REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUDU SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

Poslovni broj: Pn-51/2025-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sutkinji toga suda Nataliji Suvaljko Ljubek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku iz odvjetničkog društva Miličević i Šupuković d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupano po punomoćniku Lidiji Klepo, odvjetnici iz odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon provedene i zaključene glavne i javne rasprave održane 12. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, a odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 22. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici iznos od 2.470,10 Eur-a (dvije tisuće četristo sedamdeset eura i deset centi) s pripadajućom zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 1.370,00 Eur-a od 21. svibnja 2024. pa do isplate

- na iznos od 1.100,10 Eur-a od 27. studenog 2025. pa do isplate po stopi koje se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica za zahtjevom za isplatom zakonskih zateznih kamata na iznos od 1.100,10 Eur-a tekućih od 21. svibnja 2024. pa do 26. studenog 2025., kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici i trošak parničnog postupka u iznosu od 1.765,60 Eur-a (tisuću sedamsto šezdeset i pet eura i šezdeset centi) sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 22. travnja 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko dosuđenog u točki III. izreke Presude, kao neosnovan.

V. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadnom parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi u bitnom navodi da je 3. studenog 2023. na Aveniji Većeslava Holjevca, došlo do prometne nezgode u kojoj je ista stradala kao putnica u taxi prijevozu registarskih oznaka [registarska oznaka] prilikom čega je zadobila tjelesne ozljede. Da je za nezgodu odgovoran vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], a koje vozilo je u trenutku prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti broj police: [broj police]. Da je tužiteljica u prometnoj nezgodi zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, a radi čega joj je pružena pomoć u Kliničkom bolničkom centru Zagreb i Poliklinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Velika Gorica gdje je obavila fizikalne terapije. Tužiteljica potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 2.650,00 Eur-a. Da se tužiteljica 20. svibnja 2024. u mirnom postupku obratila tuženiku koji joj je na ime cjelokupne naknade neimovinske štete isplatio iznos od 1.280,00 Eur-a, te s obzirom na navedeno potražuje naknadu štete umanjenu za nesporno isplaćeni iznos, dakle zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.370,00 Eur-a, sa kamatom od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 21. svibnja 2024.

2. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, od 4. travnja 2025., poslovni br: Su- 198/2025 (list 28-22 spisa) određena je nadležnost Općinskog suda u Sesvetama za postupanje u ovom predmetu.

3. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost, dok osporava visinu tuženog zahtjeva. Navodi da je tužitelju u mirnom postupku isplatio iznos od 1.280,00 Eur-a na ime naknade cjelokupne štete, te da iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da bi tužiteljica zadobila takve ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine. Također predlaže pribaviti zdravstveni karton, provesti medicinsko vještačenje primjenom metodologije pobliže opisane u odgovoru na tužbu, radiološko vještačenje, pribaviti podatak od Hrvatskog ureda za osiguranje o tome da li je tužiteljica sudjelovala u drugim prometnim nezgodama i da li je povodom istih potraživala naknadu štete.

4. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužiteljica je podneskom od 26. studenog 2025. specificirala tužbeni zahtjev na način da na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 3.750,10 Eur-a, od čega za pretrpljene fizičke boli iznos od 1.400,00 Eur-a, pretrpljeni strah iznos od 1.220,00 Eur-a, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 600,00 Eur-a, za tuđu pomoć i njegu za 90 sati (po cijeni jednog sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 5,89 Eur-a) iznos od 530,10 Eur-a. S obzirom da je tuženik djelomično ispunio zahtjev i isplatio tužiteljici iznos od 1.280,00 Eur-a potražuje zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu iznos od 2.470,00 Eur-a, s pripadajućom zateznom kamatom koje teče od 21. svibnja 2024. pa do isplate.

5. Tuženik se protivio navedenoj preinaci podneskom od 29. siječnja 2026., te je istakao kako ako se dopusti preinaka da osporava tijek zakonskih zateznih kamata na preinačeni dio.

6. Tijekom postupka sud je proveo dokaz čitanjem materijalne dokumentacije koja prileži spisu: Potvrda MUP-a (list 5-6 spisa), fotografije (list 7-10 spisa), medicinska dokumentacija (list 11-15 spisa, list 19-21 spisa), kartica za terapiju (list 16-17 spisa i list 22-24 spisa), odštetni zahtjev (list 25-26 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka (list 63- 64 spisa i list 71-72 spisa).

