REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-459/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sutkinja Draženka Deladio, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Stanislav Ostojić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate iznosa od 1.427,64 eur, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1199/2022 od 16. prosinca 2022., 23. travnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P -1199/2022 od 16. prosinca 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke Trgovački sud u Zagrebu odbio je tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju 1.427,64 eur zajedno sa zakonskim kamatama. U točki II. izreke naloženo je tužitelju isplatiti tuženiku troškove u iznosu od 26,54 eur sa zateznim kamatama.
2. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio nakon provedenog dokaznog postupka u kojem je pregledao isprave priložene u spisu te je utvrdio da tužitelj nije dokazao da je šteta na vozilu osiguranika tužitelja nastala zbog naleta vozila na divljač na cesti. Predmetna prometna nezgoda dogodila se na lokalnoj cesti Ž4247-Čepin D7-Ž4085 u mjestu Čepin. Tužitelj je u postupku tvrdio da je šteta nastala zato što je vozilo njegova osiguranika naletjelo na divljač na cesti, te da je tuženik kao osiguratelj lovačkog društva „Čepin“ obvezan isplatiti tužitelju štetu u utuženom iznosu. Budući da divljač nakon prometne nezgode nije pronađena, tužitelj nije dokazao da se nesreća dogodila zbog naleta na divljač, stoga je tužbeni zahtjev odbijen sukladno odredbi čl. 219. i 221. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP). Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP -a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 i 107/25; dalje: Tbr. … OT).
3. Tužitelj je podnio žalbu protiv pobijane presude, zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je ostvaren žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a. Ističe da je divljač opasna stvar te da je na tuženiku teret dokaza da šteta nije nastala od opasne stvari i opasne djelatnosti. Predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredaba čl. 365. st. 2. i čl. 467. st. 1. ZPP-a, u granicama dopuštenih žalbenih razloga, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a zato što zbog pogrešnog pravnog pristupa nije dao razloge o odlučnim činjenicama, pa je pobijana presuda proturječna i ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
7. Naime, u točki 7. obrazloženja pobijane presude navedeno je da je među strankama nesporno da se prometna nezgoda dogodila uslijed naleta srne od čega je na tom vozilu nastala imovinska šteta u utuženom iznosu. U točki 10. obrazloženja navedeno je da tužitelj nije iznio činjenicu da je šteta na vozilu nastala naletom divljači na to vozilo te da divljač nije pronađena zbog čega postoji mogućnost da je naletjela neka druga životinja. Dakle, prvostupanjski sud je u obrazloženju utvrdio da je nesporno da se prometna nezgoda dogodila uslijed naleta na divljač da bi dalje obrazlagao da postoji mogućnost da je na vozilo naletjela neka druga životinja. Time prvostupanjski sud činjenicu koju je utvrdio kao nespornu obrazlaže kao spornu zbog čega je odluka proturječna te se ne može ispitati.
8. Nadalje, odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18, 32/19, 32/20 i 127/24; dalje: ZOL) propisano je da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Člankom 76. st. 2. ZOL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije. Dakle, u slučaju kada je šteta na vozilu nastala naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov (kao što je to u ovom predmetu), za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe ZOO-a.
8.1. Nadalje, lovoovlaštenik (ovdje tuženik) za štetu koja je nastala naletom divljači na vozilo na javnoj cesti odgovara objektivno, po načelu uzročnosti, zato što divljač u takvim okolnostima, zbog povećane opasnosti nastanka štete za okolinu, predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a. Pritom se napominje i da je Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. dao svoje mišljenje o zakonskom rješenju čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18, 32/19, 32/20 i 127/24; dalje: ZOL) i odštetnoj odgovornosti za štete od divljači koje treba tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti.
8.2. Oslobođenje od odgovornosti za štetu prouzročenu opasnom stvari moguće je u slučajevima propisanim odredbom čl. 1067. ZOO-a, prema kojoj se, vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti, ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st. 1.), ako je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao spriječiti (st. 2.), a ako je nastanku štete djelomično pridonio oštećenik vlasnik se oslobađa djelomično (st. 3.), ili ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje (st. 4.).
9. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa propustio utvrditi o kakvoj se šteti uopće radi te postoje li oslobađajuće odgovornosti koje bi eventualno ekskulpirale tuženika u smislu odredbi čl. 1067. ZOO-a. Naime, prvostupanjski sud navodi da tužitelj u konkretnom slučaju nije iznio činjenicu da je šteta na vozilu nastala naletom divljači na to vozilo zbog provođenja lova. Međutim, prvostupanjski sud je propustio utvrditi da ako je šteta nastala u trenutku kada se nije provodio lov, tada se odgovornost tuženika prosuđuje po odredbama ZOO-a.
10. Kako zbog pogrešnog pravnog pristupa prvostupanjski sud nije dao razloge o odlučnim činjenicama, pobijana presuda se ne može ispitati te je zahvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, zbog koje pobijanu presudu valja ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
11. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP -a, riješeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.
12. Odluka iz točke II. izreke temelji se na čl. 166. st. 3. ZPP-a.
13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, uvažavajući razloge iznesene u ovom drugostupanjskom rješenju, ispitati odlučne činjenice i utvrditi o kakvoj se šteti radi te postoje li razlozi za oslobođenje tuženika od odgovornosti u smislu čl. 1067. ZOO-a.
Zagreb, 23. travnja 2026.
Sutkinja
Draženka Deladio
