Poslovni broj: Us I-1130/2023-41

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Marijani Vidaković, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja VŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Lovri Vitlovu, odvjetniku u Zadru, Don Ive Prodana 9, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623, zastupanog po opunomoćeniku PŠ (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda), radi invalidske mirovine, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 24. ožujka 2026. u nazočnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenika tuženika, 22. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 141-02/22-01/03468053027, Urbroj: 341-99-05/3-22- 5865 od 13. ožujka 2023. i rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Zadru, Klasa: UP/I 141-02/21-01/03468053027, Urbroj: 341-24- 05/3-21-16522 od 30. kolovoza 2022., te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak u kojem je prvostupanjsko tijelo dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove presude.

i

r i j e š i o  j e

Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćne odluke isplatiti tužitelju iznos od 7.024,61 eura na ime naknade troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. U pravodobnoj tužbi tužitelj pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa: UP/II 141-02/22-01/03468053027, Urbroj: 341-99-05/3-22-5865 od 13. ožujka 2023. (dalje: drugostupanjsko rješenje) i rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], Klasa: UP/I 141-02/21-01/03468053027, Urbroj: 341-24- 05/3-21-16522 od 30. kolovoza 2022. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja.

3. Prvostupanjskim rješenjem je tužitelju, policijskom službeniku, zbog bolesti 100% priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad počevši od 13. travnja 2021.

4. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenih rješenja tužitelj u bitnom navodi da je u tijeku postupka pogrešno utvrđeno da bi do profesionalne nesposobnosti za rad došlo zbog bolesti, a ne kao posljedica oboljenja koje je nastupilo povodom obavljanja policijskih poslova. Zdravstvena komisija Ministarstva unutarnjih poslova nije provela zakonit ni valjan postupak ocjene zdravstvene sposobnosti tužitelja, i to sukladno Pravilniku o sastavu i načinu rada zdravstvenih komisija za ocjenu zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova policijskog službenika, pa je tako u Izvješću o zdravstvenoj sposobnosti policijskog službenika (Obrazac 2) pogrešno i neutemeljeno uneseno da je do nesposobnosti došlo zbog bolesti, a ne kao posljednica oboljenja koje je nastupilo povodom obavljanja policijskih poslova. Provedena vještačenja, dakle, nisu provedena na adekvatan način, u zakonitom i nepristranom postupku niti je uzeta u obzir sva liječnička dokumentacija tužitelja, a jednako tako ona koja je predana ocijenjena je pogrešno te su pogrešno utvrđene činjenice koje se tiču zdravstvenog stanja tužitelja. Ističe da je od samog početka pojave njegovih zdravstvenih problema o istima upoznao sve instance Ministarstva unutarnjih poslova, a posebice komisiju u Domu zdravlja MUP-a te je prilikom svih izvanrednih liječničkih pregleda ukazivao na to da je do pogoršanja njegova zdravstvenog stanja došlo uslijed višegodišnje preopterećenosti poslom i zbog postupanja njegovih nadređenih. Dakle, tužitelj je na poslu, doživljavao evidentan mobbing. Još 2015.g. kod tužitelja je evidentirana dijagnoza F 41 – ostali anksiozni poremećaji, a u njegovu zdravstvenom kartonu se navodi „da je počeo zaboravljati kada mu je došao novi šef“, da bi kasnije ta utvrđena dijagnoza progradirala i rezultirala novim utvrđenim dijagnozama D22, M13, i hipertenzijom, dok se tužiteljevo psihičko stanje i dalje pogoršalo te dovelo do novih dijagnoza F43.2, F43.0 i dr., a što je sve rezultat trajnog mobbinga tužitelja na poslu. Tužitelj je na svom radnom mjestu bio preopterećen radnim zadacima, i to u daleko većem opsegu od drugih zaposlenika na istim ili sličnim radnim mjestima, dok njegove molbe, zahtjevi i primjedbe za zaštitu dostojanstva nisu naišli kod nadređenih na bilo kakav odgovor, a što je u konačnici rezultiralo nastupom oboljenja kod tužitelja koje je, dakle, direktno uzročno posljedično vezano uz navedene okolnosti mobbinga na radnom mjestu. O dugotrajnosti i kontinuitetu mobbinga govori upravo činjenica dugotrajnog liječenja kod tužitelja, osobito u sferi psihijatra, a što sve upućuje jasno na nastup oboljenja uslijed stanja na radnom mjestu, te isključuje bilo kakve druge uzroke nastupa bolesti. Jednako tako u potpunosti se zanemario zdravstveni problem tužitelja za kralježnicom zbog kojih problema tužitelj periodično trpi nesnosne bolove i smanjena mu je pokretljivost. Kod tužitelja, dakle, nije bilo nikakvih drugih razloga za nastup bolesti koji bi bio izvan samog radnog mjesta, već je nastup bolesti isključivo vezan za događaje na poslu, a što je dovelo do njegova oboljenja. Dakle, tužitelj smatra kako provedena vještačenja unutar zdravstvene komisije Ministarstva unutarnjih poslova nisu ispravna, te nisu odrađena prema pravilima struke, nepristrano, a zaključci komisije nisu utemeljeni na pravilno utvrđenim činjenicama koje se tiču zdravstvenog stanja tužitelja, a koja su dokumentirana u brojnoj medicinskoj dokumentaciji. Ono što je bitno za istaknuti jest i činjenica da je, u međuvremenu, kod tužitelja došlo do poboljšanja zdravstvenog stanja i to uslijed pomoći liječnika, osobnog truda i napora tužitelja, ali i podrške njegove obitelji. Navedeno ukazuje da je eliminiranjem negativnih čimbenika u okviru radog mjesta došlo do poboljšanja zdravstvenog stanja tužitelja, a što opetovano ukazuje da je jedini čimbenik oboljenja tužitelja bio posao odnosno problemi u okviru njegova radna mjesta. Drugostupanjsko upravno tijelo potvrđuje u obrazloženju pobijanog rješenja da je tužitelj (žalitelj) naknadno dostavio Nalaz psihijatra dr. Darka Labure od 07.10.2022.g. kao i 24.11.2022 Nalaz nefrologa (iz kojeg je razvidno da je tlak tužitelja stabilan i da su vrijednosti zadovoljavajuće), međutim, navedena liječnička dokumentacija nije uzeta u obzir niti je drugostupanjsko upravno tijelo dalo bilo kakve razloge neprihvaćanja navedene medicinske dokumentacije. Tužitelju, dakle, nije u interesu umirovljenje, već mu je u interesu ozdravljenje, te rad u normalnim okolnostima kako bi za svoj pošteni rad i trud imao posao i plaću te osiguravao svoju egzistenciju i uzdržavao svoju obitelj. Tužitelj drži da je njegovo zdravstveno stanje sada takvo da je upitno da li je nužno njegovo umirovljenje, a tuženo tijelo ni zdravstvena komisija MUP-a nisu uzeli svrsishodnim temeljito sagledati cjelokupnu situaciju i zdravstveno stanje tužiteljica. Osobito je važno naglasiti da MUP nije u bilo kojem trenutku pokušao za tužitelja iznaći drugo radno mjesto na kojem bi tužitelj mogao obavljati poslove u okviru svojih mogućnosti. Slijedom prednjeg, evidentno je da je pobijano rješenje nezakonito te da se u pobijanom aktu nije pravilno primijenio zakon niti se u postupku koje je aktu prethodio postupilo prema pravilima postupka, a osobito što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, tj. iz utvrđenih činjenica izveden je nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže donošenje presude kojom će se tužba uvažiti i poništiti kao nezakonito osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje.

5. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužitelj u tužbi u bitnom ponavlja navode iz žalbe uložene na prvostupanjsko rješenje, te da tužba nije osnovana. Osporavano rješenje da je doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, a što je u skladu s odredbom članka 5. i 8. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/2009, 110/2021), a osporavano rješenje obrazloženo je i sadrži sve obvezne sastavne dijelove rješenja propisane člankom 98. citiranog Zakona. Slijedom navedenog, tuženik smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

6. U sporu su održane rasprave 5. veljače 2024., 24. listopada 2024. i 24. ožujka 2026, a čime je, kao i dostavom navedenih podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

7. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora, pregledao je cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu, te je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji za psihijatriju prof.dr.sc. Dolores Britvić i stalnoj sudskoj vještakinji za medicinu rada mr.sc. VŠO.

8. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza saslušanjem tužitelja kao stranke, kao suvišno i nepotrebno, držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta, ocjenom dokaza sadržanih u istom.

9. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

10. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.

10. Iz podataka spisa predmeta je utvrđeno da je predmetni upravni postupak pokrenut povodom prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske od 17. studenog 2021. za ocjenu radne sposobnosti odnosno povodom rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Prvostupanjske zdravstvene komisije od 13. travnja 2021. kojim je tuženik obaviješten da je tužitelja kao policijskog službenika Zdravstvena komisija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske oglasila nesposobnim za obavljanje policijskog službenika zbog posljedica oboljenja počevši od 13. travnja 2021.

11. Odredbom članka 11. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (Narodne novine, broj 128/99, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12 i 118/12; dalje: Zakon) propisano je da ako zdravstvena komisija nadležnog ministarstva, odnosno tijela sigurnosno-obavještajnog sustava proglasi osiguranika nesposobnim za poslove koje obavlja osoba iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, ovlašteni vještak iz članka 113. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju utvrdit će kod tog osiguranika postojanje profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema tom Zakonu.