7. Nije proveden dokazni prijedlog da se naloži tužiteljici dostaviti izvornik cjelokupnog zdravstvenog kartona iz razloga što se tužiteljica navedenom protivila, a isto je u suprotnosti sa pravom tužiteljice na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njezinog zdravlja predviđeno odredbom čl. 25. Zakona o zaštiti prava pacijenata ("Narodne novine", br. 169/04. i 37/08.) u svezi obveze čuvanja liječničke tajne koja se može odati uz privolu pacijenta koje ovdje nema u smislu odredbe čl. 21. Zakona o liječništvu ("Narodne novine", br. 121/03. i 117/08.), dok tuženik niti ne navodi neke konkretne razloge za pribavu tih podataka koji bi eventualno opravdavali odstupanje od gornjih odredbi. Također, zdravstveni karton tužiteljice dan je na uvid medicinskom vještaku prilikom izrade nalazi i mišljenja, a u konačnici tuženik nije imao primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke dr. Jakše Filipovića.

8. Također nije proveden ni dokazni prijedlog radiološkim vještačenjem jer su sporne činjenice utvrđene vještačenjem po vještaku medicinske struke dr. Jakši Filipoviću na koje vještačenje tuženik nije ima primjedbe, kao ni dokaz da se od Hrvatskog ureda za osiguranje zatraži podatak o tome da li je tužiteljica sudjelovala u drugim prometnim nezgodama i da li je povodom istih potraživala naknadu štete jer isti dokazni prijedlog sud smatra nerelevantnim za ocjenu predmeta ovog spora. Nije proveden ni dokaz saslušanjem tužiteljice jer su stranke odustale od tog dokaznog prijedloga.

9. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07.- Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH,, 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22., 155/23. dalje: ZPP) sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan (osim u dijelu tijeka kamate kako je odlučeno kao u točki II. izreke Presude).

10. Predmet spora je naknada štete (neimovinske i imovinske) koju je tužiteljica pretrpjela zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koja se dogodila 3. studenog 2023. na Aveniji Većeslava Holjevca, a u kojoj je tužiteljica sudjelovao kao putnica u taxi prijevozu vozila registarske oznake [registarska oznaka], a koju prometnu nesreću je prouzročio vozač vozila koje je u vrijeme prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti br: 08105424232

11. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika za štetu. Nadalje, nije sporno da je tužiteljica tuženiku 20. svibnja 2024. podnijela odštetni zahtjev i da je tuženik tužiteljici isplatio iznos od 1.280,00 Eur-a. Nije sporno ni da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali njeni ukućani.

12. Sporna je visina štete, odnosno je li isplatom navedenog iznosa tužiteljici u cijelosti nadoknađena pretrpljena šteta. Nadalje, sporna je preinaka tužbe te zakonska zatezna kamata u odnosu na preinačeni (povećani) dio tužbenog zahtjeva. Sporna je i cijena sata tuđe pomoći i njege.

13. U odnosu na prigovor dopuštenosti preinake tužbenog zahtjeva koji je tužiteljica učinila podneskom od 26. studenog 2025. za istaknuti je kako je tužiteljica navedenim podneskom povećala iznos neimovinske i imovinske štete, te se radi o preinaci tužbe u smislu članka 191. stavak 1. ZPP-a. Međutim, člankom 191. stavak 2. ZPP-a propisano je da ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. Tužiteljica je tužbu preinačila (povećala postojeće zahtjeve) nakon provedenog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka. Dakle, radi se okolnosti koja je nastala nakon podnošenja tužbe, a koja je odlučna i pravno relevantna, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti. Nadalje, sud primjenom članka 190. stavak 3. ZPP-a može dopustiti preinaku ako je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama te sud, uzimajući u obzir sve navedeno, takvu preinaku smatra dopuštenom. Također, tako preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva, jer je riječ o istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi od početka samog postupka zbog čega se ne može reći da je u konkretnom slučaju riječ o drugom obliku štete te se presuda donosi u odnosu na stanje na dan zaključenja rasprave.

14. Na okolnost nastanka i visine neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege provedeno je medicinsko vještačenje po stalom sudskom vještaku kirurgu Jakši Filipoviću, te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju, a vještak je izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice te je pregledao tužiteljicu.

