno sa spisom predmeta, a sukladno članku 243. stavak 1. PZ, dostavio, ovom Općinskom sudu, kao nadležnom prema mjestu počinjenja prekršaja, koji pak je Obavezni prekršajni nalog stavio izvan snage, te je Obavezni prekršajni nalog nakon podnesenog prigovora postao optužni akt i smatra se Optužnim prijedlogom.

4. Na zakazano ročište 22. travnja 2026., uredno pozvani okrivljenik nije se odazvao, niti je svoj izostanak opravdao, ali je izostanak istog, poslovnim obvezama, opravdala z. branitelja okrivljenika, te je ročište održano bez njegove nazočnosti.

4.1. U spis je dostavljena pisana obrana okrivljenika datirana sa 10. travnja 2026., u kojoj se navodi da djelo koje mu se stavlja na teret nije prekršaj. Činjenični opis djela u prekršajnom nalogu ne sadrži jasno i određeno naznačeno vrijeme počinjenja prekršaja, što predstavlja bitan nedostatak. U slučaju da je dozvola za boravak i rad za konkretnog radnika bila važeća do dana 22. kolovoza 2025. godine, kako se to navodi u prekršajnom nalogu, tada je krajnji rok za podnošenje zahtjeva za produljenje bio 22. srpnja 2025. godine, Sukladno tome, eventualni prekršaj mogao je nastupiti tek protekom toga roka, odnosno najranije dana 23. srpnja 2025. godine. Unatoč tome, ovlašteni tužitelj kao vrijeme počinjenja navodnog djela navodi dan 24. rujna 2025. godine u 9:55 sati, ne obrazlažući na koji je način upravo taj datum relevantan za ostvarenje obilježja prekršaja. Taj datum očito ne predstavlja dan isteka roka za podnošenje zahtjeva, niti dan koji proizlazi iz zakonske konstrukcije konkretnog prekršaja kao djela propuštanja vezanog uz protek roka. Navedeni datum ne može predstavljati vrijeme počinjenja djela, jer se kod prekršaja propuštanja odlučna činjenica veže isključivo uz protek zakonskog roka, a ne uz naknadno utvrđivanje od strane nadležnog tijela. Budući da je iz činjeničnog opisa Obveznog prekršajnog naloga razvidno da u istome nije jasno i nedvojbeno naznačeno vrijeme navodnog počinjenja prekršaja, ističem da takav nedostatak predstavlja bitan propust. U situaciji kada u činjeničnom opisu izostaje jasno određeno vrijeme počinjenja navodnog djela, a koje je u konkretnom slučaju odlučna činjenica jer je prekršaj vezan uz protek zakonskog roka, izostaje jedan od bitnih elemenata bića prekršaja. Slijedom toga, navedeno djelo koje se Društvu stavlja na teret, opisano na takav način, ne sadrži sva zakonom propisana obilježja prekršaja, pa se ne može smatrati prekršajem u pravnom smislu. Zbog nedostatka odlučnih činjenica u činjeničnom opisu Obveznog prekršajnog naloga nisu ostvarene pretpostavke za prekršajnu odgovornost Društva, te pobijani prekršajni nalog treba ukinuti i Društvo osloboditi krivnje u cijelosti. Podredno, u slučaju da nadležni sud utvrdi kako se u konkretnom slučaju ipak radi o prekršaju, kao zakonski zastupnik Društva ističem kako slijedi. U konkretnom slučaju nije postojala ni namjera niti bilo kakve okolnosti koje bi upućivale na svjesno izbjegavani zakonskih obveza, niti na poduzimanje nezakonitih radnji poput skrivenog rada ili nezakonitog zapošljavanja stranih državljana. Riječ je isključivo o administrativnom propustu — zakašnjeloj proceduri pravodobnom podnošenju zahtjeva za produljenje dozvole radnika. Radnik je tijekom cijelog trajanja radnog odnosa bio uredno prijavljen, obavljao poslove zakonito, primao plaću i ostvarivao sva prava iz radnog odnosa, dok je Društvo kao poslodavac uredno podmirivalo sve doprinose i druge zakonske obveze prema državi. Dakle, predmetni propust nije imao nikakve negativne posljedice ni za radnika, ni za državu, ni za poslodavca. Iz okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da se radi o propustu isključivo administrativne naravi, koji nije prouzročio nikakvu štetu ni jednom subjektu — radnik nije bio lišen nijednog prava, poslodavac nije ostvario nikakvu protupravnu korist, a državi nije nastala nikakva šteta. Opisani propust se dogodio u mjesecu srpnju, razdoblju u kojem većina zaposlenika koristi godišnje odmore, što u praksi dovodi do smanjene dostupnosti kadrovskih službi i otežane interne koordinacije. U takvim okolnostima povećanog organizacijskog i kadrovskog opterećenja došlo je do zakašnjenja u odjavi radnika, što dodatno potvrđuje da nije bilo nikakve namjere, već je riječ isključivo o nenamjernom previdu. Sudska praksa redovito razlikuje situacije u kojima poslodavac svjesno i s namjerom krši zakon od onih, poput ove, u kojima se radi o nenamjernom, formalnom zakašnjenju u administrativnoj proceduri, bez štetnih posljedica i s minimalnim stupnjem društvene opasnosti. U konkretnom slučaju radi se o minimalnom prekoračenju zakonskog roka, od svega nekoliko radnih dana, koje nije imalo nikakve materijalne posljedice. Društvo, čim je uočilo propust, odmah je poduzelo sve potrebne radnje kako bi ga ispravilo i uskladilo svoje postupanje sa zakonom, čime je iskazalo punu volju za zakonito i odgovorno postupanje. Sukladno odredbi članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, pri izboru vrste i mjere kazne osobito se cijeni stupanj krivnje, opasnost djela te svrha kažnjavanja, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, kako otegotne tako i olakotne. U ovom slučaju, postoji niz olakotnih okolnosti: nepostojanje namjere, neznatan stupanj opasnosti, promptno ispravljanje propusta i suradnja s nadležnim tijelima, kao i činjenica da Društvo do sada nije prekršajno kažnjavano, što jasno ukazuje na dosadašnje zakonito i odgovorno poslovanje. Počinjenim prekršajem nije nastala nikakva šteta. Nije postojala nikakva namjera Društva za počinjenje prekršaja ili zaobilaženje zakonskih obveza, a eventualno minimalno prekoračenje nije utjecalo na ispunjenje zakonskih obveza Društva kao poslodavca. Budući da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan ne postoji potreba da Društvo bude kažnjeno, molim da se pobijani prekršajni nalog ukine i Društvo oslobodi kazne. Ukoliko navedeno nije moguće, sve gore navedeno jasno upućuje na izuzetno nizak stupanj društvene opasnosti, pa molim da se da se Društvu izrekne opomena sukladno članku 43. Prekršajnog zakona, ili eventualno uvjetna osuda, odnosno smanji novčana kazna ispod zakonom propisanog minimuma, uzimajući u obzir sve olakotne okolnosti. Naglašavam da Društvo, kojeg sam zakonski zastupnik, u potpunosti poštuje zakonske propise te kontinuirano poduzima mjere za unaprjeđenje administrativnih procedura, kako se slični propusti ne bi ponavljali.