12. U provedenom upravnom postupku prvostupanjsko tijelo pribavilo je nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u Splitu, Izdvojeno mjesto rada Zadar, evidencijski broj vještačenja 745012 od 13. travnja 2022. kojim je utvrđeno da kod tužitelja zbog bolesti

– 100% dana 29.3.2022. nastao djelomični gubitak radne sposobnosti. Medicinski su kontraindicirani poslovi policijskog službenika, a može obavljati ostale poslove sukladno zvanju i naobrazbi, 70% radnog vremena, te je određen kao obvezan kontrolni pregled u travnju 2024.

13. Potom je u skladu s odredbom članka 125. i 129. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/21 i 119/22; dalje: ZOMO-a) obavljena revizija te vještak revizor Ministarstva rada i mirovinskog sustava nalazom i mišljenjem evidencijski broj revizije: 19451 od 9. svibnja 2022. nije dao suglasnost na navedeni nalaz i mišljenje te je revizijom utvrđeno da postoji profesionalna nesposobnost za rad, nastala dana 13.04.2022., dok se u obrazloženju mišljenja kao datum nastanka navodi 13.04.2021. Medicinski su kontraindicirani poslovi ovlaštene službene osobe, a može obavljati ostale poslove u okviru obrazovnog statusa, 100% radnog vremena. Kontrolni pregled nije potreban; -da je zatim Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured u Splitu, Izdvojeno mjesto rada [adresa], ispravljenim nalazom i mišljenjem evidencijski broj vještačenja: 770029, od 24. svibnja 2022. utvrdio da je kod osiguranika zbog bolesti 100%, dana 13.04.2021. nastala profesionalna nesposobnost za rad, a kontrolni pregled nije potreban te vratio predmet ponovno na reviziju jer se u revizijskom nalazu od 9. svibnja 2022. navode dva datuma nastanka profesionalne nesposobnosti za rad 13.04.2022. i 13.04.2021.; da je vještak-revizor novim nalazom i mišljenjem evidencijski broj revizije: 19940 od 13. lipnja 2022. potvrdio nalaz i mišljenje vijeća vještaka od 24. svibnja 2022. te kao datum nastanka profesionalne nesposbnosti za rad naveo isključivo 13. travnja 2021., a revizijski nalaz od 9. svibnja 2022. stavio izvan snage; da je temeljem takvog nalaza i mišljenja doneseno prvostupanjsko rješenje, a na koje je tužitelj izjavio žalbu.

14. U povodu žalbe tužitelja je u skladu s odredom članka 133. stavka 3. ZOMO- a pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja 845666 od 14. prosinca 2022. u kojem se navodi kako tužitelj smatra kako zakon nije pravilno primijenjen, činjenično stanje nije pravilno utvrđeno te je izveden nepravilan zaključak. Navodi kako je od prvostupne zdravstvene komisije MUP RH proglašen nesposobnim za obavljanje poslova policijskog službenika zbog boles ti počevši od 13.04.2021, a na tu odluku uložio je žalbu jer smatra da je trebalo kao uzrok nesposobnosti utvrditi "zbog obavljanja policijskih poslova”. Protiv rješenja prvostupne i drugostupne komisije MUP-a pokrenuo je upravni spor. Zanima ga zašto, ako već ne može raditi kao policijski službenik, a može obavljali druge poslove unutar sustava MUP-a koji ne traže ovlaštenja, mu nikada takvi poslovi nisu ponuđeni. Napominje kako se nigdje ne spominje njegov najveći zdravstveni problem, a to je kralježnica. Kako to da mu nije ponuđena profesionalna rehabilitacija niti drugo radno mjesto bez ovlaštenja unutar sustava, a 100% je sposoban za ostale poslove koji zbog njegova obrazovanja mogu obuhvatiti i zaštitarske poslove? Navodi da se njegovo zdravstveno stanje značajno poboljšalo i to do te mjere da je upitno da li više postoje razlozi za umirovljenje.

14.1. Prema priloženoj dokumentaciji tužitelju je nakon revizije Samostalnog sektora za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja kod osiguranika je utvrđeno:

Invalidnost postoji-postoji profesionalna nesposobnost za rad jer mu je radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti. Medicinska kontraindikacije poslovi OSO-a. Poslovi koje može obavljati: ostali poslovi u okviru obrazovnog statusa, 100% radnog vremena. Datum nastanka 13.04.2021. Uzrok: bolest 100%. Kontrolni pregled: nije potreban. Naknadno dostavlja nalaz psihijatra dr. Darka Lubura od 07.10.2022. kod tužitelja postoje psihičke tegobe koje su posljedica mobbinga na radnom mjestu također i sagorjevanja na poslu. Naknadno dostavljen i nalaz nefrologa od 24.11.2022. kod kojeg se kontrolira uslijed esencijalne (primame hipertenzije). Vrijednosti krvnog tlaka uz terapiju su zadovoljavajuće. Utvrđena invalidnost je po rješenju prvostupanjske kao i drugostupanjske zdravstvene komisije MUP-a koja je jedina nadležna za radnu sposobnost ovlaštenih službenih osoba. Vijeće viših vještaka, nakon uvida u priloženu dokumentaciju (i novopriloženu) kao i navode žalbe, navodi da nema osnove za promjenom utvrđene ocjene.

