Posl.br. R1 Ob-893/2026-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Mariu Samardžiću, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Črnomerec, OIB: 52966791065, protiv I. protustranke SŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. protustranke SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] III. protustranke mlt. EŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po posebnom skrbniku EŽ iz Centra za posebno skrbništvo, IV. protustranke Udomiteljske obitelji ZŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (podaci poznati predlagatelju), radi oduzimanja prava roditeljima na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi udomiteljskoj obitelji, dana 23. travnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Roditeljima SŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i SŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oduzima se pravo na stanovanje s mlt. EŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te se lišavaju prava na svakodnevnu skrb o djetetu.

II. Mlt. EŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], povjerava se na svakodnevnu skrb Udomiteljske obitelji ZŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] (podaci poznati predlagatelju).

III. Osobni odnosi između roditelja SŽO OIB: [osobni identifikacijski broj] i SŽ OIB: [osobni identifikacijski broj] s mlt. djetetom EŽO OIB: [osobni identifikacijski broj] odvijati će se pod nadzorom stručne osobe jednom tjedno u trajanju od sat vremena, na području grada Velike Gorice na mjestu prikladnom za dijete, na način da voditelj susreta preuzme dijete od udomiteljice i na kraju susreta ga vrati, bez prisutnosti roditelja kako bi se izbjegle potencijalne za dijete neprimjerene situacije, telefonski pozivi roditelja s djetetom odvijati će se jednom tjedno u trajanju 15 minuta.

IV. Mjera oduzimanja prava na stanovanje i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu udomiteljskoj obitelji izriče se u trajanju od godine dana odnosno do 23. travnja 2027.

V. Obvezuje se roditelje da o svakoj promjeni adrese stanovanja obavijeste nadležni Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

