Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-598/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Daniele Pivčević kao predsjednice vijeća, Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zrinke Tironi kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Suzana Malenica, odvjetnica u Šibeniku, protiv tuženice Republike Hrvatske (OIB: 52634238587), koju kao zakonski zastupnik zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2072/2023-23 od 2. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 23. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2072/2023-23 od 2. siječnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke, te u dosuđujućem dijelu odluke o trošku pod točkom II. izreke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„I. Utvrđuje se da je tužitelj PO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem kupoprodaje stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva fizički točno određenog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 664 m2, označen likom i brojkama 1-2-3-4-1 na skici mjesta očevida vještaka mjernika GO od 23.06.2024. godine koja čini sastavni dio ove presude, a koji fizički određeni dio k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] je označen likom i slovima N-O-S-T-N na geodetskom snimku RO, ing. geod. od 24.10.2022. godine koji čini sastavni dio ove presude.“
2. Odlukom o trošku obvezana je tuženica naknaditi tužitelju iznos od 2.040,60 eura, dok je s preostalim zahtjevom za naknadu parničnog troška tužitelj odbijen.
3. Žali se tuženica pobijajući prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkom I. izreke, te u dosuđujućem dijelu odluke o trošku i to zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točke 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) s prijedlogom da se ista u pobijanom dijelu preinači.
4. Na žalbu nije odgovoreno.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji je prethodio njezinu donošenju u granicama ispitivanja iz članka 365. stavka 2. ZPP-a, žalbeni sud ocjenjuje da u postupku nisu počinjene bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je temeljem kupoprodaje stekao valjanu pravnu osnovu za uknjižbu prava vlasništva fizički točno određenog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 664 m2.
8. U provedenom postupku je utvrđeno:
- da je tuženica upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, pa je pasivno legitimirana po predmetnoj tužbi,
- da su prednici tužitelja stekli vlasništvo ove nekretnina dosjelošću,
- da se radilo o kontinuiranom, samostalnom i od nikog ometanom posjedu pravnih prednika tužitelja,
- da je vrijeme dosjelosti propisano pravnim pravilom iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika bilo dovršeno do dana 6. travnja 1941.,
- da se predmet spora nalazi na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] označenog likom i slovima N-O-S-T-N na geodetskom snimku RO, ing. geod. od 24. listopada 2022., te je ograđen betonskim zidovima starije izgradnje,
- da je predmetnu nekretninu tužitelju prodala AO kao univerzalna zakonska nasljednica osoba koje se istu stekle dosjelošću, dok je tužitelj na temelju kupoprodaje sklopljene 2023. s imenovanom, stekao valjani pravni osnov za stjecanje spornog realnog dijela predmetne nekretnine.
9. U utvrđenju relevantnih činjenica prvostupanjski sud je ispravno cijenio iskaze saslušanih stranaka i svjedoka i sve to u kontekstu isprava pregledanih u postupku.
10. Ova ocjena dokaza u pogledu utvrđenja odlučnih činjenica izvršena je naime, od strane suda prvog stupnja sukladno odredbi članka 8. ZPP-a.
11. Pored toga, postupajući u skladu sa svojim ovlaštenjima (članak 220. i članak 304. ZPP-a) prvostupanjski sud je pravilno ocijenio da je konkretni predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka o tužbenom zahtjevu, pa protivni žalbeni navodi nemaju opravdanja.
12. Isto tako, za napomenuti da je sud taj koji odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP-a), odnosno ne mora ni izvesti one predložene dokaze ako okolnost na koju su predloženi je već utvrđena na drugi način.
13. Osim toga, žalitelj ni na koji način nije učinio vjerojatnim nemogućnost pružanja dokaza tijekom trajanja postupka.
14. Kod tako utvrđenih činjenica pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako je evidentno da su još pravni prednici tužitelja stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću prema pravnim pravilima 1452.-1477. OGZ-a, koje je primijeniti temeljem članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/91), dok je nakon njihove smrti vlasništvo sporne nekretnine nasljeđivanjem stekla upravo AO, koja je istu prodala tužitelju, koji se od tada nalazi u njenom nesmetanom posjedu.
15. Pritom je za navesti kako činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda na okolnost stjecanja dosjedanjem kroz određeno vrijeme i dani razlozi u cijelosti razrješavaju odlučne činjenice kako po osnovu subjekta posjedovanja, tako i objekta posjedovanja, kvalitete posjeda – pošteni posjed, te dužine trajanja tog posjeda.
16. Poštenje posjeda se presumira (pravilo iz paragrafa 328. OGZ-a) što znači da je tuženica morala dokazati da je posjed bio nepošten. Što se tiče kvalitete posjeda za kazati je kako tuženica tijekom postupka nije dokazala da su prednici tužitelja bili nesavjesni (nepošteni) posjednici, odnosno da su znali ili da su s obzirom na okolnosti morali posumnjati da im ne pripada pravo na posjed tih nekretnina, s tim da ni žalbeni navodi ne dovode u sumnju presumpciju o savjesnosti posjeda.
17. Za naglasiti je kako pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti.
18. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.
19. U odnosu na stjecanje prava vlasništva AO (nasljeđivanje) valja reći kako nasljeđivanje predstavlja jedan od zakonom propisanih pravnih temelja stjecanja prava vlasništva time da se vlasništvo stječe u času otvaranja nasljedstva-smrti ostavitelja.
20. Kako se u konkretnom slučaju radi o valjanom pravnom poslu upravljenom na prijenos prava vlasništva s otuđivatelja na stjecatelja, te je osoba koja je tim poslom raspolagala pravom vlasništva bila njezin vlasnik, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kad je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan.
21. Za napomenuti je da kada se radi o stečenom pravu vlasništva na fizički odijeljenom dijelu nekretnine koji faktično prema materijalnopravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja već predstavlja pojedinačno određenu stvar, kao dopušten i određen treba prihvatiti i zahtjev vlasničke zaštite kojim se taj faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, a kako je to učinio i sud prvog stupnja.
22. Odluka o troškova postupka temelji se na pravilno izvršenom obračunu u primjeni odrede članka 154. stavak 1. ZPP-a i članka 155. ZPP-a.
23. Sud prvog stupnja, pri odlučivanju koje će troškove tužitelju naknaditi jasno je naveo koje radnje je prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora (članak 155. stavak 1. ZPP-a), te koliko bodova pripada za svaku pojedinu poduzetu radnju. Pritom je prvostupanjski sud vodio računa radi li se o ročištu na kojem se raspravljalo o glavnoj stvari ili se pak samo raspravljalo o procesnim pitanjima, kao i je li u pitanju obrazloženi podnesak ili je to podnesak čije sastavljanje spada u ostale podneske.
24. Kako prvostupanjskom presudom, kao ni postupkom koji joj je prethodio nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, dok je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje ispravno primijenio materijalno pravo, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi u pobijanom dijelu presudu suda prvog stupnja.
U Splitu 23. travnja 2026.
PREDSJEDNICA VIJEĆA
dr. sc. Daniela Pivčević
