Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Ob-26/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, kao predsjednice vijeća, Milke Vraneš, kao izvjestiteljice i članice vijeća i Kristine Pavelić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Kusaliću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika IT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika izjavljenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-614/2025-7 od 28. siječnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 23. travnja 2026.

r i j e š i o  j e:

I. Ukida se presuda bez održavanja rasprave i presuda zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-614/2025-7 od 28. siječnja 2026. i predmet vraća istom sudu na ponovni postupak.

II. O žalbenom trošku odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

"1. Utvrđuje se da obiteljska kuća na adresi [adresa] koja kuća se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, u površini od 143 m2 predstavlja bračnu stečevinu stečenu u bračnoj zajednici između tužiteljice TT, [adresa], 10 000 Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika IT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Utvrđuje se da je tužiteljica TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica ½ dijela prava vlasništva obiteljske kuće na adresi [adresa] koja kuća se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, u površini od 143 m2 te je tuženik IT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan trpjeti uknjižbu ½ dijela prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na ime tužiteljica TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, uz istovremeno biranje tog prava sa svog imena, jer će u protivnom isto zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana.

3. Utvrđuje se da je tužiteljica TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica 1/4 dijela prava vlasništva kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja kat. čest. je upisana u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb te je dužan tuženik IT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] priznati i trpjeti uknjižbu 1/4 dijela prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na ime tužiteljice TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb uz istovremeno biranje tog prava sa svog imena, jer će u protivnom isto zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana."

II Utvrđuje se da automobil marke KIA Magnetis registarskih oznaka [registarska oznaka] 2009. godište predstavlja bračnu stečevinu stečenu u bračnoj zajednici između tužiteljice TT, [adresa], 10 000 Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika IT, [adresa], 10 000 Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj]., da je tužiteljica TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica ½ dijela prava vlasništva predmetnog automobila te je dužan tuženik IT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trpjeti upis suvlasništva u sve javne registre, prometnu dozvolu i ostalo kao i dužan izdati sve potrebne suglasnosti potrebne za redovitu uporabu i održavanje automobila.

III Nalaže se tuženiku IT, [adresa], 10 [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici TT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.228,12 eura sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana 28. siječnja 2026 pa do isplate, u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude u pravovremenom roku žale se tužiteljica i tuženik.

2.1. Tužiteljica pobija presudu bez održavanja rasprave i rješenje o trošku u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, a presudu zbog ogluhe također pobija u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu, preinači prvostupanjsku presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti, odnosno da usvoji točku I. i točku III tužbenog zahtjeva ili da u cijelosti usvoji eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, podredno predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijane presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje žalbeni trošak u ukupnom iznosu od 3.528,12 eura i trošak sudske pristojbe po odluci suda.

2.2. Tuženik se žali protiv dijela presude u kojem je tužiteljica uspjela s tužbenim zahtjevom, tj. u točki II. izreke presude i u odluci o trošku pod točkom III. izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 5. i točke 11. Zakona o parničnom postupku, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 356. Zakona o parničnom postupku. Navodi da osporava sve tužbene zahtjeve koje je postavila tužiteljica po osnovi i visini. Predlaže da drugostupanjski sud ukine presudu u pobijanom dijelu i predmet vrati na ponovni postupak. Potražuje žalbeni trošak u ukupnom iznosu od 4.858,47 eura.

3. Na žalbu tužiteljice odgovorio je tuženik koji u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tužiteljice, te predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i odredi da tužiteljica tuženiku naknadi žalbeni trošak s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama prema priloženom troškovniku.

4. Žalbe tužiteljice i tuženika su osnovane.

5. Ispitujući pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude zbog ogluhe povodom žalbe tuženika i po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj sud utvrđuje da je u donošenju pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a, na koju ukazuju tužiteljica i tuženik kada ističu da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, budući nema valjano obrazloženje, odnosno sud nije izložio koje je činjenice i na temelju kojih dokaza je utvrdio, čime je počinjena naprijed navedena bitna povreda odredaba postupka na koju ukazuju tužiteljica i tuženik.