VI. Žalba na ovo rješenje ne odgađa njegovu ovrhu.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio prijedlog u kojem navodi da je mlt. EŽO, rođen **.**.2017., dijete je majke SŽO (rođ. 1972.) i oca SŽ (rođ. 1974.), koji nisu u braku. Majka nije nikada bila u radnom odnosu, znala je raditi „na crno“, godinama je primatelj zajamčene minimalne naknade pri Područnom uredu Črnomerec dok je otac SŽ zaposlen u jednoj zaštitarskoj firmi te je zbog smjenskog rada često odsutan iz Branimirovog života. Od samog rođenja dijete je opterećeno složenim zdravstvenim teškoćama, uključujući intrauterini zastoj u rastu, rascjep šarenice, preaurikularni kožni privjesak te celijakiju, što upućuje na potrebu za kontinuiranim medicinskim praćenjem, specifičnom prehranom i pojačanom roditeljskom brigom. S obzirom na utvrđeno zdravstveno stanje djeteta, razvidno je da EŽO spada u kategoriju posebno ranjive djece, kojoj je nužno osigurati stabilno, sigurno i strukturirano okruženje, uz dosljedno provođenje zdravstvenih, prehrambenih i odgojnih potreba. Takve okolnosti dodatno pojačavaju odgovornost roditelja u ostvarivanju roditeljske skrbi te zahtijevaju višu razinu roditeljskih kapaciteta i angažmana. Tijekom višegodišnjeg praćenja obitelji provodile su se mjere s ciljem unapređenja roditeljskih kapaciteta i osiguravanja adekvatne skrbi o djetetu. Iako su u pojedinim razdobljima zabilježeni određeni pomaci, osobito u smislu redovitijeg vođenja djeteta na zdravstvene preglede i uključivanja u sustav predškolskog odgoja, isti su se pokazali kratkotrajnima i nedostatnima za postizanje stabilnih i dugoročnih promjena. Stručne procjene kontinuirano su ukazivale na ograničene roditeljske kapacitete majke, kao i na nepovoljne uvjete stanovanja. Tijekom trajanja mjere stručne pomoći i potpore 2022. zatečeni su neadekavtni stambeni uvjeti u kojima majka s djetetom živi. Stan, iako prostorno velik, dugotrajno je zapušten, neodržavan i u visokoj mjeri zatrpan raznovrsnim stvarima koje nisu u upotrebi. Sve prostorije su preopterećene predmetima, što značajno otežava ili onemogućava normalno kretanje i svakodnevno funkcioniranje. Takvo stanje prostora rezultiralo je time da dijete nema osiguran adekvatan prostor za igru, učenje niti odmor, već boravi isključivo u jednoj prostoriji zajedno s majkom. Posebno zabrinjava stanje kuhinje koja, prema navodima i opažanjima, nije funkcionalna zbog nagomilanog suđa i stvari, što onemogućava redovitu pripremu obroka. Posljedično, dijete nema osiguranu kontinuiranu i primjerenu prehranu, već se snalazi samostalno uzimanjem dostupne hrane. Također, higijenski uvjeti u stanu su narušeni, a odjeća i osobne stvari nisu adekvatno pohranjene niti održavane. Tijekom 2023. voditeljica mjere nudi gospođi SŽO pomoć u pogledu pospremanja stana i organizacije odvoza suvišnih stvari, gospođa SŽO odgađa početak realizacije ranije postignutog dogovora oko pospremanja stana i organizacije odvoza suvišnih stvari. Unatoč višekratnim upozorenjima i pruženoj stručnoj pomoći, majka nije poduzela konkretne i održive korake u cilju raščišćavanja i uređenja prostora. Prisutna je izražena pasivnost, nedostatak uvida u ozbiljnost situacije te izostanak organizacijskih kapaciteta potrebnih za osiguravanje minimalnih uvjeta za život djeteta. Dugotrajna izloženost ovakvim stambenim uvjetima značajno ugrožava djetetovo fizičko zdravlje, emocionalnu sigurnost i cjelokupan psihosocijalni razvoj. Otac djeteta u cijelosti je izostajao iz procesa skrbi, ne preuzimajući roditeljsku odgovornost niti surađujući s nadležnim tijelima. Tijekom 2025. zaprimljene su dodatne zabrinjavajuće informacije koje upućuju na pogoršanje obiteljskih okolnosti i povećanu ugroženost djeteta. Iz izvješća odgojno-obrazovne ustanove proizlazi da dijete učestalo kasni u školu, da je prepušteno samostalnom boravku izvan kuće bez nadzora, uključujući i večernje sate, te da je izloženo neprimjerenim obiteljskim situacijama. Nadalje, utvrđeni su elementi zanemarivanja osnovnih potreba djeteta, uključujući neadekvatnu higijenu, nedostatnu prehranu te neprimjerene stambene uvjete. Dijete je iskazivalo znakove gladi, a uvjeti u kućanstvu, posebice kuhinja, opisani su kao nefunkcionalni zbog zapuštenosti. Također su zabilježeni navodi o neprimjerenom ponašanju majke, uključujući učestalo spavanje tijekom dana, nemogućnost adekvatnog reagiranja na potrebe djeteta te pojedinačni incident fizičkog kažnjavanja. Na temelju sveobuhvatne procjene sigurnosti i razvojnih rizika utvrđeno je postojanje visoke razine ugroženosti djeteta, pri čemu nije bilo moguće osigurati njegovu sigurnost unutar obiteljskog okruženja primjenom blažih mjera. Slijedom navedenog, dana 25. veljače 2026. donesena je žurna mjera izdvajanja djeteta iz obitelji te je dijete smješteno u udomiteljsku obitelj. Dana 27. veljače 2026. doneseno je rješenje ovog suda posl.br. R1 Ob-492/2026 kojim se maloljetni EŽO povjerava na skrb i smještava u udomiteljsku obitelj ZŽ. Istovremeno su roditeljima određeni osobni odnosi s djetetom. Nakon izricanja mjere žurnog izdvajanja i smještaja maloljetnog EŽO izvan obitelji dana 25.02.2026., kroz dodatne razgovore s djetetom te dostavljena izvješća škole i stručnih djelatnika, dobivena je još cjelovitija slika o uvjetima u kojima je dijete živjelo te o obrascima funkcioniranja roditelja. Dijete u razgovorima opisuje svakodnevicu obilježenu nedostatkom strukture, nadzora i zadovoljavanja osnovnih potreba. Posebno se ističe problem prehrane – navodi da je često gladno, da majka ne priprema obroke te da se samostalno snalazi uzimanjem dostupne hrane. Kao najčešće obroke spominje kobasice i konzerviranu hranu, bez jasne strukture obroka tijekom dana. Iz njegovih izjava proizlazi da ponekad provede dulje vrijeme bez hrane, osobito kada boravi izvan kuće, a osjećaj gladi postaje izražen tek po povratku kući. Također navodi da majka često spava te ju ne može probuditi kada mu je potrebna, zbog čega je prepušten sam sebi u zadovoljavanju osnovnih potreba. U pogledu dnevne rutine i nadzora, dijete opisuje da značajan dio vremena provodi vani bez adekvatnog nadzora odrasle osobe, uz okvirno pravilo povratka kući tek kada se upale ulična svjetla. Izostanak roditeljskog nadzora vidljiv je i u jutarnjim satima – dijete navodi da majka često ne ustaje na vrijeme, zbog čega kasni u školu ili ponekad odlazi samostalno. Takve okolnosti potvrđene su i kroz izvješća škole, koja kontinuirano ukazuje na učestala kašnjenja i nedostatak uspostavljene dnevne strukture. U emocionalno-odgojnom aspektu, dijete opisuje odnos s majkom kao promjenjiv i opterećen povišenim tonom komunikacije. Navodi situacije u kojima majka viče, ali i koristi fizičko kažnjavanje. Također je izloženo sukobima između majke i njezinog partnera, koji se odvijaju u njegovoj prisutnosti. Takvo okruženje doprinosi osjećaju nesigurnosti i emocionalne nestabilnosti kod djeteta. Dodatno, iz izjava proizlazi da su odnosi između roditelja konfliktni, pri čemu dijete biva posredno uključeno u njihove međusobne optužbe i nesuglasice, što dodatno opterećuje njegov psihološki