15. U svom nalazu i mišljenju (list 71-72 spisa) stalni sudski vještak Jakša Filipović utvrdio je da je tužiteljica u stradavanju 3. studenog 2023. zadobila trzajnu povredu vrata i grudne kralježnice. Po ozljeđivanju joj je zaprimljena u KBC Zagreb gdje se verificiraju navedene ozljede. RTG bez prijeloma, UZV uredan. Žali se na bolove u glavi i vratu. Na kontroli ortopeda 10. studenog 2023. opisuje zatezanje u vratu, na pregledu kod ortopeda 8. prosinca 2023. i dalje opisuje bolnost. 9. veljače ima pregled kod fizijatra gdje je indicirana fizikalna terapija. Provodi fizikalnu terapiju uz kontrole fizijatra dana 5. travnja 2024., 15. svibnja 2024. i 1. srpnja 2024. kad se opisuje diskretno poboljšanje. Kliničkim pregledom utvrđeno je kretanje vratne kralježnice fleksija-ekstenzija 35-0-45/50-0-70, laterofleksija desno lijevo 30-0-30/40-0-40, rotacija desno lijevo 70-0-70/90-0-90, tužiteljica se žali na bolnost vrata i LS kralježnice. Utvrđena napetost pvm i ramene muskulature, navodi i čestu jutranju zakočenost. Opisane tegobe joj pričinjavaju poteškoće kao konobarice. Vještak je mišljenja da ozljede koje je tužiteljica zadobila u prometnom štetnom događaju mogle su se dogoditi u dinamici ozljeđivanje, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužiteljice je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po liječenju su zaostale traje posljedice uslijed redukcije vratne kralježnice uzevši u obzir degenerativne promjene i prijašnja stanja. Liječenje je završeno 1. srpnja 2024., zdravstveno karton od 3. ožujka 2008. do 7. studenog 2025. bez osobitosti za predmetni štetni događaj. S je utvrdio da su po provedenom liječenju zaostale trajne posljedice od 2-3%, da je tužiteljica trpila bol jakog inteziteta u trajanju od 1 dan, srednjeg inteziteta u trajanju od 5 dana i manjeg inteziteta 55 dana kumulativno. Da je primarni strah bio jačeg inteziteta i kratkotrajan, a da je u daljnje tijeku liječenja postojao tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, da je strah jačeg inteziteta bio u trajanju od 1 dan, srednjeg inteziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 45 dana kumulativno. Nadalje, da su tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potreban 2 h dnevno kroz 45 dana kumulativno, te da naruženje ne postoji.

16. Na zaprimljeni Nalaz i mišljenje sudskog vještaka parnične stranke nisu imale primjedbe, a isti ovaj sud u cijelosti prihvaća jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu, te sačinjen temeljem pravila struke.

17. Odredbom čl. 1045. st. 1. ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. dalje. ZOO), propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Kako je u postupku nesporno da je osiguranik tuženika u cijelosti odgovoran za nastanak štetnog događaja, te je utvrđeno da je tužiteljica pretrpila ozljedu u tom štetnom događaju, to je na tuženiku bio teret dokaza (pretpostavljena krivnja) da je šteta nastala bez njegove krivnje, a što tuženik nije dokazao.

18. Dakle, u ovom postupku je utvrđeno da je osiguranik tuženika odgovoran za štetu nastalu tužiteljici iz predmetnog štetnog događaja.

19. Temeljem čl. 19. ZOO-a, a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužiteljica ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao i imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege u skladu sa odredbom čl. 1095 st.1. ZOO-a.

20. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

21. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha i nastalih trajnih posljedica. Pored toga sud je utvrdio da tužiteljici pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO- a.

22. Visinu neimovinske štete u ovom predmetu sud je utvrdio imajući u vidu pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sjednicama održanim 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., a kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda od 29. studenoga 2002. godine na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) primjenjuju se u primjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 I 29/18) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, a za obvezne odnose nastale nakon 01. siječnja 2006. godine i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima /05. Međutim, opće poznata je činjenica da je u periodu od posljednje izmjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH (lipanj 2020. do danas) značajno porasla stopa inflacije, te da ista sukladno javno dostupnim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku za period od lipnja 2020. do listopada 2025. iznosi čak 32,6%. Vrijednost (kupovna moć) novčanog iznosa pravične novčane naknade koju bi oštećenik za istu ozljedu ostvario "na današnji dan" temeljem spomenuti Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH iz 2020. u ovom je trenutku za više od 32% manja od vrijednosti/kupovne moći tog istog novčanog iznosa naknade štete koju bi tužitelj za tu istu ozljedu ostvario da mu se naknada štete isplatila, primjerice u lipnju 2020. odnosno u trenutku kada je stupila na snagu Odluka Vrhovnog suda RH o povišenju Orijentacijskih kriterija (lipanj 2020.). Samim time, oštećenik za isti iznos novčanih sredstava (broj i vrijednost novčanih jedinica) u ovom trenutku može kupiti trećinu manje dobara i usluga i drugih potrepština nego li što je to oštećenik za isti novčani iznos mogao učiniti/kupiti u trenutku kada je Vrhovni sud RH donio Odluku o povišenju Orijentacijskih kriterija za određivanje visine naknade štete kod povrede prava osobnosti, a kod nekih proizvoda i usluga zasigurno je došlo do porasta cijena i više od 50%, a ponegdje i do 100%. S obzirom na navedeno Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH ne mogu biti "puka matematička formula" koja bi se trebala "doslovce", mehanički te na istovjetan način primjenjivati u svim postupcima naknade štete, već je potrebno uzeti u obzir sve okolnosti i specifičnosti konkretnog slučaja, pa je tako potrebno i osnovano uzeti u obzir i opće poznat i svima u svakodnevnom životu lako prepoznatljiv značajan porast stope inflacije. Navedeno je verificirano i u mnogobrojnoj praksi I-stupanjskih i II-stupanjskih sudskih odluka.