15. S obzirom na činjenicu da je vijeće vještaka Zavoda za vještačenja oba stupnja suglasno u ocjeni da kod tužitelja od 13. travnja 2021. postoji profesionalna nesposobnost za rad uzrokovana bolešću, to da nema osnove za uvažavanje žalbenih razloga, te je osporenim drugostupanjskim rješenjem odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja.

16. S obzirom da prema članku 49. ZUS-a sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice te uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio, sud je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za provođenje medicinskog vještačenja po ovlaštenom sudskom vještaku za psihijatriju i ovlaštenom sudskom vještaku za medicinu rada. To stoga što je provođenje vještačenja u upravnom sporu po neovisnom i nepristranom sudskom vještaku potrebno zbog ostvarivanja procesnih načela ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja kao sastavnih elemenata prava na pravično suđenje, kako ta načela u svojoj praksi definiraju Ustavni sud Republike Hrvatske u primjeni članka 29. Ustava Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava u primjeni članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, npr. presuda u predmetu Placi protiv Italije br. 48754/11 od 21. siječnja 2014. Naime, kada tužitelj u upravnom sporu osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku, u konkretnom slučaju pravilnost ocjene postojanja invalidnosti kod tužitelja kao i uzroka postojanja takve invalidnosti, jedino dokazno sredstvo kojim tužitelj može učinkovito dokazati svoje navode jest provođenje vještačenja od strane neovisnog sudskog vještaka. Stoga bi bez omogućavanja izvođenja dokaza vještačenjem, sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti zajamčena člankom 19. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske ostala samo na razini proklamiranog prava bez stvarne mogućnosti njegovog ostvarenja u praksi, imajući u vidu da je za utvrđivanje medicinski odlučnih činjenica potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

17. Stalna sudska vještakinja za psihijatriju prof. dr.sc. Dolores Britvić je u nalazu i mišljenju od 19. travnja 2025., a koji je zaprimljen pred ovim sudom 24. travnja 2025. i koje je uredno dostavljen strankama u ovom sporu, a koji je dan nakon uvida u sudski spis predmeta, medicinsku dokumentaciju i obavljenog psihijatrijskog pregleda tužitelja dana 11. travnja 2025. navela da su kod tužitelja bili prisutni simptomi Poremećaja prilagodbe koji se javlja kao reakcija na izloženost nepovoljnim životnim događajima i teškoćama. U vrijeme provođenja psihijatrijskog pregleda također su prisutni simptomi Poremećaja prilagodbe ali i simptomi kroničnog PTSP-a, stoga da je mišljenje da nije došlo do značajnog poboljšanja njegova psihičkog stanja. Da bi se postavila dijagnoza Poremećaja prilagodbe potrebna je izloženost stresorima koji mogu biti akutni ili prolongirani. Obzirom da su prije postavljanja navedene dijagnoze kod tužitelja bili prisutni znakovi preopterećenosti i permanentne izloženosti stresnim situacijama na random mjestu a u nalazima psihijatra se navodi izloženost stalnoj opterećenosti problemima na random mjestu smatra da je takva izloženost stresorima uzrok dijagnoze Poremećaja prilagodbe.