razvoj. U obrazovnom funkcioniranju i dalje su prisutne značajne teškoće. Škola navodi da dijete pokazuje poteškoće u praćenju nastave, nepoštivanje autoriteta, emocionalne ispade te neprimjerene oblike ponašanja u odnosu s vršnjacima. Prisutne su i govorno-jezične teškoće te slabija razvijenost školskih vještina. Uz to, primijećeni su znakovi zanemarenosti – dijete često dolazi u istoj ili neadekvatnoj odjeći, neuredno, a u školi konzumira izrazito velike količine hrane, što dodatno upućuje na neadekvatnu prehranu u kućnom okruženju. Stambeni uvjeti, prema izjavama djeteta i ranijim opažanjima, i nadalje su izrazito nepovoljni. Dijete opisuje stan kao zatrpan i neuredan, s posebnim naglaskom na kuhinju koja je nefunkcionalna zbog nagomilanog suđa i stvari. Takvi uvjeti onemogućavaju redovitu pripremu hrane i održavanje higijene. Nered je prisutan i u drugim prostorijama, a dijete nema osiguran adekvatan prostor za igru, učenje ni odmor. Posebno zabrinjava podatak da dijete spava u neprimjerenom krevetu (kinderbetu), što nije u skladu s njegovom dobi i potrebama. Dodatno zabrinjava razina (ne)suradnje roditelja sa stručnim službama nakon izricanja žurne mjere. Naime, ni majka ni otac se ne odazivaju uredno na zakazane termine u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, čime otežavaju provođenje daljnjih postupaka i procjena. Majka pritom pokazuje izraženo izbjegavajuće ponašanje – odbija omogućiti stručnim djelatnicima ulazak u stan te izbjegava realizaciju terenskih izvida, čime onemogućava neposredan uvid u aktualne životne uvjete i eventualne promjene u kućanstvu. Takvo postupanje dodatno upućuje na izostanak suradnje i smanjenu spremnost na prihvaćanje pomoći i promjena. Unatoč dugotrajnom angažmanu stručnih službi i višekratno izricanim mjerama, kod roditelja nisu uočene trajne i stabilne promjene. Majka i nadalje pokazuje poteškoće u organizaciji svakodnevnog života, nedostatak uvida u potrebe djeteta te ograničene roditeljske kapacitete. Otac, iako formalno prisutan, ostaje nedovoljno uključen u svakodnevnu skrb i ne preuzima aktivnu roditeljsku ulogu. Sveukupno, podaci prikupljeni nakon žurne mjere dodatno potvrđuju obrazac višestrukog zanemarivanja djeteta – fizičkog (prehrana, higijena, uvjeti stanovanja), emocionalnog (izloženost sukobima, neadekvatni odgojni postupci), obrazovnog (izostanak podrške i strukture) i zdravstvenog (nedovoljna briga i praćenje). Istodobno, izostanak suradnje roditelja sa stručnim službama predstavlja dodatni otežavajući čimbenik u planiranju daljnjih intervencija. Navedene okolnosti jasno ukazuju na kontinuiranu i visoku razinu rizika za djetetovu sigurnost i razvoj, što opravdava poduzetu mjeru izdvajanja te upućuje na nužnost daljnjih intenzivnih i dugotrajnih intervencija prije eventualnog razmatranja povratka djeteta u obitelj. Dana 26. ožujka 2026. ovaj sud donosi rješenje posl.br. R1 Ob-629/2026 kojim se maloljetni EŽO ponovno privremeno povjerava na skrb i smještava u udomiteljsku obitelj ZŽ. Nakon donošenja rješenja o drugom privremenom povjeravanju skrbi nad maloljetnim S udomiteljskoj obitelji, kroz daljnje praćenje utvrđeno je da i nadalje izostaju značajniji pomaci u funkcioniranju roditelja, uz dodatno izražene poteškoće u suradnji s uključenim dionicima skrbi o djetetu. Unatoč jasno definiranim očekivanjima, oba roditelja ne ostvaruju urednu i kontinuiranu suradnju s Područnim uredom Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Ne odazivaju se redovito na zakazane termine, čime otežavaju praćenje njihovog napretka i planiranje daljnjih intervencija. Takvo postupanje upućuje na nedostatnu motiviranost za promjene nužne za eventualni povratak djeteta u obitelj. Majka i nadalje pokazuje izražene obrasce izbjegavajućeg ponašanja. Odbija omogućiti ulazak stručnim djelatnicima u stan te izbjegava realizaciju terenskih izvida, čime onemogućava neposredan uvid u aktualne životne uvjete. Time nije moguće potvrditi postojanje bilo kakvih konkretnih i održivih poboljšanja u stambenom prostoru, koji je ranije bio procijenjen kao izrazito neadekvatan zbog zatrpanosti, nefunkcionalnosti i narušenih higijenskih uvjeta. Posebno se ističe otežana i nedovoljno konstruktivna suradnja majke s udomiteljicom, koja je ključna za osiguravanje kontinuiteta skrbi i stabilnosti djetetova okruženja. U komunikaciji su prisutni elementi nepovjerenja, otežanog dogovaranja i nedostatka fleksibilnosti s majčine strane. Dogovori vezani uz ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom često su opterećeni nesporazumima, a majka povremeno pokazuje otpor prema usklađivanju s uputama i preporukama koje proizlaze iz stručnih procjena i potreba djeteta. Uočava se i teškoća majke u prihvaćanju uloge udomiteljske obitelji kao trenutnog primarnog i sigurnog okruženja za dijete. Takav stav se očituje kroz umanjivanje važnosti svakodnevne rutine i pravila uspostavljenih u udomiteljskoj obitelji, kao i kroz nedovoljnu spremnost na suradnički odnos usmjeren na dobrobit djeteta. Posljedično, izostaje konzistentnost u pristupima odraslih osoba uključenih u skrb, što može zbunjivati dijete i otežavati njegovu prilagodbu. Dodatno, ovakav odnos otežava kvalitetnu razmjenu informacija o djetetovim potrebama, navikama i napretku, što je od osobite važnosti za usklađeno djelovanje svih uključenih u njegov odgoj i razvoj. Umjesto partnerskog odnosa, prisutna je distanca i povremena konfliktnost, što predstavlja rizik za održavanje stabilnog i predvidivog okruženja za dijete. Otac i nadalje ostaje nedovoljno uključen, bez kontinuiteta u angažmanu i bez vidljivog preuzimanja odgovornosti u procesu jačanja roditeljskih kapaciteta. Njegovo sudjelovanje je sporadično i ne doprinosi značajnije stvaranju uvjeta za povratak djeteta. S druge strane, dijete se u udomiteljskoj obitelji stabilizira. Osigurani su mu primjereni životni uvjeti, redovita i adekvatna prehrana, strukturirana svakodnevica te podrška u obrazovanju i razvoju. U takvom okruženju uočavaju se pozitivni pomaci u njegovom funkcioniranju, što dodatno potvrđuje važnost sigurnog i organiziranog okruženja za njegov razvoj. Sveukupno, i nakon drugog privremenog povjeravanja, kod roditelja nisu utvrđene promjene koje bi ukazivale na povećanje roditeljskih kapaciteta u mjeri potrebnoj za siguran povratak djeteta. Izostanak suradnje sa stručnim službama, odbijanje omogućavanja uvida u stambene uvjete te otežana suradnja majke s udomiteljicom predstavljaju dodatne otegotne okolnosti. Navedeno upućuje na i dalje prisutnu visoku razinu rizika za dobrobit djeteta te potrebu za nastavkom intenzivnih mjera i kontinuiranom procjenom uvjeta za eventualni povratak djeteta u biološku obitelj. U tijeku je izricanje mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora u ostvarivanju roditeljske skrbi o mlt. EŽO. Na temelju cjelokupnog prikupljenog materijala, provedenih razgovora, uvida u razvojne potrebe mlt. EŽO, te ocjene stručnog tima o socioekonomskim i obiteljskim uvjetima, utvrđeno je da u trenutnom obiteljskom okruženju postoji visoki rizik za zdravlje i psihosocijalni razvoj djeteta.