6. Prema odredbi članka 331. b. ZPP-a, presuda zbog ogluhe može se donijeti ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku i ako bude udovoljeno sljedećim uvjetima: 1. ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, 2. ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3. ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su opće poznate i 4. ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

7. Dakle, iz obrazloženja presude nije vidljivo na kojim činjenicama sud temelji svoju odluku, odnosno pobijana presuda zgog ogluhe nema valjano obrazloženje.

8. U odnosu na žalbeni navod tuženika u kojem ističe da mu tužba nije uredno dostavljena, potrebno je odgovoriti da isti nije osnovan budući iz stanja spisa proizlazi da je tuženik putem elektroničke pošte uredno zaprimio tužbu 11. srpnja 2025. zajedno sa prilozima uz tužbu. Prema tome nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a na koju se neosnovano poziva tuženik u svojoj žalbi.

9. Opravdano tuženik u žalbi ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 5. ZPP-a.

10. Naime, u konkretnom slučaju nije bilo osnove za donošenje presude kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presude zbog ogluhe iz članka 331.b stavak 1. ZPP-a:

- jer osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi i

- jer tužiteljica nije podnijela dokaze kojima potkrepljuje svoj tužbeni zahtjev.

11. U odnosu na stjecanje predmetnog automobila "Kia Magnetis" registarskih oznaka [registarska oznaka], 2009. u tužbi se navodi samo to da su tužiteljica u tuženik za vrijeme braka stekli automobil marke "Kia Magnetis" 2009. godište, a kao dokaz se navodi da će se prometna dozvola za predmetni automobil zatražiti dostavom od tuženika.

12. Dakle, u tužbi se ne tvrdi da je predmetni automobil stečen od strane bračnih drugova radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili da potječe iz te imovine, što je zakonska pretpostavka za to da imovina bude bračna stečevina, a pored toga nisu dostavljeni nikakvi dokazi u pogledu stjecanja automobila.

13. Nadalje, u odnosu na predmetni automobil tužba, a posljedično tome i sama presuda protivna je odredbi članka 186. stavak 1. ZPP-a u dijelu kojim je utuženo i presuđeno da je tuženik dužan izdati sve potrebne suglasnosti potrebne za redovitu uporabo i održavanje automobila. Ističe se da je odredbom članka 186. stavak 1. ZPP- a propisano da tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja. Obveza da tuženik izda sve potrebne suglasnosti za redovitu uporabu i održavanje automobila je neodređena.

14. Naime, u postupanju po presudi nije jasno i određeno što tuženik konkretno treba izdati, pa je stoga sud trebao u tom dijelu tužiteljici vratiti tužbu na ispravak i odrediti rok za ispravak.

15. U tom kontekstu, a protivno ocijeni suda prvog stupnja, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene pretpostavke za usvajanje tužbenog zahtjeva donošenjem presude zbog ogluhe.

16. U odnosu na presudu bez održavanja rasprave, prvostupanjski sud u obrazloženju pod točkom 7. navodi da je tužiteljica postavila tužbeni zahtjev s kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3. ZPP-a), odnosno da osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, te da su činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev u protivnosti s dokazima koje je podnijela sama tužiteljica.

17. Odredbom članka 3. stavak 3. ZPP-a propisano je da sud neće uvažiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala.

18. Međutim suprotno navodima prvostupanjskog suda, po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, raspolaganje tužiteljice u vidu postavljanja dijela tužbenog zahtjeva koji je odbijen u dijelu pod točkom I. (1., 2. i 3.) nije u suprotnosti s prisilnim propisima niti pravilima javnog morala.

19. Naime, tužiteljica u žalbi tvrdi da je tuženik nekretninu koja je tada predstavljala dvorište, bez obiteljske kuće, stekao od svoje majke temeljem Ugovora o darovanju pod poslovnim brojem Z-37553/2009, koji podatak je vidljiv iz zemljišnih knjiga prvostupanjskog suda kao i povijesnog prikaza predmetnog zemljišnoknjižnog uloška. Tužiteljica i tuženik su za vrijeme trajanja braka izgradili predmetnu obiteljsku kuću pa je tužiteljica imala pravo postaviti pravnostvarni zahtjev što je u konkretnom slučaju napravila. Pri tome se tužiteljica poziva na presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-453/2024 i reafirmirano pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH u pod poslovnim brojem Rev-920/2021.