17.1. U obrazloženju nalaza i mišljenja sudska vještakinja navodi da je tužitelj osoba urednog psihomotornog razvoja, bez poteškoća prilagodbe i funkcioniranja tijekom djetinjstva i mladosti. Završio je Matematičku gimnaziju i studij Kriminalistike te nakon što je nekoliko godina radio poslove mornara zapošljava se u policiji kao kriminalistički službenik. Opisuje da je tijekom obavljanja navedenih poslova bio preopterećen, da je obavljao brojne i različite poslove uz veliki broj prekovremenih sati da je osjećao preopterećenosti te poteškoće psihičkog funkcioniranja. Svojim nadređenim je ukazivao najprije usmenim a potom i pismenim putem da je preopterećen, da broj težina i trajanje navedenih zadataka premašuju njegove radne kapacitete te ih je molio da mu smanje poslove ili da ga prebace na drugo radno mjesto no oni su se na to oglušili. O njegovom psihičkom stanju govori i nalaz liječnice obiteljske medicine iz siječnja 2015. koja postavlja dijagnozu Anksioznog poremećaja te ga upućuje psihijatru što on odbija zbog straha od stigmatizacije i neprihvaćanja činjenice da ima psihičkih poteškoća. Tri godine kasnije se javljaju i problemi s povišenim tlakom a psihički problemi progrediraju zbog kojih je prihvatio odlazak psihijatru. Uvidom u medicinsku dokumentaciju razvidno je da je 10.10. 2017. bio prvi put kod psihijatra i da mu je postavljena dijagnoza Poremećaja prilagodbe te da se simptomi u okviru tog poremećaja povezuju s izloženosti stresnim čimbenicima na radnom mjestu. Navodi se da već duže vrijeme osjeća pritisak na poslu koji zahtijeva odgovornost i stalno prisustvo. Opisuju se tjeskoba, napetost, nervoza, osjećaj umora i iscrpljenosti, niskog je frustracijskog praga, lako plane, stalno misli na probleme, ništa ga ne veseli, sve se teže nosi sa svakodnevnicom. Zamjećuje probleme s koncentracijom, postaje zaboravljiv, noću se često budi, ne vidi izlaz iz svoje situacije, žali se na vegetativne simptome psihičkog distresa te ima povišen tlak. U istom nalazu s navodi da je kompromitiranog osobnog radnog i šireg socijalnog funkcioniranja te je propisana terapija antidepresivom i anksiolitikom. U nalazu psihologa iz KBC Rijeka se navodi povišenje na ljestvicama depresivnosti, anksioznosti, teškoća u adaptaciji, jako potisnute ljutnje, smetnja koncentracije pažnje i volje, oslabljene kapacitete u socijalnom radnom i obiteljskom funkcioniranju a upitnik za dijagnostiku mobinga bilježi vrlo visoke rezultate. Navedeni simptomi nesumnjivo ukazuju na Poremećaj prilagodbe koji se javlja kao reakcija na izloženost nepovoljnim životnim događajima i teškoćama. Simptomi ovog poremećaja su anksioznost u vidu zabrinutosti, uznemirenosti, napetosti i tjeskobe. Od depresivnih simptoma prisutni su neraspoloženje, potištenost, socijalno povlačenje, pad nagonskih dinamizama. Osoba se često osjeća krivom zbog nemogućno rješavanja novonastalog stanja. Ne može planirati budućnost, javljaju se depresivne interpretacije, ideje besperspektivnosti i nemoći. U svakodnevnim situacijama osoba pokazuje nesnalaženje, treba i više vremena za uobičajene radnje, izbjegava složenije aktivnosti i otežano funkcionira. Nerijetko se javlja u komorbiditetu s Akutnim stresnim poremećajem, PTSP-om, Poremećajem raspoloženja ali i ozbiljnim tjelesnim bolestima. U vrijeme provođenja psihijatrijskog pregleda također su prisutni psihomotorna napetost, uznemirenost, tjeskoba, pogotovo pri iznošenju frustrirajućih događaja. Razdražljiv je, sniženog praga tolerancije na frustraciju, pojačane osjetljivosti na stres, sniženog osnovnog raspoloženja. Misaoni tijek je uredne forme ali sadržajno dominira okupiranost s problemima vezanu s poslovima koje je obavljao, ruminacije i slike traumatskih događaja, te depresivna razmišljanja. Voljne funkcije su snižene, pažnja je pojačane usmjerenosti i smanjene pokretljivosti. Intelektualne funkcije su primjerene obrazovnoj razini, urednog je pamćenja. Temeljem navedenoga mišljenja je da su i sada aktualno prisutni simptomi Poremećaja prilagodbe ali simptomi kroničnog PTSP koji se manifestiraju pojačanom pobuđenosti intruzivnim slikama traumatskih događaja te negativnim afektivitetom i kognicijom. Stoga je mišljenje da nije došlo do značajnijeg poboljšanja tužiteljevog psihičkog stanja. Da bi se postavila dijagnoza Poremećaja prilagodbe potrebna je izloženost stresorima koji mogu biti akutni ili prolongirani. Obzirom da su više godina prije postavljanja navedene dijagnoze kod tužitelja bili prisutni znakovi preopterećenosti i permanentne izloženosti stresnim situacijama na radnom mjestu a u nalazima psihijatara se navodi izloženost stalna opterećenost problemima na radnom mjestu, vještakinja smatra da je ovakva izloženost stresorima uzrok dijagnozi Poremećaja prilagodbe.

18. Stalna sudska vještakinja za medicinu rada mr. sc. VŠO je u nalazu i mišljenju od 9. lipnja 2025., a koji je zaprimljen pred ovim sudom 11. lipnja 2025. i koji je uredno dostavljen strankama u ovom sporu, a koji je dan nakon analize cjelokupnog spisa ovog upravnog spora te istom priležećeg spisa tuženog tijela, uvida u tužbu, isprave, te medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu, isprave i medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu tuženog tijela, te nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za psihijatriju prof.dr.sc. Dolores Britvić je zaključila da kod tužitelja postoji invalidnost, odnosno profesionalna nesposobnost za rad jer je njegova radna sposobnost smanjena za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične naobrazbe ili sposobnosti, imajući u vidu poslove koji odgovaraju tjelesnim i psihičkim sposobnostima tužitelja, a smatraju se odgovarajućim njegovim dotadašnjim poslovima). Medicinski su kontraindicirani poslovi policijskog službenika, poslovi gdje se traži povećana odgovornost te teža psihička naprezanja, ali može obavljati ostale poslove sukladno njegovom zvanju i naobrazbi, 100% radnog vremena. Uzrok nastanka djelomične nesposobnosti za rad je 100% bolest nastala u svezi s radom, datum nastanka invalidnosti je 13. travnja 2021. Kontrolni pregled nije potreban.

