REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1078/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja GRADSKA PLINARA ZAGREB – OPSKRBA d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 1, OIB: 74364571096, protiv ovršenika N.G.PROM d.o.o., Zagreb, Frankopanska ulica 4, OIB: 07283331171, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Gajski, Grlić, Prka i partneri d.o.o. u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, bez održavanja ročišta, dana 23. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika od dana 02. travnja 2026. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izvansudske ovrhe koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ljubice Čaklović iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1766/2025 od dana 15. siječnja 2026.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 02. travnja 2026. za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ljubice Čaklović iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1766/2025 od dana 15. siječnja 2026.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika od dana 02. travnja 2026. za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu ovrhe.

IV. O zahtjevu ovršenika od dana 02. travnja 2026. za naknadu troška sastava žalbe izvan proteka roka odlučit će se nakon okončanja parničnog postupka na čije pokretanje je ovršenik upućen ovosudnim zaključkom poslovni broj Ovr-1078/2026-4 od dana 23. travnja 2026.

z a k l j u č i o  j e

Upućuju se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ljubice Čaklović iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1766/2025 od dana 15. siječnja 2026. iz razloga propisanih odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. i toč. 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 02. travnja 2026. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, pozivajući se pritom na odredbu čl. 210. OZ-a, te prijedlog za odgodu ovrhe u postupku izvansudske ovrhe koja se vodi pred Financijskom agencijom temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ljubice Čaklović iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1766/2025 od dana 15. siječnja 2026.

2. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Ljubice Čaklović iz Zagreba poslovni broj Ovrv-1766/2025 od dana 15. siječnja 2026. Prijedlog za ovrhu, na temelju kojeg je doneseno navedeno rješenje o ovrsi, podnesen je na osnovi Izvatka iz poslovnih knjiga od 17. studenoga 2025., broj: 13-0000370-2025, koji obuhvaća navodne tražbine po pojedinim računima ovrhovoditelja, izdanim u razdoblju od rujna 2023. do veljače 2025. Međutim, ovršenik navodi da nema nikakvih dugovanja prema ovrhovoditelju. Obzirom su svi računi izdani u predmetnom razdoblju, uključujući račune od 31. siječnja i 28. veljače 2025., u cijelosti podmireni, ovršenik može jedino pretpostaviti da je evidentirano navodno dugovanje u Izvatku iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja posljedica jednostrano i neosnovano izmijenjene cijene plina, a ne stvarnog nepodmirenog duga. Ovršenik ističe i prigovor zastare. U prijedlogu za odgodu ovrhe, ovršenik navodi da mu je već zaplijenjen iznos od 609,28 EUR, dok je za preostali iznos navodnog duga njegov račun blokiran. Nastavkom provedbe ovrhe ovršeniku se onemogućuje redovno poslovanje i ispunjavanje obveza prema trećim osobama. Nadalje, sukladno članku 110. Stečajnog zakona, u slučaju da blokada računa traje neprekinuto 120 dana, Financijska agencija dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad ovršenikom, slijedom čega postoji stvarna i neposredna opasnost da će ovršenik, uslijed provedbe ove ovrhe, završiti u stečaju, čime bi isti pretrpio nenadoknadivu štetu.

3. O prijedlogu ovršenika ovrhovoditelj se očitovao podneskom od dana 13. travnja 2026. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti.

4. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije dopušten.

5. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

6. Slijedom navedene zakonske odredbe proizlazi da je pravno sredstvo koje stoji na raspolaganju ovršeniku temeljem odredbe čl. 210. st. 1. OZ-a - prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim - dopušteno isključivo u postupku izravne naplate koja je pokrenuta sukladno odredbi čl. 209. OZ-a.

7. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu, sud je utvrdio da je ovrhovoditelj dostavio na provedbu gore navedeno rješenje o ovrsi Financijskoj agenciji sukladno odredbi čl. 284. st. 1. OZ-a.

8. Dakle, u konkretnoj pravnoj stvari ne radi se o postupku izravne naplate predviđene odredbom čl. 209. OZ-a, kako to pogrešno smatra ovrhovoditelj, već se radi o izvansudskoj ovrsi, a na koju se primjenjuju odredbe čl. 284. OZ-a. Stoga ovršenik ne može koristiti pravna sredstva zaštite u postupku izravne naplate iz čl. 210. OZ-a, već jedino i isključivo može koristiti pravna sredstva propisana odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a ( žalba nakon proteka roka te zatražiti odgodu ovrhe).