23. Uzimajući u obzir težinu tjelesnih ozljeda tužiteljice, pretrpljene bolove i strah, trajne posljedice navedenih ozljeda koje smanjuju opću životnu sposobnost tužitelja za 2-3%, kao i cilj kojem pravična novčana naknada služi i da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom, te imajući pritom u vidu i pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2020. prema kojem su iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade za neimovinsku štetu povećani za 50%, a koje se primjenjuje od dana njegovog prihvaćanja (15. lipnja 2020.), kao i značajan porast stope inflaciju, ovaj sud je mišljenja da tužiteljici temeljem čl. 1100. ZOO-a zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravo na pravičnu novčana naknada u ukupnom iznosu od 3.220,00 Eura.

24. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužiteljici ista bila potrebna ukupno 90 sati (45 dana po dva sata dnevno). Između stranaka nije bilo sporno da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani. Kako tužiteljica ima pravo na istu i kada joj je pružana besplatno, tužiteljici s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP-a, pripada iznos od 530,10 Eura koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 5,89 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a.

25. Kako je među strankama nesporno da je po odštetnom zahtjevu tuženik isplatio tužiteljici iznos od 1.280,00 Eur-a, to tužiteljici zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu pripada iznos od 2.470,10 Eur-a.

26. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

27. Tužiteljici je dosuđena zatezna kamata na iznos od 1.370,00 Eur-a (prvotno postavljeni tužbeni zahtjev) tekuća od 21. svibnja 2024., odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, dok je na preostali iznos 1.100,10 Eur-a ista dosuđena tužiteljici tekuća od dana povišenja tužbenog zahtjeva, odnosno od 27. studenog 2025. jer tuženik prije tog trenutka nije mogao pasti u zakašnjenje u odnosu na dio zahtjeva koji nije bio postavljen odštetnim zahtjevom. Pa je u odnosu na tijek zatezne kamate na iznos od 1.100,10 Eur-a tekući od 21. svibnja 2024. do 26. studenog 2025. tužbeni zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan, slijedom čega je riješeno kao u točki II. izreke Presude.

28. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO-a temeljem koje oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci Rev 373/2022-3 od 29. studenoga 2022. izrazio pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“.

29. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Tužiteljici zastupanoj po odvjetniku trebalo je tako priznati parnični trošak sastava tužbe od 6. ožujka 2025. (Tbr.7.1. Tarife) u iznosu od 200,00 Eur-a, podneska od 4. lipnja 2026. (Tbr. 8.1.Tarife) u iznosu od 200,00 Eur-a, ročišta od 9. srpnja 2025. (Tbr. 9.1.Tarife) u iznosu od 200,00 Eur-a, podneska od 2. listopada 2025. (Tbr. 8.4.Tarife) u iznosu od 50,00 Eur-a, podneska od 26. studenog 2025. (Tbr.8.1. Tarife) u iznosu od 200,00 Eur-a, ročišta od 12. ožujka 2026. (Tbr.9.1.) u iznosu od 200,00 Eur-a, dakle ukupno 1.050,00 Eur-a uvećano za PDV 25%, odnosno 1.312,50 Eur-a, uvećano za trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 400,00 Eur-a, pristojbu tužbe u iznosu od 26,55 Eur-a kao i pristojbe presude u iznosu od 26,55 Eur-a, dakle ukupno 1.765,60 Eur-a. Sve navedeno uvećano za zatraženu zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja odluke pa do isplate u skladu sa odredbom čl. 151.st.3. ZPP-a.

30. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak odštetnog zahtjeva jer je ista na ime odštetnog zahtjeva u zatraženom iznosu od 200,00 Eur-a uvećano za PDV 25% tuženiku dostavila ovdje predmetnu tužbu pa isto ne po mišljenju ovog suda ne predstavlja dva odvojena troška, podnesak od 3. rujna 2025. kojim traži produljenje roka za uplatu vještačenja u iznosu od 50,00 Eur-a uvećano za PDV 25%, jer se radi o trošku koji je u postupku prouzročen krivnjom tužiteljice, kao i više zatraženi trošak sudskih pristojbi jer će ista biti zadužena za sudske pristojbe u iznosu od 26,55 Eur-a za tužbu i 26,55 Eur-a za presudu. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak ročišta radi objave presude, jer ista nije pristupila na navedeno ročište.

31. U skladu sa svim navedenim riješeno je kao u izreci ove Presude.

Dugo Selo, 22. travnja 2026.

Sutkinja

Natalia Suvaljko Ljubek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude, u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335.ZPP-a).

Dna:

1. Tužiteljici po pun putem OPS uz pristojbu presude u iznosu od 26,55 Eur-a

2. Tuženiku putem OPS