Predlaže se da se dijete povjeri na svakodnevnu skrb udomiteljskoj obitelji ZŽ, koja može osigurati stabilno, sigurno i razvojno primjereno okruženje, uz nastavak stručnog nadzora i rada s roditeljima te da se roditeljima izrekne navedena mjera pobliže označena u prijedlogu.

2. Prijedlogu je priložen ispis podataka iz matice rođenih, socijalna anamneza, izvješće socijalnog radnika, rješenje ovog suda posl.br. R1 Ob-492/2026-3 od 27. veljače 2026., mišljenje psihologa, rješenje ovog suda posl.br. R1 Ob -629/2026-8 od 26. ožujka 2026., sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje predlagatelja od 10. travnja 2026., obavijest Županijske službe Zagrebačke županije od 07. travnja 2026., službenu bilješku Županijske službe Zagrebačke županije od 02. travnja 2026., suglasnost za smještaj od 26. veljače 2026.

3. Sud je rješenjem od 16. travnja 2026. imenovao mlt. djetetu EŽO posebnog skrbnika EŽ iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, sve sukladno odredbama čl. 240. st. 1. t. 2. i st. 3. te čl. 487. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23 – u daljnjem tekstu:ObZ).

4. Odlučujući o podnesenom prijedlogu, sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u isprave priložene prijedlogu, zatraženo je očitovanje protustranaka i posebnog skrbnika te je u predmetu određeno ročište radi saslušanja stranaka , na kojem se ročištu nisu pojavile I. protustranka SŽO i II. protustranka SŽ niti im je dostava poziva bila uredna, a IV. protustranka udomiteljica ZŽ se nije odazvala, iako uredno pozvana, pa protustranke nisu saslušane.

5. Pozvani očitovati se na prijedlog, posebni skrbnik je na ročištu od 23. travnja 2026. iskazao da je suglasan s prijedlogom, dok se ostale protustranke nisu očitovale.

6. Posebni skrbnik je naveo da je dana 22. travnja 2026. u udomiteljskoj obitelji ZŽ obavio razgovor s mlt. EŽO te je sukladno dobi upoznao dijete s predmetom, tijekom i mogućim ishodom postupka. Mlt. EŽO navodi da ima 9 godina i da misli da se kod udomiteljice nalazi oko 2 mjeseca. Kod udomiteljice mu je dobro, ali bi puno više volio biti kod mame, jer mu mama puno nedostaje i svaku noć plače. Upitan zašto se nalazi kod udomiteljice navodi da je to zato što je Centar za socijalni rad rekao, odnosno da su izmislili da treba počistiti stan, ali nije tako. Napisali su da se majka nije brinula za njega, ali navodi da se mama brinula za njega. Kod mame mu je bilo super i misli da ne postoji niti jedan razlog zašto mora biti kod udomiteljice. Nakon razgovora s dječakom obavio je razgovor i s udomiteljicom koja navodi da se EŽO relativno dobro adaptirao te da pred njom kao niti pred njezinim kćerima nikada nije pitao za majku niti navodio da mu nedostaje, osim u slučajevima kada je primjerice samostalno morao čitati lektiru ili učiti, govoreći da mu mama nedostaje, jer mu je ona u svemu tome pomagala. Nadalje, udomiteljica navodi o krajnje neuobičajenim ponašanjima dječaka, pa tako primjerice navodi da cijelo vrijeme nosi kapu šiltericu, jer ga je mama uvjerila da mu sunce smeta, primjerice u parku čupa travu i počinje je jesti navodeći da mu je mama rekla da je to zdravo i da je medvjeđi luk. Može potvrditi navode predlagatelja, a što je isto saznao u razgovoru s udomiteljicom da je mama napadna, vrlo često se ne drži dogovora te i da je samoj udomiteljici naporno zbog bolesti koju ima, odnosno predlaže da se dječak izmjesti na drugu lokaciju. U odnosu na oca udomiteljica navodi da otac niti jednom nije posjetio mlt. EŽO, obično to biva da se dan prije najavi da će doći, ali dva -tri sata prije termina javi da iz razno raznih razloga nije u mogućnosti doći.

7. Prijedlog je osnovan.

8. Naime, odredbom čl. 35. Ustava RH propisano je da se svakome jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

9. Nadalje, odredbom čl. 8.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne Novine-Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10) propisano je da svatko ima pravo na poštovanje svog obiteljskog i privatnog života…, javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi…zaštite zdravlja…ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

10. Odredbom čl. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta (New York, 20. studenoga 1989.

-Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta - Odluka o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija o sukcesiji, "Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 12/93.) propisano je da u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna upravna ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost.

11. Odredbom čl. 155. st. 1. ObZ-a propisano je da će sud u izvanparničnom postupku rješenjem roditelju oduzeti pravo na stanovanje s djetetom te će svakodnevnu skrb o djetetu povjeriti drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi na temelju obiteljske procjene Centra za socijalnu skrb da djetetu ostankom ili povratkom u obitelj prijeti opasnost za život, zdravlje ili razvoj ili ako se nisu dogodile planirane promjene u obitelji iz prethodno određenih mjera za zaštitu djeteta.

12. Uvidom u ispis digitalnih podataka iz matice rođenih utvrđeno je da je mlt. EŽO rođen **.**.2017., od majke SŽO i oca SŽ.

13. Uvidom u rješenje ovog suda posl.br. R1 Ob-492/2026-3 od 27. veljače 2026. utvrđeno je da je mlt. EŽO privremeno povjeren na skrb i smještaj u udomiteljsku obitelj ZŽ te je mjera izrečena do 27. ožujka 2026.

14. Uvidom u rješenje ovog suda posl.br. R1 Ob-629/2026-8 od 26. ožujka 2026. utvrđeno je da je mlt. EŽO privremeno povjeren na skrb i smještaj u udomiteljsku obitelj ZŽ te je mjera izrečena do 27. travnja 2026.

15. Uvidom u službenu bilješku Županijske službe Zagrebačke županije od 02. travnja 2026. utvrđeno je da je im je majka iskazala svoje nezadovoljstvo radom Hrvatskog zavoda za socijalni rad PU Črnomerec, ovdje predlagatelja. Također, od udomiteljice se saznaje da je majka 29. ožujka odvela dijete u policijsku postaju u Velikoj Gorici kako bi prijavila udomiteljicu za zlostavljanje djeteta. Policijski službenici su nakon razgovora udomiteljicu i mlt. EŽO pustili, a majku su morali smirivati i nisu joj dozvolili da ih prati do automobila.