18.1. U obrazloženju navedenog nalaza i mišljenja stalna sudska vještakinja za medicinu rada navodi da je iz pregledane medicinske dokumentacije u spisu tuženog tijela razvidno da je tužitelj do stupanja na dužnost policijskog službenika u MUP-u bio psihički zdrava osoba, a što potvrđuje i činjenica da je nakon obavljenog liječničkog pregleda udovoljio uvjetima za primanje u službu MUP-a. Nadalje, iz priložene psihijatrijske dokumentacije, a posebno vještva sudsko medicinske vještakinje za psihijatru dr. Dolores Britvić, nesporno proizlazi da je tužitelju, zbog utvrđene psihičke simptomatike 2017.postavljena dijagnoza Poremećaja prilagodbe. Vještakinja navodi da su prije postavljanja te dijagnoze kod tužitelja bili prisutni znakovi preopterećenosti i permanentne izloženosti stresnim situacijama na radnom mjestu, da se u nalazima psihijatra navodi stalna opterećenost na radnom mjestu te je nedvojbeno utvrdila da je navedena dijagnoza direktna posljedica stresnih okolnosti na radnom mjestu poslicijskog službenika, a što je i verificirano provedenim kliničkim psihologijskim testiranjem. Zbog navedenog psihičkog poremećaja tužitelj više nije bio sposoban za obavljanje poslova policijskog službenika zbog čega je od strane zdravstvene komisije MUP-a proglašen nesposobnim za obavljanje navedenih poslova te nakon toga, sukladno zakonskim propisima upućen na ocjenu radne sposobnosti nadležnim vještacima HZMO-a. Vještakinja psihijatar, u svom vještvu, a sukladno Rješenju Upravnog suda u Splitu od 7.veljače 2025. detaljno se izjasnila o općem zdravstvenom stanju tužitelja, odnosno ocjenila psihičko stanje tužitelja te se izjasnila da su i u vrijeme provođenja psihijatrijskog pregleda kod tužitelja takoder prisutni simptomi Poremećaja prilagodbe ali i simptomi kroničnog PTSP-a, te da stoga nije došlo do značajnijeg poboljšanja njegovog psihičkog stanja. Sa navedenim stupnjem oštećenja psihičkih funkcija, sa motrišta specijaliste medicine rada, tužitelj više ne može obavljati ploslove poslove svoje profesije, odnosno poslicijskog službenika zbog čega kod njega postoji profesionalna nesposobnost za rad ali može obavljati druge poslove uz naprijed navedene kontraindikacije. Sa motrišta specijaliste medicine rada neregulirana arterijska hipertenzija te simptomatika od strane kralježnice kod tužitelja nisu izražene u takvom stupnju funkcijskog oštećenja koje bi bilo od utjecaja na njegovu radnu sposobnost. Vještaci HZMO-a da su pravilno ocjenili radnu sposobnost tužitelja, odnosno da kod njega postoji profesionalna nesposobnost za rad, ali je, sa motrišta specijaliste medicine rada, nepravilno ocjenjen uzrok invalidnosti, odnosno vještaci nisu uzeli u obzir činjenicu da je tužitelj do stupanja na poslove policijskog službenika u MUP-u bio psihički zdrava osoba, jer se inače ne bi mogao zaposliti na tim poslovima, te nisu pravilno cjenili etilogiju nastanka Poremećaja prilagodbe kod tužitelja, te uz postavljene kontraindikacije za obavljanje poslova poslicijskog službenika nisu uzeli u obzir da ne može obavljati i poslove gdje se traži povećana odgovornost te teža psihička naprezanja. I na koncu vještakinja je navela da za donošenje ovog Nalaza i mišljenja, nije bilo potrebe da izvrši klinički pregled tužitelja jer je tužitelj pregledan klinički u više navrata od nadležnih specijalista, zdravstvene komisije MUP-a te konačno od strane nadležnog vještaka psihijatra a što je razvidno iz dokumetacije u spisu koju je koristila kod izrade ovog nalaza i mišljenja.

