Poslovni broj: Pp-940/2026-4
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Zagreb, Turinina 3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji Bojani Atanasov, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Kamenarić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog EĆ, kojeg brani odvjetnik Jure Mlinarić, zbog prekršaja iz članka 43. stavka 2. i 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22.), odlučujući o prigovoru okrivljenog EĆ podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb od 19. prosinca 2025. Klasa: 211-07/25-4/132446, nakon provedenog žurnog postupka, 22. travnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Okrivljeni EĆ, sin E i A, rođen **.**.1997. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, tehničar za računalstvo, zaposlen u Agenciji za nekretnine " H", neoženjen, nema djece, s primanjima u iznosu od 800,00 eura, prekršajno osuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak, s prebivalištem u [adresa]
k r i v j e
1) što je 1. srpnja 2023. u 23.30 u Zagrebu upravljao osobnim automobilom ZG4397FK krećući se prometnom trakom za ravno istočnog kolnika Ulice SR Njemačke u smjeru sjevera, a dolaskom pred raskrižje s Avenijom Dubrovnik zaustavio je svoje vozilo, a potom započeo mijenjanje prometne trake skrećući lijevo u smjeru sjeverozapada u prometnu traku za ravno i lijevo preko neisprekidane crte na kolniku, koja razdvaja prometne trake, iako se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, uslijed čega je prednjim lijevim dijelom vozila naletio na stražnji dio osobnog automobila ZG0096HH, kojim je upravljao AĆ, a bio je zaustavljen na prometnoj traci za ravno i lijevo istočnog kolnika Ulice SR Njemačke zbog upaljenog crvenog svjetla na semaforu za njegov smjer kretanja pri čemu je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta
čime je počinio prekršaj iz članka 43. stavka 2. i 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
2.) nakon prometne nesreće opisane u točki 2. izreke, napustio mjesto prometne nesreće, a da s drugim sudionikom nije popunio i potpisao Europsko izvješće niti je na drugi način ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu
čime je počinio prekršaj iz članka 176. stavka 2. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
pa mu se, na temelju citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13.,110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), utvrđuju
za djelo pod točkom 1. novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto trideset ) EUR za djelo pod točkom 2. novčana kazna u iznosu od 150,00 (sto pedeset) EUR
a na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se izriče
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 280,00 (dvjesto osamdeset)
EUR
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan novčanu kaznu platiti u roku 1 (jednog) mjeseca od dana primitka ove presude, a u protivnom postupit će se sukladno odredbama članka 34. Prekršajnog zakona. Ako okrivljenik, u roku određenom ovom presudom za plaćanje izrečene novčane kazne, plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena, sukladno članku 183. stavku 2. u vezi s člankom 152. stavkom 3. Prekršajnog zakona.
II. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. a) Prekršajnog zakona i to troškove izrade skice mjesta nesreće u iznosu od 27,00 (dvadeset sedam) EUR i troškove suda u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) EUR, ukupno 67,00 (šezdeset sedam) EUR, u roku 1 (jednog) mjeseca od dana primitka ove presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno.
Obrazloženje
1. Pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeni EĆ proglašen je krivim da je, na način opisan u točki 1. izreke, počinio prekršaj iz članka 12. stavka 4. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 60,00 eura, da je, na način opisan u točki 2. izreke, počinio prekršaj iz članka 43. stavka 2. i 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. istog Zakona, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 260,00 eura i da je, na način činjenično opisan u točki 3. izreke, počinio prekršaj iz članka 176. stavka 2. i 5. istog Zakona za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura, pa je okrivljeniku primjenom odredbi o stjecaju, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu 710,00 eura. Okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci i obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,27 EUR.
2. Protiv tog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja pa je, na temelju članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavljen van snage i proveden je žurni postupak.
3. Okrivljenik je u svojoj obrani izjavio da se predmetne zgode, upravljajući osobnim automobilom ZG4397FK kretao prometnom trakom za ravno istočnog kolnika Ulice SR Njemačke u smjeru sjevera. Dolaskom do raskrižja s Avenijom Dubrovnik vidio je da je na pogrešnoj traci pa se htio prestrojiti i u skretanju ulijevo preko pune crte na kolniku, prednjim lijevim dijelom vozila lagano je udario u stražnji desni dio osobnog automobila koji je bio zaustavljen pred raskrižjem na prometnoj traci za ravno i lijevo. Nakon ove prometne nesreće nije razmijenio podatke s drugim sudionikom već je otišao s mjesta nesreće.