16. Uvidom u socijalnu anamnezu, izvješće socijalnog radnika, mišljenje psihologa, sveobuhvatno obiteljsko procjenjivanje i mišljenje stručnog tima na temelju prethodnih postupanja, razgovora s majkom i djetetom te telefonskog razgovora s ocem, utvrđeno je da je obitelj OŽ u praćenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Črnomerec od 2017. Krajem veljače, socijalna radnica zaprima telefonski poziv psihologinje OŠ Pavleka Miškine koja prilikom razgovora navodi kako dijete i dalje često kasni u školu. Također, psihologinja navodi da je dijete odgojno i higijenski zapušteno, da se doima gladan te da u školi pojede 4 tanjura hrane. Kada ga psihologinja upita kuha li majka, dijete navodi da majka ne kuha, da se ne može doći do kuhinje kako je stan zatrpan. S obzirom da navedena saznanja ukazuju na moguću ugroženost djeteta, u svrhu daljnjih mjera, psihologinju je zamoljeno da dostavi službeno izvješće u kojem će detaljno opisati tvrdnje i saznanja navedena tijekom telefonskog razgovora. U zaprimljenom izvješću škole navodi se kako majka i dalje dijete dovodi nakon 8 sati na nastavu. U par navrata EŽO je u školi iznosio kako se majka ne probudi na vrijeme te da je on budi, a u jednom razgovoru je rekao da ga majka zna udariti dok je pokuša probuditi. Također u izvješću se opisuje kako EŽO ne poštuje autoritet, ne želi slušati upute za rad, često raspravlja s učiteljicom. Ne želi čitati i piše nečitko. Koluta očima kad ga se na nešto upozori i ponekad drsko odgovara. Glasovna sinteza i analiza je i dalje jako loša. Prst i dalje ima neprestano u ustima, a odjeća i knjige mu smrde po cigaretama. U razredu se druži s drugom djecom, ponekad koristi neprimjeren rječnik i pokazuje srednji prst drugoj djeci, nakon čega se opravdava da nije tako mislio. U izvješću se navodi da majka surađuje sa školom. Majci se ukazalo na potrebu za timskom obradom s čime je majka suglasna. Nadalje, u izvješću se navodi da je majka upoznata da EŽO u školi pojede velike količine hrane, po par tanjura te s obzirom da je sitan i mršav majka je upitana kako EŽO doma jede, na što je majka navela da EŽO uvijek može jesti, i kad nije gladan. EŽO u razgovoru sa psihologinjom navodi da doma jede kobasicu i da je to jedina hrana koju spominje, na upit jede li to i za ručak, odgovara da se ne sjeća. Također dijete je upitano traži li majku da mu da za jesti kada bude gladan, na što odgovara da mama često i puno spava i da ju ne može probuditi te da si često sam uzme hranu. Također, dijete navodi da se u kuhinji nakupilo jako puno suđa koje mama nije oprala i da majka ne stigne spremati. Ne može se sjetiti kad je kuhinja zadnji put bila čista, navodi da majka nije ništa skuhala od početka škole. Dijete također navodi da je nered i u ostalim prostorijama. Dijete navodi da spava s mamom u sobi, zaspi u maminom krevetu i mama ga onda prebaci u kinderbed, na pitanje stane li u kinderbed odgovara da sklupča noge. Majka se nadovezala da je u međuvremenu pospremila kuhinju, potvrdila je da EŽO spava u kinderbetu i rekla da je on još mali pa da stane jer je to veliki kinderbed. Provedenim razgovorom psihologa i socijalne radnice s mlt. EŽO, mlt. EŽO govori o tome kako nekad cijeli dan bude gladan, zaboravi jesti dok je vani, pa osjeti glad kad se vrati doma. Opisuje da odnos njega i majke ,,ide nekako" od kad je djed preminuo. Dodaje da se vani vozi biciklom i smije biti vani dok se lampe ne upale. Nadalje govori da doma imaju kuhinju, ali je u njoj nered. Na upit da li majka kuha ne odgovara nego kaže kako ima malu dječju kuhinju i da će mu tamo majka pokazati kako se peče jaje na oko da si može sam napraviti. Na upit što primjerice majka kuha nedjeljom ne daje odgovor nego kaže da on nekad zna pojesti dvije konzerve tune. Navodi da je majka umorna, pa puno spava, nekad ga ne probudi za školu, pa on sam ode do škole. Opisuje da majka radi, misli da prodaje ruže i vozi se autom, a petkom poslije škole ide s majkom na posao, to jest bude u autu dok se majka i njena šefica voze. Spominje oca, kaže da mu je majka dala ,,dvojku". Na upit što to znači navodi da otac ne smije dolaziti kod njega u posjetu jer su se majka i otac posvađali. Kaže da je otac lagao da je majka njega htjela ubiti nožem, a majka je rekla da je oca udarila kuhačom.

16.1.S obzirom na provedeni postupak dobivaju se saznanja kako je mit. EŽO odgojno i zapušteno dijete. Otac nezainteresirano i neadekvatno ostvaruje roditeljsku skrb. Dijete stanuje s majkom u prostoru koji je natrpan stvarima te je higijenski zapušten. Majka zanemaruje i svoje zdravstveno stanje. Majka ne zadovoljava djetetovu neposrednu potrebu za prikladnim dobno određenim nadzorom, dijete često kasni u školu. Djetetu nedostaje struktura, uključujući strukturu uzimanja adekvatnog obroka. Majka također ne prihvaća odgovornost za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta te pokazuje nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta. Zbog prethodno navedenog, ovaj Područni ured nadležnom sudu podnio je prijedlog da u izvanparničnom postupku donese rješenje o privremenom povjeravanju skrbi o mit. EŽO udomiteljskoj obitelji ZŽ te da se odrede osobni odnosi roditelja s djetetom na mjestu prikladnom za dijete, jednom tjedno u trajanju od 3 sata, a s prethodnim dogovorom roditelja s udomiteljicom.

