REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-2176/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer, u pravnoj stvari tužiteljice FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, koga zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i zamjenika punomoćnice tuženika PN, odvjetničkog vježbenika, dana 23. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici FN daljnji iznos od 2.500,00 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 18. svibnja 2023. do isplate, po stopi do 28. prosinca 2023. obračunatoj po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. naknaditi tužiteljici FN troškove postupka u iznosu 2.292,76 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23. travnja 2026. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je 7. svibnja 2022. došlo do prometne nezgode u Zagrebu, a koju prometnu nezgodu je prouzrokovala FNB kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika, te je u istoj prometnoj nezgodi tužiteljica zadobila tjelesne ozljede kao putnik vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Nakon navedene prometne nezgode tužiteljici je odmah pružena hitna liječnička pomoć u nadležnoj liječničkoj ustanovi te je daljnje liječenje nastavila sukladno uputama liječnika, no pretrpjela je i još trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja morat će ulagati pojačane napore u životu i radu. Za vrijeme liječenja tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih. Ističe kako se obratila tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 18. svibnja 2023., nakon čega je tuženik tužiteljici isplatio iznos od 1.565,61 EUR s osnova naknade štete, no smatra kako je navedeni iznos prenizak da bi predstavljao pravičnu novčanu naknadu štete, tako da potražuje isplatu daljnjih novčanih iznosa u podnesku od 10. listopada 2025. kojim specificira tužbeni zahtjev, tako da navodi kako smatra da joj je ukupno nastala šteta u visini 4.065,61 eura, a kada taj iznos umanji za nesporno plaćen iznos od 1.565,61 eura, preostaje zahtjev za isplatom daljnjeg iznosa od 2.500,00 eura sa zateznom kamatom od 18. svibnja 2023. do isplate, kao i za naknadom troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost. Nespornom čini isplatu tužiteljici po predmetnom štetnom događaju u visini 1.410,00 eura za neimovinsku štetu u visini 90,00 eura za tuđu pomoć, dok se uplaćeni iznos od 65,61 eura odnosi na naknadu troškova liječenja koje tužiteljica ne potražuje u ovome postupku. Smatra da je tim iznosom šteta u potpunosti naknađena te osporava tužbeni zahtjev i predlaže odbiti ga uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Nesporan je, dakle, u ovome postupku, nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika, a nesporna je i okolnost isplate 1.500,00 eura na ime neimovinske i nenovčane imovinske štete nastale tužiteljici u predmetnom štetnom događaju.

4. Sporna je visina neimovinske štete i nenovčane imovinske štete nastale u predmetnom štetnom događaju, odnosno, okolnost je li nespornom uplatom u visini 1.500,00 eura tužiteljici po toj osnovi u cijelosti naknađena šteta nastala u predmetnom štetnom događaju, odnosno, je li i nakon te uplate preostalo potraživanje tužiteljice za naknadu štete iz predmetnog događaja i u kojoj visini.

5. Radi utvrđenja spornih okolnosti sud je proveo dokazni postupak pa je tako izvršio uvid u liječničku dokumentaciju tužiteljice (list 8-28 spisa), odštetni zahtjev (list 29-32 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje (list 55-57 spisa), izvršen je uvid u zdravstveni karton tužiteljice (list 60-69 spisa), sudska vještakinja dr. Melita Uremović usmeno je obrazložila nalaz i mišljenje na glavnoj raspravi (list 72 spisa) i saslušana je tužiteljica (list 72-73 spisa).

6. Osim navedenih dokaza koji su izvedeni, stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, tako da su u ovome postupku izvedeni svi dokazi predloženi po strankama.

7. Temeljem tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) sud je ocijenio tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

8. Na okolnost visine štete nastale tužiteljici u predmetnom štetnom događaju izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju, zdravstveni karton te je provedeno medicinsko vještačenje po dr. Meliti Uremović, koja je izradila nalaz i dala mišljenje, a koji su u cijelosti prihvaćeni, s obzirom su jasni i obrazloženi, dok po usmenom obrazloženju vještakinje na glavnoj raspravi nijedna od stranaka nije imala daljnjih primjedbi niti drugih dokaznih prijedloga na okolnost visine štete.