19. Na navedeni nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje spec. psihijatra prof.dr.sc. Dolores Britvić i stalne sudske vještakinje za medicinu rada mr.sc. VŠO tuženik se očitovao podneskom od 28. listopada 2025. u prilogu kojeg je dostavljeno pisano očitovanje Sektora za vještačenje od 20. listopada 2025. iz kojeg je razvidno u bitnom da prema mišljenju specijaliste medicine rada mr.sc. PŠO, od 09.06.2025, sudskog vještaka, koji smatra kako nije pravilno ocijenjena etiologija nastanka poremećaja prilagodbe te uz postavljenje kontraindikacije za obavljanje poslova policijskog službenika, a nije uzeto u obzir da ne može obavljati ni poslove na kojima se traži povećana odgovornost te teža psihička naprezanja. Prema nalazu prof.dr.sc. Dolores Britvić, stalne sudske vještakinje, od 19.04.2025., koja smatra kako se poremećaj prilagodbe kod tužitelja javlja kao reakcija na izloženost nepovoljnim životnim događajima i teškoćama, takoder su prisutni i simptomi kroničnog PTSP-a. Smatra kako je izloženost ovim stresorima uzrok dijagnoze poremećaja prilagodbe. Vijeće viših vještaka ponavlja da uvrđena invalidnost je po rješenju prvostupanjske kao i drugostupanjske zdravstvene komisije MUP-a koja je jedina nadležna za radnu sposobnost ovlaštenih službenih osoba.

20. Tužitelj se podneskom od 5. studenog 2025. očitovao u odnosu na zapirmljene nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještakinja specijalista psihijatrije prof. dr.sc. Dolores Britvić i specijalista medicine rada mr.sc. VŠO, te se ujedno očitova u odnosu na navode iz podneska tuženika od 28. listopada 2025. u kojem u bitnom navodi da drži kako provedena vještačenja ukazuju na osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja, pri čemu se osobito ukazuje na dio nalaza i mišljenja vještakinje medicine rada u kojem se nedvojbeno utvrđuje da je uzrok nastanka djelomične nesposobnosti za rad 100% bolest nastala u svezi sa radom. Nadalje, vještakinja psihijatrijske struke nedvojbeno je utvrdila da je postavljena dijagnoza u direktnoj posljedičnoj vezi sa stresnim okolnostima na radnom mjestu policijskog službenika, a što je verificirano i provedenim kliničkim psihologijskim testiranjem. Nadalje, vještakinja medicine rada decidirano utvrđuje kako vještaci HZMO-a nisu pravilno cijenili uzrok invalidnosti, odnosno nisu uzeli u obzir činjenicu da je tužitelj do stupanja na poslove policijskog službenika u MUP-u bio psihički zdrava osoba, jer se inače ne bi mogao zaposliti na tim poslovima, te nisu pravilno cijenili etiologiju nastanka Poremećaja prilagodbe kod tužitelja. U odnosu na očitovanje tuženika nadodaje se da je tužitelj protiv rješenja MUP-a, Drugostupanjske zdravstvene komisije broj 73/20 od 29.06.2021.g., a kojim rješenjem je odbijena njegova žalba protiv rješenja Prvostupanjske zdravstvene komisije broj 73/20 od 13.04.2021.g., a kojim je utvrđeno da je tužitelj nesposoban za obavljanje poslova policijskog službenika, zbog bolesti, pokrenuo upravni spor tužbom koja je, međutim, odbačena rješenjem naslovnog upravnog suda UsI-3603/21-5 od 24.10.2022. i to s obrazloženjem da Prvostupanjska ni drugostupanjska zdravstvena komisija nisu javnopravna tijela, pa stoga da ni njihovi akti nisu upravni akti protiv kojih bi bio dozvoljen upravni spor. Upravo u ovoj odluci Upravnog suda navedeno je da ukoliko je policijski službenik ocijenjen nesposobnim za obavljanje poslova policijskog službenika daljnji postupak ocjene radne sposobnosti radi ostvarivanja prava pokreće se kod nadležne područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. U tom smislu jasno je da ne stoje tvrdnje tuženika kako HZMO nije nadležno provoditi postupak radi utvrđenja svih relevantnih okolnosti koje utječu na ostvarivanje i priznavanje prava, a u slučaju zanemarivanja ove dužnosti i pogrešno donesenih odluka osiguranika pripada pravo na sudsku zaštitu putem upravnog spora, a što je tužitelj u konačnici bio primoran i pokrenuti te je jasno utvrđeno da je upravno tijelo pogrešno utvrdilo relevantne činjenice i potom pogrešno primijenilo materijalni propis. Postupanjem tuženika, ali i zdravstvene komisije povrijeđena su, dakle, prava tužitelja, a takvim postupanjem u konačnici se utječe i na dalje ostvarivanje prava tužitelja, te mu se nanosi nenadoknadiva materijalna šteta, i pored činjenice već pretrpljene štete kao i ugroze materijalne egzis tencije za njega i njegovu obitelj.

20.1. Slijedom navedenog, tužitelj drži da je tužba tužitelja osnovana te se predlaže kao u tužbi usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja te ukinuti pobijana rješenja te predmet vratiti upravnom tijelu na ponovno odlučivanje.