16.2.Od dana donošenja rješenja ovog suda, a kojim se mlt. EŽO privremeno povjerava na skrb i smještava u udomiteljsku obitelj ZŽ, nisu postignute značajne pozitivne promjene niti osigurani uvjeti za povratak djeteta u obitelj. Majka je u prvim danima iskazivala motivaciju za promjenom, međutim, s odmakom vremena majka samo prividno surađuje. Ista prebacuje odgovornost na Područni ured, navodi da od Ureda nije dobila nikakvu pomoć vezanu uz čišćenje stana, krivi stručnu službu škole za situaciju u kojoj se trenutno nalazi, navodi da nije slučajnost da se EŽO baš u ovom trenutku žurno izdvojio, sumnja u to da je ovo bio nečiji plan da se njoj napravi šteta.

16.3.Majka nije dostavila medicinsku dokumentaciju i odbila je navesti ime liječnika opće prakse. Nepoznato je vodi li brigu o svojem zdravlju, te o primjerice dijagnozi epilepsije i Ca dojke o čijim dijagnozama se saznaje iz dostupnih podataka kojima raspolaže PU Črnomerec. S obzirom na podatke iz anamneze koji govore o stanju stambenih uvjeta u kojima živi, prenatrpanosti stana stvarima, izjave mlt. EŽO da se ne može doći do kuhinje koliko je stan zatrpan, odbijanje da se izvrši terenski izvid, iako je unaprijed najavljen, te vise predmeta za pohranu koji stoje pred ulazom u stan, poput kofera, nekoliko crnih plastičnih kašeta, nekoliko kanti za boju i bijele plastične kutije za pohranu, smatra se da je moguće kako ima problem sa gomilanjem stvari. Također, dana 06. ožujka 2026. na razgovoru u područnom uredu, u početku komunicira primjereno, no prilikom spomena na koji način očekujemo da surađuje ona postaje grublja, nedistancirana, vulgarna, galami, zahtjeva da svaka njena riječ zapisuje u zapisnik. Također, istog dana majka je potpisala suglasnost da se mlt. EŽO ispiše iz Osnovne škole Pavleka Miškine i upiše u Osnovnu školu Novo Čiče izjavljujući da je to za dobrobit njenog djeteta, a nekoliko dana kasnije istu je povukla uz obrazloženje da ostaje pri tome da i dalje bude upisan u OŠ Pavleka Miškine i navodila je kako ju je ovaj Ured na prevaru dobio da potpiše suglasnost. U ovom periodu telefonski je uspostavljen kontakt s ocem djeteta koji se nije pojavio na dogovoreni termin 02. ožujka 2026. niti je opravdao nedolazak. Tom prilikom je naveo kako nije stigao doći zbog posla te da je od 16. ožujka na godišnjem pa tada može doći, tada će i dogovoriti s udomiteljicom o terminu viđenja s EŽO. S obzirom da je majka povukla suglasnost za prem ještaj djeteta u školu, a okolnosti su takve da je potrebna suglasnost oba roditelja, ovaj Područni ured je imenovao posebnog skrbnika za jednokratnu radnju ispisa i upisa djeteta u školu, što je u djetetovom interesu budući da dijete ima pravo na obrazovanje i omogućavanje kontinuiteta pohađanja nastave.

16.4.U tijeku je izricanje mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu. U razgovoru s udomiteljicom saznaje se kako se EŽO dobro prilagodio u njenoj obitelji, majka je u prvim danima primjereno komunicirala, no s vremenom postaje neprimjerena u razgovoru, inzistira na svakodnevnom telefonskom kontaktu s EŽO koji, prema iskazu udomiteljice nema svrhu, majka dijete u detalje ispituje što je kako i kada je jeo, zatim inzistira na razgovoru s udomiteljicom, jednom prilikom nakon što se prekinuo razgovor majka je udomiteljicu zvala još 13 puta iako je udomiteljica smatrala kako trenutno više nema informacija koje moraju razmijeniti. Udomiteljica ističe da je majka EŽO donijela duksu koja je bila prljava, navodeći da je EŽO ta duksa važna te da kod kuće spava u njoj. Udomiteljica navodi da je duksu oprala, no EŽO ne iskazuje želju da je obuče kada ide spavati.

16.5.Zaključno, majka navođenjem svojeg mišljenja i stavova pokazuje da negira sve rizike po Branimirovu dobrobit, umanjuje njegove izjave o problemima kod kuće i izvan kuće te sumnja u stručni tim osnovne škole. Sve ukupno, s obzirom na podatke iz anamneze, razgovore sa majkom, njeno ponašanje, mišljenje, stavove i saznanja dobivena od mlt. EŽO, smatra se da gđa EŽO ima nedijagnosticirani i neliječeni psihički poremećaj, moguće i komorbiditet, te da bi se trebala uključiti u intenzivan psihijatrijski tretman.

16.6.S obzirom na sve navedeno, stručni tim je nadležnom sudu predložio da u izvanparničnom postupku odredi produljenje privremenog povjeravanja mit. EŽO udomiteljskoj obitelji ZŽ te da se odrede osobni odnosi roditelja s djetetom na mjestu prikladnom za dijete, jednom tjedno u trajanju od 3 sata, a s prethodnim dogovorom roditelja s udomiteljicom. Također, predlažu se telefonski kontakti roditelja i djeteta 3 dana u tjednu u trajanju od 20 minuta, a s prethodnim dogovorom roditelja s udomiteljicom.