9. Iz tako izvedenih dokaza na okolnost opsega i visine štete nastale tužiteljici proizlazi kako je tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi 7. svibnja 2022. kao suvozač u osobnom automobilu. U nezgodi je zadobila istegnuće mišića vratne kralježnice. Ozljeda je utvrđena odmah po štetnom događaju na pregledu kirurga u KB Dubrava klinički, a RTG nije učinjen jer je tužiteljica u trenutku štetnog događaja bila u 18. tjednu trudnoće. Zbog bolova u vratnoj kralježnici nastavno je provedeno liječenje po kirurgu i fizijatru analgeticima i postupcima fizikalne terapije 10 x. A, zbog anamnestičkog podatka da je za vrijeme nezgode zadobila udarac u trbuh kontrolirana je po ginekologu u KBC-u Zagreb (Klinika za ženske bolesti), klinički nalaz je bio do kraja trudnoće uredan, porod je protekao bez komplikacija. Po provedenom kirurško rehabilitacionom liječenju zadobivene ozljede vratne kralježnice kod tužiteljice je došlo do trajnog smanjenja životnih aktivnosti iznosu od 5 (pet)% i to zbog razvoja kroničnog vratnog bolnog sindroma koji se manifestira zaostajanjem povremenih bolova u vratu te bolnom i ograničenom pokretljivošću vratne kralježnice. Strah tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah, kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica jačeg intenziteta je trpjela 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a manjeg intenziteta 15 dana. Na isti se nadovezuje tzv. kasni strah u vidu bojaznosti za ishod liječenja koji je trajao 60 dana. Bol jačeg intenziteta trpila je 3 dana, srednjeg 7 dana, a slabog intenziteta 60 dana. Povremeno kod promjene vremena i povećanog opterećenja trajno. Tuđa pomoć druge osobe bila joj je potrebna 30 dana po 2 sata dnevno. U tom periodu pomoć druge osobe joj je bila potrebna prilikom obavljanja težih poslova u kući, odlaska u nabavku veće količine namirnica za potrebe domaćinstva i sl. Liječenje zadobivene ozljede vrata je završeno i zdravstveno stanje je stabilizirano s pregledom fizijatra 07.09.2022.

10. Iz usmenog obrazloženja sudske vještakinje na glavnoj raspravi proizlazi kako je uvidom u zdravstveni karton tužiteljice za razdoblje od 21. ožujka 2016. do 28. lipnja 2022. utvrdila da u zdravstvenom kartonu nema podataka o ranijem liječenju bolesti ili ozljede vratne kralježnice, dok je podatak o konkretnom štetnom događaju uredno evidentiran u zdravstvenom kartonu.

11. Iz iskaza tužiteljice, koji je prihvaćen s obzirom je životan i logičan i u skladu je s ostalim izvedenim dokazima, proizlazi kako ona nikada prije ove nezgode nije stradala u prometu niti je ikada prije imala ikakvu ozljedu vratne kralježnice. Nakon ove nezgode bila joj je kod kuće potrebna tuđa pomoć oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti te joj je u svemu pomagao suprug. I danas osjeća posljedice zadobivenih ozljeda u vidu bolova u vratu. U trenutku nezgode bila je trudna te je zbog toga nakon sudara tri dana ležala na promatranju i išla je na fizikalnu terapiju. Upravo zbog činjenice što je bila trudna, imala je jak strah vezano uz posljedice štetnog događaja, pogotovo zbog činjenice što je udarac bio toliko jak da je imala masnice po rukama i nogama. U trenutku nezgode je instinktivno, kako bi zaštitila plod, podigla ruke i noge, tako da je udarac dobila po tim mjestima od zračnog jastuka.

12. Iz tako izvedenih dokaza utvrđeno je sljedeće činjenično stanje:

- tužiteljica FN, rođena 2000. godine, stradala je 7. svibnja 2022. kao suvozač u osobnom automobilu i pritom zadobila istegnuće mišića vratne kralježnice,

- liječen je imobilizacijom vrata Schantzovim ovratnikom i mirovanjem te je provela fizikalnu terapiju,

- kod tužiteljice je došlo do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 5 (pet)% i to zbog razvoja kroničnog vratnog bolnog sindroma koji se manifestira zaostajanjem povremenih bolova u vratu te bolnom i ograničenom pokretljivošću vratne kralježnice,

- zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela je fizičke bolove jačeg intenziteta 3 dana, srednjeg 7 dana, a slabog intenziteta 60 dana, dok povremeno kod promjene vremena i povećanog opterećenja ih trpi trajno,

- trpjela je primarni strah jačeg intenziteta trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja intenzivno i kratkotrajno. Tzv. sekundarni strah, kao posljedicu tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica jačeg intenziteta je trpjela 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a manjeg intenziteta 15 dana. Na isti se nadovezuje tzv. kasni strah u vidu bojaznosti za ishod liječenja koji je trajao 60 dana,

- dok se nalazila na kućnom liječenju tuđa pomoć joj je bila potrebna u opsegu 30 dana po 2 sata dnevno. U tom periodu pomoć druge osobe joj je bila potrebna prilikom obavljanja težih poslova u kući, odlaska u nabavku veće količine namirnica za potrebe domaćinstva i sl.,

- liječenje tužiteljice je završeno 7. rujna 2022.