4. Sud je pročitao zapisnik o očevidu, razgledao je skicu i fotografije mjesta nesreće i vozila sudionika te je pročitao potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave o osuđivanosti okrivljenika.
5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika koja u biti predstavlja priznanje počinjenja prekršaja i krivnje, koje je u skladu s dokazima u spisu, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaje koji su mu stavljeni na teret.
7. Nesporno je utvrđeno da je okrivljenik, upravljajući vozilom u prometu na cesti, postupio suprotno odredbi članka 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer je mijenjao prometnu traku prelazeći pritom preko neisprekidane crte na kolniku, koja označava zabranu prelaska preko te crte ili zabranu kretanja po toj crti, dakle postupio je suprotno zabrani izraženoj prometnim znakom. Isto tako nesporno je utvrđeno da je okrivljenik započeo prestrojavanje – mijenjanje prometne trake iako se prethodno nije s dovoljno pozornosti uvjerio da takvu radnju može učiniti bez ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, čime je postupio suprotno odredbi članka 43. stavka 2. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i takvom nepropisnom vožnjom izazvao je prometnu nesreću s materijalnom štetom.
8. Međutim, ove radnje okrivljenika predstavljaju istodobno kršenje dva prometna propisa, koje predstavljaju istu vrstu propusta, a počinjeni su istodobno u kontinuitetu vožnje. Po mišljenju ovog suda u konkretnom slučaju ne radi se o realnom stjecaju prekršaja, već se radi o jednom prekršajnom djelu. Naime, prekršaj iz članka 43. stavka 2. i 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tj. neoprezno prelaženje vozilom iz jedne u drugu prometnu traku i izazivanje prometne nesreće kao veći stupanj neprava, konzumira u sebi prekršaj iz članka 12. stavka 4. i 8. istog Zakona, odnosno prelaženje iz jedne u drugu kolničku traku preko pune uzdužne crte na kolniku, kao manji stupanj neprava. Stoga je okrivljenik opisanim postupanjem počinio samo jedan prekršaj iz članka 43. stavka 2. i 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama činjenično opisan u točki 1. izreke ove presude.
9. Nadalje, u opisanoj situaciji, okrivljenik je bio dužan svoje podatke ostaviti drugom sudioniku prometne nesreće ili popuniti Europsko izvješće prije nego što je napustio mjesto prometne nesreće, što nije učinio pa je time je ostvario je i sva bitna obilježja prekršaja iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. , činjenično opisanog u točki 2. izreke presude.
10. Stoga je sud okrivljenika zbog počinjenih prekršaja proglasio krivim. Prilikom odmjeravanja kazne, sud je okrivljeniku olakotnim cijenio priznanje počinjenja prekršaja i krivnje, a otegotnih okolnosti nije našao. Imajući u vidu navedeno, sud je primijenio odredbe o ublažavanju kazne i okrivljeniku je za svako počinjeno prekršajno djelo utvrdio novčanu kaznu ispod zakonom propisanog posebnog minimuma, a zatim je sukladno odredbi članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu, jednaku zbroju pojedinačno utvrđen ih kazni. Po ocjeni ovog suda, pojedinačne novčane kazne, kao i ukupna novčana kazna, primjerene su i dostatne stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.
11. U skladu s odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je upozoren da će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena, ako u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne.
12. Po stanovištu ovog suda, a cijeneći okolnosti počinjenog prekršaja i ličnost okrivljenika, inkriminirano ponašanje okrivljenika ne predstavlja takav oblik kršenja prometnih propisa da bi izricanje zaštitne mjere bilo nužno. Dakle, u konkretnom slučaju nema okolnosti koje bi ukazivale da postoji opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovo ugroziti sigurnost prometa pa ne postoji potreba i nužnost izricanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije.
13. S obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka za izradu skice mjesta nesreće, koji su određeni u skladu s Rješenjem o utvrđivanju cijena posebnih troškova nastalih radom Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“ broj 55/11., 58/11., 100/12., 110/14., 45/16.) i troškove suda u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.) propisan opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 13,27 do 663,61 EUR, a budući da je okrivljenik zaposlen i ostvaruje redovite prihode, određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka kao i imovinskom stanju okrivljenika.
U Zagrebu 22. travnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Marina Kamenarić
Bojana Atanasov
Dostavna naredba:
1. okrivljeniku
2. branitelj
3. tužitelju
4. spis