5. U okviru postupka sud je razgledao i pročitao materijalnu dokumentaciju u spisu i to zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad od 24.7.2025., sa prijemnim pečatom MUP-a od 29.7.2025., dozvolu za boravak i rad od 08.08.2024. i potvrdu o prekršajnoj kažnjavanosti za okrivljenika od 02.04.2026. Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

5.1. Drugi dokazi nisu provođeni, niti su ih stranke predlagale.

6. Na temelju tako provedenog postupka, analizom i ocjenom obrane okrivljenika i provedenih dokaza i to svakog zasebno i u odnosu na druge provedene dokaze, sud nalazi sa sigurnošću i van svake sumnje i dvojbe, utvrđenim i dokazanim da je okrivljenik počinio prekršaj za koji ga se tereti Optužnim prijedlogom.

6.1. Naime, članak 92. stavak 1. ZS kaže da se zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje u istom zanimanju podnosi najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje, koja i odlučuje o produljenju jer će se u protivnom, prema članku 251. stavak 5. u vezi stavka 1. točka 2. ZS novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 400,00 EURA kazniti za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi – poslodavcu, koja nije u propisanom roku podnijela zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad ( članak 92. stavak 1. )

7. Materijalnu dokumentaciju sud je prihvatio i ocijenio ju vjerodostojnom, stranke ju nisu osporavale, niti na istu stavile primjedbe, a materijalna dokumentacija je u okviru postupka, razgledana i pročitana.