9. Slijedom navedenog, prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim nije dopušten obzirom u konkretnoj pravnoj stvari nije riječ o postupku izravne naplate pa stoga ovršenik ne može raspolagati pravnim sredstvom zaštite sukladno odredbi čl. 210. st. 1. OZ-a, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

10. Obzirom se u konkretnoj pravnoj stvari radi o izvansudskoj ovrsi iz čl. 284. OZ-a te obzirom na navode ovršenika iznesene u prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, sud je prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim cijenio kao žalbu nakon proteka roka iz čl. 284. st. 5. OZ-a.

11. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka, dok je odredbom čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a.

12. U svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a kojeg je sud cijenio kao žalbu nakon proteka roka iz čl. 284. st. 5. OZ-a, ovršenik navodi da je podmirio sve račune koje mu je ovrhovoditelj izdao, a što predstavlja razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, te ističe prigovor zastare predmetnog potraživanja, a što predstavlja razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ- a.

13. Obzirom ovršenik ističe razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i toč. 11. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 55. st. 2. OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 55. st. 1. OZ-a odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

14. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe nije osnovan.

15. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.

16. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč 1. - 11. OZ-a.

17. Navodi ovršenika izneseni u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim sadržajno predstavljaju žalbu nakon proteka roka (iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i toč. 11. OZ-a) propisanu odredbom čl. 284. st. 5. OZ- a, a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

18. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje – sud je stava kako ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.

19. Za odgodu ovrhe ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

20. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.

21. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je provedbom ovrhe zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

22. Zbog navedenog ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu za odgodu ovrhe ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio sudu nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je provedbom ovrhe zaplijenjen s njegovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

23. U konkretnoj pravnoj stvari ovrhovoditelj je Gradska plinara Zagreb – opskrba d.o.o., pravna osoba koja nesumnjivo raspolaže značajnim novčanim sredstvima, posebice u odnosu na dug ovršenika (722,34 EUR), pa ne postoji nikakva opasnost da u slučaju uspjeha ovršenika u parničnom postupku pokrenutom radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, na pokretanje kojeg je ovršenik upućen zaključkom, ovršenik ne bi uspio naplatiti svoju tražbinu u postupku protuovrhe te tako ovršeniku ne prijeti bilo kakva nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

24. U odnosu na navode ovršenika da mu je račun blokiran te mu se stoga onemogućuje redovno poslovanje i ispunjavanje obveza prema trećim osobama, kao i da postoji opasnost da će ovršenik, uslijed provedbe ove ovrhe, završiti u stečaju, čime bi isti pretrpio nenadoknadivu štetu, valja reći slijedeće: Temeljem čl. 65. st. 6. OZ-a u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Stoga odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava ne bi imala za posljedicu deblokadu računa ovršenika te bi se pljenidba novčanih sredstava u slučaju odgode i dalje provodila. Drugim riječima, odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika, sukladno čl. 65. st. 6. OZ-a, ima učinak odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava, ali ne i odgode zapljene sredstava ovršenika, budući da odgoda ovrhe ne utječe na provođenje radnji kojima ovrhovoditelj stječe založno pravo na predmetu ovrhe. Slijedom navedenog, ovršenik odgodom ovrhe ne bi došao u situaciju da raspolaže zaplijenjenim sredstvima, tj. on i dalje ne bi mogla raspolagati zaplijenjenim sredstvima te u tom smislu odgoda ovrhe ne bi od ovršenika otklonila one posljedice na koje se ovršenik poziva u svom prijedlogu.

25. Obzirom ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan te odlučio kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

26. Ovršenik je zatražio trošak sastava prijedloga za odgodu ovrhe te trošak sastava prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a kojeg je sud cijenio kao žalbu nakon proteka roka.

27. Zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu ovrhe nije osnovan.

28. Naime, čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da je ovrhovoditelj dužan ovršeniku naknaditi troškove koje mu je neosnovano prouzročio.

29. S obzirom da ovršenik nije uspio sa svojim prijedlogom za odgodu ovrhe budući je isti odbijen kao neosnovan, sud je stava da ovrhovoditelj nije neosnovano prouzročio troškove ovršeniku, pa obzirom nisu ispunjene pretpostavke propisane čl. 14. st. 5. OZ-a, valjalo je odbiti zahtjev ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu ovrhe te odlučiti kao pod točkom III. izreke rješenja.

30. O zahtjevu ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kojeg je sud cijenio kao žalbu izvan proteka roka, odlučit će se nakon okončanja parničnog postupka na čije pokretanje je ovršenik upućen ovosudnim zaključkom poslovni broj Ovr- 1078/2026-4 od dana 23. travnja 2026. obzirom osnovanost navedenog zahtjeva ovisi o tome hoće li ovršenik uspjeti u tom postupku, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom IV. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 23. travnja 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od osam dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u dovoljnom broju primjerka za sud i suprotnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5. OZ-a).

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. Ovršeniku po pun.

2. Ovrhovoditelju

3. Spis

Z/ kal.30 dana