16.7.U periodu od donošenja rješenja nadležnog suda kojim se mlt. EŽO privremeno povjerava na smještaj i skrb udomiteljici na daljnjih 30 dana i dalje nisu postignute značajne pozitivne promjene niti su osigurani uvjeti koji bi upućivali da je vraćanje mlt. EŽO u obitelj u njegovom interesu. Gđa EŽO i dalje ne ostvaruje primjerenu suradnju sa stručnim timom. Ista se nije odazvala pozivu na razgovor koji je ispričala navodeći da ima probavne smetnje te da je iscrpljena oko brige za EŽO također navodeći da nije sigurna smije li s nama razgovarati jer čeka odgovor relevantnih institucija, traži da joj sadržaj razgovora dostavimo pismenim putem. Nadalje, stručni tim je pokušao izvršiti nenajavljeni terenski izvid na adresi majke, no ista nije otvarala vrata, niti se javljala na telefon. Majka i dalje nije dostavila svoju i Branimirovu medicinsku dokumentaciju. Uz to, tražila je izuzeće cijelog Područnog ureda Črnomerec. Vezano uz suradnju s udomiteljicom ista također nije primjerena te udomiteljica otezano ili uopće ne može postići dogovor s majkom. Prilikom viđanja uživo majka na kraju susreta ne dovede EŽO na dogovoreno mjesto nego ga odvede na negdje drugdje ili na drugi kraj grada, prilikom viđanja EŽO je djelomično ili potpuno presvučen, a ta roba je stara, iznošena i velika. Također, od udomiteljice se saznaje da je majka 29. ožujka odvela dijete u policijsku postaju u Velikoj Gorici kako bi prijavila udomiteljicu za zlostavljanje djeteta. Policijski službenici su nakon razgovora udomiteljicu i EŽO pustili, a majku su morali smirivati i nisu joj dozvolili da ih prati do automobila. Isto tako, ne poštuje odluku suda vezano uz trajanje telefonskih razgovora s djetetom. Nadalje, tijekom razgovora s djetetom pogrdno komentira udomiteljicu i ukućane, daje djetetu upute kako da se ponaša i što da radi. Vezano uz ponašanje mlt. EŽO udomiteljica navodi da EŽO stavlja prste u usta, kopa nos, grub je prema vršnjacima, a kad ga se uhvati u neprimjerenom ponašanju onda plače i govori da nije kriv, skine prljave čarape na krevet i onda spava s njima, sve gura ispod kreveta, ništa ne želi baciti, boji se šišanja i kupanja, prioritet mu je mobitel i video igre. Ova uočena ponašanja od strane udomiteljice dodatno ukazuju na već prije izraženu sumnju da je EŽO životom u obitelji bio higijenski i odgojno zanemaren, također ukazuje na to da je dijete preuzelo majčine obrasce ,,skladištenja stvari". Iz svega navedenog proizlazi kako majka ne odgovara adekvatno na djetetove potrebe, izlaže dijete potencijalno stresnim i nelagodnim situacijama, neadekvatno utječe na djetetove higijenske navike, negativno utječe na reakcije djeteta prema udomiteljici čime sveukupno dugoročno narušava djetetovu dobrobit, stabilnost, povjerenje i poštivanje autoriteta. U tijeku je izricanje mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora u ostvarivanju roditeljske skrbi o mlt. EŽO. Što se tiče oca g. EŽO isti se nije mogao odazvati na razgovor u Područni ured, a susret s EŽO je pokušao organizirati dva dana zaredom jer je tjedan prije propustio, no na kraju susret sa sinom se taj tjedan nije održao, djelomično jer majka nije htjela da oboje budu prisutni susretu, a drugi dogovoreni termin je sam otkazao. Nadalje, otac je naknadno javio da može doći na razgovor 10. travnja u jutarnjim satima, no isti se nije odazvao. Zbog navedenog je kontaktiran te navodi da nas nije uspio dobiti na telefon kako bi ispričao nedolazak. Navodi da je na poslu morao preuzeti smjenu jer je kolega bolestan. Također, navodi da se dogovorio s udomiteljicom da će se vidjeti s EŽO 19. travnja. 2026.

17. Dakle, zaključak je stručnog tima da da bi povratak mlt. EŽO u obitelj bio rizičan za djetetovu dobrobit i u suprotnosti s najboljim interesom djeteta. Stoga stručni tim predlaže da je potrebno pred nadležnim sudom pokrenuti postupak oduzimanja prava na stanovanje roditeljima SŽO i SŽ s djetetom mlt. EŽO, a da se isti povjeri na stanovanje i svakodnevnu skrb udomiteljici ZŽ, a do dobivanja pozitivnog odgovora drugog oblika smještaja. Predlaže se da se osobni odnosi djeteta i roditelja zbog nesuradnje i neprimjerenih postupaka odvijaju pod nadzorom stručne osobe, jednom tjedno u trajanju od sat vremena na području Velike Gorice na mjestu prikladnom za dijete, na način da voditelj susreta pod nadzorom preuzme dijete od udomiteljice i na kraju susreta ga vrati, bez prisutnosti roditelja kako bi se izbjegle potencijalne za dijete neprimjerene situacije. Također predlažu se telefonski pozivi roditelja s djetetom jednom tjedno u trajanju od 15 minuta. Nadalje predlažu sudu donijeti privremenu mjeru do pravomoćnog okončanja postupka oduzimanja prava na stanovanje s djetetom.

18. U odnosu na prijedlog za donošenje privremene mjere do pravomoćnog okončanja ovog postupka ističe se da u se u postupcima izricanja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta ne donose privremene mjere, jer bi to bilo izricanje mjere na mjeru. Također, ova mjera je privremenog karaktera.