21. Polazeći od svih prednjih utvrđenja, prema ocjeni ovog suda nalazom i mišljenjem stalne sudske vještakinje mr.sc. VŠO specijalista medicine rada od 9. lipnja 2025., kao i nalazom i mišljenjem stalne sudske vještakinje spec. psihijatra prof.dr.sc. Dolores Britvić od 19. travnja 2025., odnosno iznesenom argumentacijom danom na temelju pregleda cjelokupne medicinske dokumentacije i sagledavanju svih čimbenika u cjelini, a koje nalaze i mišljenja kao valjane, stručne i argumentirane ovaj sud u cijelosti prihvaća, ozbiljno se dovodi u sumnju zaključke nalaza i mišljenja institucionaliziranih tijela vještačenja na kojima su utemeljena osporena rješenja, a koja nisu dostatno obrazložena, te ista tuženiku i prvostupanjskom tijelu, po ocjeni ovog suda, nisu mogla posluž iti kao valjana osnova za donošenje osporenih rješenja. U nalazima i mišljenjima na kojima upravna tijela temelje osporeno rješenje odnosno u nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka nisu u dovoljnoj mjeri cijenjene sve okolnosti konkretnog slučaja, te je navedenim po ocjeni ovoga suda povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

22. Ovo poglavito iz razloga jer je sudska vještakinja za medicinu rada mr.sc. Mialna Varinac-Barač u svom nalazu i mišljenju iznijela jasan i argumentiran stav da iako je provedenim vještačenjem pravilno ocjenjena radna sposobnost tužitelja, odnosno da kod tužitelja postoji profesionalna nesposobnost za rad, da sa motrišta specijaliste medicine rada je nepravilno ocjenjen uzrok invalidnosti, odnosno vještaci nisu uzeli u obzir činjenicu da je tužitelj do stupanja na poslove policijskog službenika u MUP-u bio psihički zdrava osoba, jer se inače ne bi mogao zaposliti na tim poslovima, te nisu pravilno cjenili etilogiju nastanka Poremećaja prilagodbe kod tužitelja, a ovo osobto imajući u vidu pri tome i nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje spec. psihijatra prof.dr.sc. Dolores Britvić, te da uz postavljene kontraindikacije za obavljanje poslova poslicijskog službenika nisu uzeli u obzir da ne može obavljati i poslove gdje se traži povećana odgovornost te teža psihička naprezanja.

23. Imajući u vidu naprijed citiranu odredbu članka 11. Zakona ovaj sud drži neosnovanim pozivanjem tuženika isključivo na nalaz zdravstvene komisije kao osnovu donošenja osporenih rješenja, obzirom da je upravo navedenom odredbom propisano da će ako zdravstvena komisija nadležnog ministarstva proglasi osiguranika nesposobnim za poslove koje obavlja osoba iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, ovlašteni vještak iz članka 113. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju utvrdit će kod tog osiguranika postojanje profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema tom Zakonu dakle, prema ZOMO-u.

24. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe članka 117. stavak 1. ZUS-a, a postupajući u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva , poništiti osporavano drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, a kako je i odlučeno u izreci presude.

25. U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo će ponovno pribaviti nalaz i mišljenje nadležnog tijela vještačenja, osobito uzimajući u obzir utvrđenja sadržana u pisanom nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za medicinu rada mr.sc. VŠO od 9. lipnja 2025. i pisanom nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje spec. psihijatra Dolores Britvić od 19. travnja 2025. te će donijeti novo rješenje, uz osvrt na citirane nalaze i mišljenja. U ponovnom postupku tuženik je vezan pravnim shvaćanjima i primjedbama ovog suda izraženim u obrazloženju ove presude u skladu s odredbom članka 151. stavka 2. ZUS-a.

26. S obzirom na uspjeh tužitelja u ovom sporu valjalo je na temelju odredbe članka 144. stavka 1. u svezi članka 147. stavka 1. ZUS-a priznati zatraženi i popisani trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku i to trošak sastava tužbe, trošak zastupanja na ročištima od 15. veljače 2024., 24. listopada 2024. i 24. ožujka 2026. i troška sastava obrazloženog podneska od 5. studenog 2025. svaka radnja po 500 bodova, odnosno ukupno 5.000,00 eura uvećano za pripadajući PDV (25%) u iznosu od 1.250,00 eura iznosi ukupno 6.250,00 eura (Tbr. 27. toč. 1. u svezi Tbr. 54.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), te je na navedeni iznos pridodan i trošak vještačenja u iznosu od 774,61 eura, a što sveukupno iznosi 7.024,61 euro. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Splitu 22. travnja 2026.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nije dopuštena žalba (članak 127. ZUS-a).

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (članak 148. stavak 5. ZUS-a).

DNA:

- tužitelju, po opunomoćeniku,

- tuženiku, uz povrat spis upravnog tijela

- u spis.