Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-487/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sucu Larisi Gačanin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Vlatka Glad-Zakšek, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, koju zastupa punomoćnik Josip Grošeta, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Glamuzina & Grošeta d.o.o., u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice podnesenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-10791/2023-34 od 30. prosinca 2024., 23 travnja 2026.
r i j e š i o j e
I Prihvaćanjem žalbe tuženice ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-10791/2023-34 od 30. prosinca 2024. te se predmet vraća istome sudu na ponovni postupak.
II O troškovima žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud donošenjem nove odluke.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog tuženice za donošenjem dopunske presude.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi tuženica, pozivajući se pritom na sve žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. – dalje: ZPP). Predlaže da se rješenje preinači na način da se odbije dio tužbenog zahtjeva o kojem prvostupanjski sud nije odlučio te da se tužitelja obveže da tuženici naknadi trošak sastava žalbe, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.
3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava navode iste te predlaže da se žalba odbije, a tuženica obveže da tužitelju naknadi troškove žalbenog postupka.
4. Žalba tuženice je osnovana.
5. Donoseći pobijano rješenje, pozivom na odredbu čl. 250. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP/23), prvostupanjski sud utvrđuje da je u konkretnome slučaju tužitelj, nakon što je zaprimio nalaz vještaka, uredio tužbeni zahtjev, odnosno njegovu visinu, a što je bila jedina mogućnost, budući da ne posjeduje stručna znanja da bi već u tužbi istaknuo preciznu visinu tužbenog zahtjeva.
6. Cijeneći da prema odredbi čl. 193. ZPP/23 tužitelj ne može djelomično povući tužbu već je to moguće učiniti isključivo u cijelosti, prvostupanjski sud zauzima stav da je tužitelj podneskom od 8. srpnja 2021. preinačio tužbeni zahtjev, a koja preinaka je, sukladno odredbi čl. 190. st. 3. ZPP/23, dopuštena. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 340. st. 3. ZPP/23, odlučuje kao u izreci pobijanog rješenja.
7. Takav zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan.
8. Naime, tužitelj je nakon provedenog financijskog vještačenja smanjio tužbeni zahtjev s početnih 40.000,00 kn/ 5.308,91 eura na 35.754,46 kn/ 4.745,43 eura. Prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. travnja 2021., smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja povlačenje tužbe iz čl. 193. ZPP-a.
9. Odredbom članka 193. ZPP-a propisano je da tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženika prije nego što se tuženik upusti u raspravljanje o glavnoj stvari. Tužba se može povući i kasnije sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. Ako se tuženik u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o tome smatrat će se da je pristao na povlačenje (st. 2.). Povučena tužba smatra se kao da nije ni bila podnesena i može se ponovno podnijeti (st. 9.), s time da se prvostupanjskom sudu ukazuje na mogućnost i pravo stranke da djelomično povuče tužbu.
10. Posljedično navedenom, nakon što se tuženik upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, isti ima pravo suglasiti se sa povlačenjem tužbe, ali i protiviti se istoj, jer time na njegovoj strani nastaju različiti procesno-pravni učinci. Naime, povlačenjem tužbe sud meritorno ne odlučuje o osnovanosti tužbenog zahtjeva i tužitelj s istim tužbenim zahtjevom može ponovno ustati protiv tuženika. Kad se tuženik protivi povlačenju tužbe tada o tužbenom zahtjevu treba odlučiti presudom, a time nastaje pravna sigurnost tuženika da tužitelj više neće moći podnijetu tužbu zbog iste stvari, jer bi se radilo o presuđenoj stvari.
11. Dakle, prvostupanjski je sud u konkretnoj situaciji bio dužan donijeti meritornu odluku o djelomično povučenom tužbenom zahtjevu, a kada to nije učinio tada je trebao taj propust otkloniti donošenjem dopunske presude po prijedlogu tuženice.
12. U tim okolnostima je valjalo, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak, dok će o troškovima žalbenog postupka prvostupanjski sud također odlučiti donošenjem nove odluke, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Rijeka, 23. travnja 2026.
Sudac:
Larisa Gačanin