19. Pri prosuđivanju prijedloga predlagatelja za oduzimanje prava roditeljima na stanovanje s djetetom te pri prosuđivanju rezultata dokaznog postupka ovaj sud polazi od određenja odredbe čl. 8. Konvencije koji jamči poštovanje obiteljskog života i čl. 35. Ustava koji svakome jamči štovanje njegova obiteljskog života, svrhu kojih odredbi ovaj sud cijeni u smislu zaštite pojedinca od neosnovnog miješanja države u pravo na nesmetan obiteljski život. Nadalje, sud je kroz odrednice navedenih članaka i stoga pozitivne i negativne obveze države, cijenio stajališta i interese roditelja, a posebice najbolji interes djeteta i ostvarivanje djetetovih prava. Iz rezultata dokaznog postupka slijedi da majčina dosadašnja svakodnevna skrb za dijete ne zadovoljava djetetove osnovne potrebe te se radi o odgojnoj i higijenskoj zapuštenosti djeteta. Ponašanje dječaka je krajnje neuobičajeno, pa tako primjerice cijelo vrijeme nosi kapu šiltericu, jer ga je majka uvjerila da mu sunce smeta, primjerice u parku čupa travu i počinje je jesti navodeći da mu je majka rekla da je to zdravo i da je medvjeđi luk. Otac ne izvršava svoje roditeljske obveze i odgovornosti, majka zanemaruje i svoje zdravstveno stanje, ne zadovoljava djetetove neposredne potrebe za prikladnim dobno određenim nadzorom. Higijena stambenog prostora u kojem stanuje dijete je zapuštena, ne prihvaća odgovornost za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta, pokazuju nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta, dugogodišnji je korisnik zajamčene minimalne naknade, izlaže dijete potencijalno stresnim, nelagodnim i neprimjerenim situacijama, manipulira djetetom, ne surađuje sa stručnim timom niti udomiteljicom. Nadalje, otac je pasivan i ne izvršava svoje roditeljske obveze i odgovornosti, ne doprinosi za uzdržavanje, neadekvatno surađuje s Hrvatskim zavodom za socijalni rad te ustanovama i stručnjacima uključenim u skrb o djetetu. Otac pokazuje nedostatnu strukturu, ne prihvaća odgovornost za roditeljstvo, razvojne ishode i ponašanje djeteta te pokazuje nerazumijevanje razvojnih i emocionalnih potreba djeteta.

20. Nedvojbeno je da je pravo na život s roditeljima jedno od djetetovih izvornih prava koje je od odlučnog značaja za djetetovo odrastanje i pritom emocionalnu stabilnost. Jednako tako, nedvojbeno je da je pravo roditelja uživati u obiteljskom životu sa dionicima obitelji. Međutim, niti jedno od tih prava, prema mišljenju suda, nije apsolutno. U okolnostima konkretnog slučaja kada je roditeljima već bila izrečena mjera privremenog povjeravanja mlt. EŽO u udomiteljsku obitelj na 30 dana te je mjera produljena na još 30 dana, a za koje vrijeme nije došlo do promjena u obitelji iz prethodno izrečenih mjera, prema mišljenju suda je bez ikakve sumnje u najboljem interesu djeteta život izvan obitelji majke i oca, bez obzira na iskazanu želju mlt. EŽO posebnom skrbniku. Potreba mlt. djeteta, kako je utvrđena u ovome postupku, jest sigurno i stabilno okruženje, stabilna svakodnevna rutina i struktura koje uvjete sada pruža udomiteljska obitelj ZŽ. Postoje rizici za dijete s obzirom na dob, poremećaj glasa, jezika i govora I. stupnja, te razvojne teškoće I. stupnja, obrazovne poteškoće, jake emocionalne reakcije, nepoštivanje autoriteta u školi te neuobičajenog ponašanja djeteta u vezi neprestanog nošenja šilterice i jedenja trave. Na strani majke, a niti oca, za sada nisu ostvareni preduvjeti za stvaranje takvog sigurnog i stabilnog okruženja. Važući stoga interes roditelja i interes djeteta na način kako su ranije izneseni, sud je mišljenja da je mjera oduzimanja prava roditeljima na stanovanje s djetetom ovdje u najboljem interesu djeteta. Time je sud prihvatio prijedlog predlagatelja te je primjenom odredbe čl. 155. i čl. 156. st. 1. ObZ-a odlučeno kao u točki I. i II. izreke.

21. Slijedom svega naprijed navedenog, naročito detaljnih obrazloženja stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad vezana za obiteljsku dinamiku, utvrđena ponašanja oba roditelja kao i mlt. EŽO te utvrđene rizike za njegov psihofizički razvoj, sud je prihvatio prijedlog predlagatelja i to prema prijedlogu i mišljenju stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao neovisnog i stručnog tijela.

22. Trajanje mjere sadržano u točki IV. rješenja određeno je na vrijeme od godine dana sukladno čl. 158. ObZ-a, sve s obzirom na svu težinu okolnosti na strani roditelja, ali i kako bi se roditeljima dala prilika rada na sebi u cilju povećanja roditeljskih kapaciteta. Prihvaćen je i prijedlog predlagatelja o smještaju djece kod udomiteljske obitelji ZŽ, gdje je mlt. EŽO već smješten, dok se ne pronađe drugi odgovarajući smještaj. Sud je prihvatio i prijedlog u dijelu dinamike održavanja osobnih odnosa pod nadzorom zbog nesuradnje i neprimjerenih postupaka majke (što je utvrđeno i iz službene bilješke od 02. travnja 2026.), kako bi se izbjegle potencijalne za dijete neprimjerene situacije na način kako je to navedeno u točki III. izreke, pri čemu se odluka u ovome dijelu može mijenjati ukoliko to interes djece bude zahtijevao.

23. Sud ujedno smatra da na taj način nije onemogućio ili umanjio strankama pravo na pristup sudu iz čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Rim 1950., jer je majka detaljno svoje viđenje predmetnog spora iznosila kod Hrvatskog zavoda za socijalni rad, za razliku od oca koji je bio nezainteresiran, a sud im je pokušao uručiti prijedlog i poziv za ročište za dan 23. travnja 2026., ujedno, radi se o mjeri u koja je određena u trajanju od godinu dana, dakle odluci ograničenog trajanja.

24. Također, s obzirom na težinu situacije te procijenjenu potrebu zaštite najboljeg interesa mlt. EŽO i kratkoće rokova, obzirom da mjera privremenog povjeravanja mlt. EŽO ističe 27. travnja 2026., sud smatra kako načelo zaštite najboljeg interesa djeteta, propisano čl. 12. Konvencije o pravima djeteta ima prednost pred čl. 6. kao i čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Rim 1950.

25. Odluka u točki V. izreke temelji se na odredbi čl. 157. st. 2. ObZ-a.

26. Odluka u točki VI. izreke temelji se na odredbi čl. 489. st. 3. ObZ-a.

27. Slijedom svega naprijed navedenoga, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu 23. travnja 2026.

Sudac:

Mario Samardžić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 3 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Predlagatelj

2. I. protustranka

3. II. protustranka

4. Posebni skrbnik

5. IV. protustranka