8. Imajući u vidu, gore citirane odredbe ZS, s jedne strane i s druge strane da iz Dozvole za boravak i rad, PU varaždinske, Službe zajedničkih i upravnih poslova broj KLASA: UP/I-216-02/24-09/170841., URBROJ: 511-14-4-24-3. od 08.08.2024. razvidno da je ista izdana za radnika Bueno Molina Gabriel, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2001. u [adresa], Brazil, državljanina Brazila, djelatnika, za radno mjesto elektroinstalater kod poslodavca Doxakey d.o.o i da ista vrijedi od 23.08.2024. do 22.08.2025., a da je Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za radnika ĐLB , datiran sa 24.07.2025., podnijet i zaprimljen od strane PU varaždinske 29.07.2025., što proizlazi iz prijamnog pečata iste, dakle ne najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad, zaključno sa 22.07.2025., već nakon proteka tog roka, to sud nalazi sa sigurnošću i van svake sumnje i dvojbe utvrđenim i dokazanim da su se na strani okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja terećenog prekršaja, slijedom čega ga je sud radi počinjenja istog proglasio krivim.

9. Nisu osnovani navodi obrane okrivljenika, budući je tužitelj u činjeničnom opisu Optužnog prijedloga, precizno naznačio vrijeme počinjenja prekršaja 22.07.2025. i taj datum nije u Optužnom prijedlogu naznačen kao datum počinjenja prekršaja, već datum kada je tužitelj uočio i utvrdio da je okrivljenik počinio predmetni prekršaj.

9.1. Niti drugi navodi obrane okrivljenika, po stavu suda, nisu navodi koji bi od okrivljenika otklonili odgovornost za počinjeni prekršaj, budući se je isti i mogao i bio dužna, kao odgovorna osoba pravne osobe koja zapošljava strane radnike, državljane trećih zemalja, upoznati sa važećim odredbama Zakona o strancima, te se pridržavati istih i poštivati rokove koji su narečenim Zakonom propisani.

10. Prilikom donošenja odluke o vrsti i visini prekršajne sankcije sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela i svrhu kažnjavanja, te je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne iz članka 36. stavak 2. PZ, time da niti osobito olakotne, niti osobito otegotne okolnosti sud nije našao. Naime, sud je imao u vidu da okrivljenik do danas nije prekršajno kažnjavan, što je razvidno iz Potvrde o prekršajnoj kažnjavanosti za okrivljenika od 02.04.2026. Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, koju je sud pribavio, ali ta okolnost se ne može smatrati i ocijeniti osobito olakotnim, obzirom je, notorno, od svakoga za očekivati, pa tako i od okrivljenika, da poštuje i da se pridržava pozitivnih propisa, te je, imajući narečeno u vidu okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrekao novčanu kaznu u najnižem Zakonom propisanom iznosu za predmetni prekršaj, ostavio mu primjereni rok za plaćanje iste i upozorio okrivljenika da ukoliko u ostavljenom roku plati 2 / 3 izrečene novčane kazne, da će se smatrati da je izrečena novčana kazna u cijelosti plaćena.

11. Navedeni izbor kazne i visina iste po mišljenju suda primjereni su i dostatni krivnji okrivljenika i prekršajnopravnoj odgovornosti istog, te će se takvom kaznom okrivljeniku ukazati na štetnost, nedopuštenost, te društvenu neprihvatljivost protupravnog ponašanja i utjecati na istog da u budućnosti više ne čini prekršaje. Na opisani način ostvarit će se i svrha generalne prevencije.

12. Temeljem članka avak 3. PZ, sud je obvezao okrivljenika da naknadi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 EURA jer ih je okrivljenik i prouzročio, a isti se odnose na paušal suda i obređeni su u skladu sa trajanjem i složenošću samog prekršajnog postupka, te je sud uvjerenja da će ih okrivljenik moći namiriti bez opasnosti za svoje nužno uzdržavanje.

13. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Varaždinu, 23. travnja 2026.

Zapisničarka:

Sudac:

Štefanija Novoselec, v.r.

ĆL, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude, prema članku 244. stavak 1. PZ, žalba nije dopuštena.

DOSTAVITI:

1. Tužitelju: PU varaždinska, PP Varaždin, odmah i po pravomoćnosti

2. Okrivljena odgovorna osoba : ALB, [adresa]

3. Branitelj: Danijel Pribanić, odvjetnik iz Zagreba

4. Za spis, ovdje