13. Cijeneći tako utvrđene činjenice, i to posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, kao i vrstu ozljeda, sud nalazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima - Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO).

14. Prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade u skladu s odredbom članka 1100. stavka 2. ZOO-a, sud je vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova i straha te duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti, sve kao kriterijima za određivanje visine.

15. Na temelju rezultata dokaznog postupka, a imajući u vidu okolnosti iz odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO-a te uzevši u obzir dob tužiteljice (rođena 2000.) i činjenicu da je u vrijeme štetnog događaja bila u drugom stanju, sud je utvrdio kako je tužiteljici nastala šteta zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u visini 4.100,00 eura (1.400,00 eura po kriteriju pretrpljenih boli, 1.600,00 eura po kriteriju pretrpljenog straha te 1.100,00 eura po kriteriju pretrpljenih duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti).

16. Temeljem odredbe članka 1095. ZOO i članka 1085. ZOO, a uzevši u obzir visinu cijene sata tuđe pomoći i njege od 5,00 eura temeljem slobodne ocjene primjenom čl. 221. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužiteljici nastala nenovčana imovinska šteta za pruženu tuđu pomoć i njegu (u trajanju od ukupno 60 sati) u iznosu 300,00 eura.

17. S obzirom na sve navedeno, primjenom odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a, utvrđeno je kako je tužiteljici nastala šteta u visini 4.400,00 eura, a kako joj je tuženik nesporno isplatio naknadu neimovinske i nenovčane imovinske štete po predmetnom štetnom događaju u visini 1.500,00 eura, to je preostao neisplaćeni iznos štete od 2.900,00 eura. Kako je tužbeni zahtjev za naknadu štete postavljen u daljnjem iznosu od 2.500,00 eura, to je takav zahtjev prihvaćen u cijelosti (u granicama zahtjeva iz čl. 2. ZPP-a).

18. Prihvaćen je i zahtjev tužiteljice za isplatom zatezne kamate na dosuđene iznose neimovinske i nenovčane imovinske štete, od podnošenja odštetnog zahtjeva, koji datum nije niti sporan (18. svibnja 2023.), do isplate. Naime, odredbom čl. 12. st. 4. u vezi st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP) propisano je kako u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, dok je visina stope zatezne kamate određena temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO.

19. Na navedeno nije od utjecaja preinaka tužbe iz podneska tužiteljice od 10. listopada 2025., s obzirom je tužiteljica već u odštetnom zahtjevu upućenom tuženiku u mirnome postupku zatražila isplatu iznosa koji premašuje iznos dosuđen ovom odlukom.

20. S obzirom na navedeno, prihvaćen je tužbeni zahtjev u cijelosti te je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici traženi daljnji iznos od 2.500,00 eura sa zateznom kamatom od

18. svibnja 2023. do isplate.

21. U pogledu zahtjeva tužiteljice za naknadom troškova postupka, primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, s obzirom na uspjeh tužiteljice u sporu, tuženik joj je dužan naknaditi troškove postupka koji su u skladu s odredbom čl. 155. ZPP-a bili potrebni za vođenje ovoga postupka.

22. Tako su tužiteljici odmjereni troškovi primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 138/23, dalje: Tarifa) pa joj je nastao trošak sastava odštetnog zahtjeva, tužbe i podnesaka od 2.11.2023. i 10.10.2025. u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 7/1 i 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 18.3.2024., 2.10.2025. i 25.3.2026. po 100 bodova za svaki (Tbr. 9/1 Tarife), trošak podneska od 12.3.2025. u visini 25 bodova (Tbr. 8/4 Tarife) te trošak zastupanja na ročištu za objavu 50 bodova (Tbr. 9/3 Tarife), što ukupno čini 775 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 Eur i uvećano za porez na dodanu vrijednost, čini iznos od 1.937,50 Eur, a uvećano za trošak pristojbe na tužbu 53,09 eur i trošak pristojbe na presudu 53,09 eura te trošak plaćenog predujma za vještačenje i pristup vještakinje na ročište 249,08 eura, čini iznos 2.292,76 eura.

23. Na tako određen trošak tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana donošenja ove presude do isplate, na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO.

U Zagrebu 23. travnja 2026.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku uz rj o pristojbi na tužbu 53,09 eura i presudu 53,09 eura

2. Tuženiku po punomoćniku