20. Dakle, ovdje je potrebno istaknuti da za prihvaćanje tužbenog zahtjeva na utvrđenje da je tužitelj, odnosno ovdje tužiteljica stekla pravo vlasništva na određenom dijelu nekretnine koja nije etažirana, u okolnostima kada se tužbenim zahtjevom traži samo utvrđenje prava vlasništva, bez zahtjeva za upis toga prava u zemljišnim knjigama, nije nužno da tužitelj tužbenim zahtjevom traži uspostavu prava vlasništva tog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) u smislu članka 53. te članka 71. – 78. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV).

21. Kako u konkretnom slučaju tužiteljica nije suvlasnica utužene nekretnine, nije u mogućnosti podnijeti zahtjev za uspostavom vlasništva posebnog dijela te nekretnine u smislu članka 71. ZV-a, pa stoga ovim pravnim putem ostvaruje preduvjet za podnošenje takvog zahtjeva, u slučaju kada se ispune pretpostavke iz članka 73. stavak 3. ZV-a, a koji zahtjev nadležnom tijelu upravne vlasti se ne može uputiti sve dok ne postoji utvrđenje da na toj nekretnini ima vlasnička prava.

22. Slijedom navedenog proizlazi, da kada je u postupku kada je radi utvrđenja bračne stečevine utvrđeno da su bračni drugovi za vrijeme trajanja braka svojim radom na nekretnini koja nije njihovo vlasništvo, ali uz suglasnost vlasnika te nekretnine svojim radom sagradili stan, jedini pravni put kojim tužitelj, kao pošteni graditelj može zaštiti svoja prava jest podnošenje tužbe kojom se utvrđuje njegov udio u sagrađenom dijelu nekretnine na kojoj nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela (Vrhovni sud RH Rev-920/2021).

23. Prema tome, obzirom na naprijed navedeno stajalište Vrhovnog suda RH, tužbeni zahtjev tužiteljice postavljen u ovom predmetu nije protivan niti jednoj zakonskoj odredbi, a niti načelu jedinstva nekretnine, a posebno takav zahtjev nije suprotan pravilima javnog morala, kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu članka 3. stavak 3. ZPP-a, kako to smatra prvostupanjski sud.

24. Stoga, iz naprijed navedenog proizlazi da je tužiteljica postupala sukladno odredbi članka 186.b stavak 3. ZPP-a ostavljajući mogućnost preciziranja i konačnog utvrđenja suvlasničkih omjera nakon provedbe geodetskog i građevinskog vještačenja, a sve po dostavi dokumentacije kojom raspolaže tuženik (građevinska dozvola i dokumentacija za legalizaciju objekta) čiju je dostavu tužiteljica izričito zatražila.

25. Naime, dostavom tražene dokumentacije i provedbom geodetskog i građevinskog vještačenja u okviru predmetnog postupka, s postavljenim jasnim zadatkom osobi vještaka, utvrdio bi se posebni dio nekretnine koji bi se odnosio na obiteljsku kuću, te bi samim time takav poseban dio nekretnine imao osnov za upis u zemljišne knjige.

26. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud imao pogrešan pravni pristup predmetu spora zbog čega je pogrešno utvrdio i činjenično stanje, a što je rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava.

27. Pored navedenog, ovdje je potrebno istaknuti još i to da prvostupanjski sud nije postupio sukladno odredbi članka 2. ZPP-a, te je propustio odlučiti o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu tužiteljice koji je postavljen sukladno odredbi članka 188. stavak 2. ZPP-a, u ovom slučaju kada je odbio tužbeni zahtjev pod točkama I. i II..

28. Dakle, u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene ni pretpostavke za donošenje presude bez održavanja rasprave.

29. Iz svih naprijed navedenih razloga trebalo je žalbu tužiteljice i žalbu tuženika prihvatiti, te ukinuti pobijanu presudu bez održavanja rasprave i presudu zbog ogluhe, primjenom odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

30. Iz istih razloga valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku.

31. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će uvažavajući primjedbe ovog suda, kao i žalbene tvrdnje tužiteljice i tuženika otkloniti ukazane bitne povrede odredaba parničnog postupka, te sukladno dispoziciji parničnih stranaka o osnovanosti zahtjeva tužiteljice donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.

32. Odluka o žalbenom trošku ostavljena je za konačno odluku sukladno članku 166. stavak 3. ZPP-a.

U Gospiću, 23. travnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić