Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. R1 Ob-1563/2025-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu prvopredlagateljice ČB, OIB [osobni identifikacijski broj], Č 3, 10363 Lužan i drugopredlagatelja JB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Heleni Kovačić Lijović, odvjetnici u Zagrebu protiv prveprotustranke LB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Nataši Bratković, odvjetnici u Zaboku, te drugeprotustranke UB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz sudjelovanje maloljetnog djeteta BB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po posebnom skrbniku KB iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb te uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, OIB: 52966791065, Područni ured Sesvete, Trg Dragutina Domjanića 6, Sesvete, nakon održanog ročišta, radi ostvarivanja osobnih odnosa s djeteta s bakom i djedom, 22. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Osobni odnosi prvopredlagateljice ČB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao bake i drugopredlagatelja JB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao djeda, s maloljetnom BB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] ostvarivat će se samo za vrijeme trajanja školske godine maloljetnog djeteta na način kako slijedi:

- jednom mjesečno i to petkom u prvom vikendu u mjesecu, u kojem bi prema presudi ovoga suda poslovni broj P Ob-1130/2025-24 od 17. ožujka 2026. otac djeteta, UB, trebao ostvariti osobni odnos s djetetom, u trajanju od 08:00 sati ujutro do 17:00 sati, sve počevši od 24. travnja 2026., na način će drugopredlagatelj JB ili drugoprotustranka UB preuzeti dijete na adresi stanovanja majke, ovdje prveprotustranke LB, a potom će otac preuzeti dijete od roditelja po završetku osobnih odnosa.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su podnijeli prijedlog radi ostvarivanja osobnih odnosa s maloljetnim djetetom.

1.1. U prijedlogu predlagatelji ističu da su protustranke sklopili brak 06. studenoga 2021. u [adresa]. Brak je upisan u maticu vjenčanih matičnog područja [adresa] za godinu 2021. pod rednim brojem 00435. U braku protustranaka rođeno je jedno dijete, koja je unuka predlagatelja po ocu UB.

1.2. Bračna zajednica protustranaka prekinuta je 23. veljače 2025., kada je prvaprotustranka LB napustila bračnu zajednicu te zajedno s djetetom odselila na adresu [adresa], gdje i sada stanuju. Nakon što je prvaprotustranka LB napustila bračnu zajednicu i zajedno s djetetom odselila u [adresa], predlagatelji otežano i vrlo rijetko ostvaruju susrete i druženja sa svojom unukom. Naime, predlagatelji ističu da otežano komuniciraju s majkom djeteta i da ne mogu s njom postići dogovor o ostvarivanju kontakta s djetetom. Zbog navedenoga stranke su pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područnim uredom Sesvete sudjelovale u postupku obveznog savjetovanja prije pokretanja sudskih postupaka u svezi djeteta. No ni u tom postupku stranke nisu uspjele postići sporazum odnosno dogovor o načinu ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.

1.3. Prema ocjeni predlagatelja, u interesu je djeteta ostvarivati osobne odnose s bakom i djedom po ocu, ovdje predlagateljima. Naime, do prestanka bračne zajednice protustranaka, maloljetno dijete je živjelo u domaćinstvu sa svojim roditeljima, a predlagatelji su živjeli i danas žive u susjednoj obiteljskoj kući, sve u naravi na istoj adresi u [adresa]. Dakle, iako dijete nije stanovalo s predlagateljima u istom stanu, oni su stanovali u neposrednoj blizini i bili u svakodnevnom kontaktu s unukom BB, često je čuvali i brinuli o njoj i njenim svakodnevnim potrebama (prehrani, higijeni, igrali se s njom, dijete je kod njih spavalo).

1.4. Nakon odseljenja majke s djetetom u [adresa], predlagatelji eventualno ostvaruju kontakt s unukom na dva-tri sata svake druge ili treće nedjelje u mjesecu, kad dijete otac dovede u svoje domaćinstvo.

1.5. Zbog navedenoga predlagatelji predlažu da im se sukladno odredbama Obiteljskog zakona omogući ostvarivanje osobnih odnosa s unukom, na način da predlagatelji svake subote u 15,00 sati preuzmu dijete na adresi stanovanja u [adresa], a majka da preuzme dijete na njihovoj adresi [adresa] u nedjelju u 20,00 sati. Predlagatelji smatraju da je u interesu djeteta i za njezinu dobrobit, da dijete prespava kod predlagatelja. Naime, predlagatelji ocjenjuju izuzetno otegotnim za dijete starosti od 3,5 godina da u jednom danu putuje iz [adresa] do [adresa] i natrag s jedne strane, a s druge strane dijete bi prespavalo u sredini u kojoj je do sada živjelo te isto ne bi predstavljao novu i stresnu situaciju za dijete koja bi iziskivala ma kakvu prilagodbu, jer je do odseljenja majke s djetetom takvo postupanje bilo uobičajeno. Predlagatelji nadalje predlažu da im se omogući ostvarivanje osobnih odnosa - susreta i druženja u tri uzastopna dana za vrijeme božičnih i novogodišnjih praznika (odnosno u vrijeme zimskih školskih praznika) te sedam uzastopnih dana za vrijeme ljetnih praznika. Također predlagatelji predlažu da im se omogući ostvarivanje osobnih odnosa s unukom korištenjem komunikacijskih sredstava, i to telefonskim i/ili videopozivom svake srijede u trajanju od 18,00 do 18,30 sati. Ostvarivanje osobnih odnosa predlagatelja kao djeda i bake s 3. protustrankom njihovom unukom na predloženi način, predlagatelji ocjenjuju primjerenim i u skladu s dobrobiti i interesima mlt. djeteta.

1.6. Na ročištu održanim kod ovoga suda 22. travnja 2026. predlagatelji su postigli sporazum s prvomprotustrankom LB, a koji sporazum su prihvatili i poseban skrbnik i Hrvatski zavod za socijalni rad- Područni ured [adresa], opisan u točki 11. ovog obrazloženja rješenja te su u skladu s navedenim predložili donošenje rješenja.

2. Prvaprotustranka MB u odgovoru na prijedlog je istaknula, između ostalog, da predlagatelji većinu vremena provode s maloljetnim djetetom. Točno je da predlagatelji nisu s njom postigli sporazum u pogledu osobnih odnosa istih s djetetom jer isti nisu uzimali u obzir vrijeme koje će biti određeno da će dijete provoditi sa ocem, a za koje vrijeme je dijete sa istima. Da predlagatelji neobjektivno sagledavaju situaciju proizlazi i iz samog prijedloga kojim se traži određivanje održavanja osobnih odnosa svaki vikend, što je veći opseg osobnih odnosa nego što je uobičajeno za roditelje da provode sa djetetom sa kojim ne stanuju. Kada bi se prihvatio prijedlog predlagatelja tada majka sa svojim djetetom ne bi imala niti jedan vikend u godini, a što je apsolutno neprihvatljivo i nije u interesu djeteta. Osporava navode iz prijedloga kako su za vrijeme dok su protustranke živjele u [adresa] predlagatelji su dijete često čuvali, brinuli o njoj i njezinim potrebama, te da je ista kod njih spavala. Dodaje se da je čuvanje djeteta od strane predlagatelja bila iznimka ne pravilo.

2.1. Nadalje, ističe da je prvapredlagateljica ČB tvrdila da ima posla, te kako je drugaprotustranka JB radio u smjenama od 06-13 i od 13-21 sat u Svetom Ivanu Zelini,“ teta čuvalica „, a ne predlagatelji, je vodila mlt. BB u vrtić u [adresa], po istu odlazila, te je čuvala dok djed ne bi došao doma. Kada dijete nije čuvala teta čuvalica u [adresa] je dolazila majka protustranke, EB koja je vodila brigu o istoj. Osobito se ističe kako dijete nikada nije prespavalo kod predlagatelja, štoviše ista nikada nije do sada spavala bez majke.

2.2. Isto tako ističe da je od strane predlagatelja dobila samo vrijeđanje i omalovažavanje kojem su čak prisustvovale i djelatnica Zavoda za vrijeme provođenja obveznog savjetovanja, prijetnje kako će joj uzeti dijete i sl., te iako dijete po povratku iz [adresa] izgovara riječi i ponavlja rečenice koje nisu primjerene njezinoj dobi iz kojih je vidljivo da predlagatelji govore protiv nje, što ukazuje na neprimjerenost njihova ponašanja, ista se ne protivi osobnim odnosima djeteta i predlagatelja ako bi se u tijelu postupka utvrdilo da je isto u interesu djeteta, ali predlaže da se isti održavaju u vrijeme kada je dijete kod oca, a imajući u vidu da isti žive u zajedničkom domaćinstvu.

2.3. Nadalje, ističe se kako predloženo trajanje u nedjelju do 20 sati nije primjereno niti dobi djeteta, ali niti činjenici da majka nema mogućnosti preuzeti dijete u [adresa] s obzirom da ista nema u vlasništvu osobno vozilo, dok predlagatelji u svojem vlasništvu imaju 4 vozila. Isto tako dijete spava svaki dan u razdoblju od 13 ili 13,30 sati do 15,30 sati te preuzimanje iste u 15,00 sati kako je to predloženo ne bi bilo u interesu nje. Predlaže se da sud kod donošenja odluke cijeni emocionalne i psihološke potrebe djeteta s članovima obitelji, osjećaj privrženosti i emocionalne povezanosti, dob djeteta, te se u tom kontekstu ističe osobita povezanost djeteta s majkom, te da ista nikada nije spavala bez iste, te da bi se prisilna uspostava spavanja bez nekog prijelaznog razdoblja mogla pokazati kao štetna za dijete.

2.4. Na ročištu održanim kod ovoga suda 22. travnja 2026. predlagatelji su postigli sporazum s prvomprotustrankom LB, a koji sporazum su prihvatili i poseban skrbnik i Hrvatski zavod za socijalni rad- Područni ured [adresa], opisan u točki 11. ovog obrazloženja rješenja te su u skladu s navedenim predložili donošenje rješenja.

3. Drugaprotustranka UB je u odgovoru na prijedlog naveo da su ga roditelji upoznali s pokretanjem ovog postupka te da su u prijedlogu navedene točne činjenice.

3.1. Ističe da je s prvoprotustrankom LB živio na istoj adresi kao i njegovi roditelji i da su oni svaki dan bili u kontaktu s djetetom, pomagali oko nje i čuvali ju. Dijete je rado provodilo vrijeme s njima.

3.2. Nadalje, navodi da dijete dovodi jedno u dva tjedna u svoj stan u [adresa] i da dijete kod njega ne prespava.

3.3. Ne protivi se da se odrede osobni odnosi djeteta s njegovim roditeljima i smatra da bi to za dijete bilo dobro i normalno te se isto tako i ne protivi da dijete prespava kod njih i da im se omoguće telefonski pozivi ili videopozivi.

4. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete imenovan je poseban skrbnik u osobi ŽB, a potom u osobi KB radi zaštite prava i interesa maloljetnog djeteta.

4.1. Poseban skrbnik je na ročištu održanim kod ovoga suda 22. travnja 2026., naveo da je suglasan s postignutim sporazumom stranaka.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u vjenčani list izdan od Matičnog ureda Sv. Ivan Zelina od 2. srpnja 2025. (list 6 spisa), rodni list za maloljetno dijete izdan od Matičnog ureda Sv. Ivan Zelina od 2. srpnja 2025. (list 7 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured [adresa] Klasa: 552-05/25-07/33, Urbroj: 139-104-11/16-25-6 od 4. lipnja 2025. (list 8-10 spisa), mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete Klasa: 552-05/25-08/22, Urbroj: 139-104-11/16-25-9 od 30. rujna 2025. (list 33-35 spisa), nadopunu mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete Klasa: 552-05/25-08/22, Urbroj: 139-104-11/16-26-22 od 1. travnja 2026. (list 64-65 spisa), izvršen je uvid u Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob-1130/2025-24 od 17. ožujka 2026., odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

5.1. Sud nije izvodio dokaz saslušanja stranaka s obzirom na to da su predlagatelji, prvaprotustranka LB, poseban skrbnik i Hrvatski zavod za socijalni rad

– Područni ured Sesvete suglasili se sa postignutim sporazumom na ročištu održanim 22. travnja 2026., a iz dostavljene dokumentacije je moguće dovoljno utvrditi činjenično stanje, te su se s obzirom na navedeno svi suglasili da se navedeni dokaz ne izvodi.

5.2. S obzirom na to da nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga, sud je utvrdio dovršenim ovaj izvanparnični postupak.

6. Izvedene dokaze sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) u skladu s odredbom čl. 346. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), te je utvrdio da je zahtjev predlagatelja osnovan.

7. Tijekom provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da su protustranke roditelji maloljetnog djeteta, a predlagatelji baka i djed po ocu.

8. Uvidom u Presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. P Ob - 1130/2025-24 od 17. ožujka 2026. utvrđeno je da je odlučeno, između ostalog, da se razvod brak protustranaka i sljedeće:

"IV Osobni odnosi mlt. BB s ocem UB održavat će se svaki drugi vikend od petka u 17,00 sati do nedjelje u 19,00 sati i to na način da otac ili djed po ocu preuzimaju dijete na adresi majke, a da se povratak djeteta organizira na način da majka ili baka po majci preuzimaju dijete na autobusnom kolodvoru u Zagrebu u navedeno vrijeme. Osobni odnosi preko ljetnih školskih praznika održavat će se na način da je mlt. dijete pola vremena kod oca, a pola kod majke, s time da je mlt. dijete naizmjenice kod svakog roditelja po 10 dana. Ostale školske praznike mlt. dijete će provoditi pola vremena s majkom, a pola s ocem. Mlt. 2 Poslovni broj: P Ob - 1130/2025-24 dijete provodit će s ocem svaki drugi državni ili vjerski blagdan koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj."

8.1. Navedena presuda postala je pravomoćna i prema kazivanju stranaka, postupa se po njoj.

9. Uvidom u mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područnog ureda Sesvete Klasa: 552-05/25-08/22, Urbroj: 139-104-11/16-25-9 od 30. rujna 2025. (list 33-35 spisa), utvrđeno je sljedeće:

a) prvopredlagatelj JB

- rođen je **.**.1961. u [adresa] od majke J i oca L. Prijavljenog je prebivališta u [adresa]. Po zanimanju je trgovac (SSS).

- umirovljenik je koji je tijekom radnog vijeka bio zaposlen u proizvodnji u Dukatu te kasnije kao zaštitar. Iako je u mirovini, ostao je aktivan kroz rad u obiteljskom OPG -u gdje uzgaja voće i povrće te ih prodaje na tržnici. Navodi kako nije primoran rad iti, no bira ostati aktivan.

- opisuje obiteljske odnose kao skladne i bez poteškoća. Svoje zdravstveno stanje procjenjuje dobrim, premda navodi da ima povišen krvni tlak za što uzima lijekove. Ne konzumira alkohol, vozač je i općenito vodi uredan život.

b) drugopredlagateljica ČB

- je domaćica, također uključena u rad OPG-a.

- s predlagateljem ima imaju dvoje odrasle djece, sinove UB i U. B ima 37 godina i trenutno je nezaposlen.

- Obitelj živi u zajedničkoj kući – B s roditeljima u prizemlju, dok UB živi u zasebnom stanu na katu.

c) prvaprotustranaka LB

- rođena je **.**.1990. u [adresa] u braku roditelja K i EB. Jedinica je svojih roditelja, koji su razvedeni, ali imaju dobar odnos. Navodi skladni i podržavajući odnos s majkom koja stanuje u [adresa] u [adresa].

- završila je srednju trgovačku školu. Zaposlena je u trgovini Trgocentar. Radno vrijeme se odvija u smjenama od 7 do 14 sati te od 10 do 17 sati. Opisuje uredno zdravstveno stanje te negira prisutnost poteškoća ovisnosti ili tegoba mentalnog zdravlja.

d) drugaprotustranka UB

- rođen **.**.1992. u [adresa], po zanimanju špediter, zaposlen je u Zvijezdi kao pomoćni radnik na traci te radi u smjenama (od 6 do 14 i od 14 do 22 sata).

e) zajedničko dijete protustranaka:

- U braku MB i UB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođeno je jedno dijete – mlt. BB (OIB: [osobni identifikacijski broj]). Djevojčica je rođena **.**.2021. u [adresa]. Porod je proveden u terminu i carskim rezom. Protekao je bez komplikacija. Prvim Apgar testom utvrđen je rezultat 9/10, dok je neposredno nakon ponovnom procjenom utvrđen rezultat 10/10. Djevojčica je prohodala s 15 mjeseci. Ne pohađa vrtić, čuvana je od strane tete čuvalice.

9.1. Prvaprotustranka LB je 23. veljače 2025. zajedno s malodobnom kćeri BB, napustila zajedničko kućanstvo koje je dijelila sa suprugom UB i njegovom obitelji. Tog dana su u kući bile MB i njezina majka, koje su boravile na katu, te svekrva ČB u prizemlju. Između MB i svekrve postoji napet odnos; svekrvu opisuje kao osobu koja se često miješa u njihov brak, prigovara i vrijeđa je. MB opisuje događaje neposredno prije odlaska iz obiteljske kuće te navodi da je povod za napetost toga dana bila situacija s punjačem, u kojoj je Martinin šogor optužio nju i supruga za nestanak punjača. Nakon verbalne eskalacije, Martinin suprug je fizički reagirao prema njezinoj majci udarivši je po ruci, a MB je istjerao iz kuće. MB je tada, u prisutnosti supruga koji je, kako navodi, bio svjestan što radi, uzela stvari i s djetetom otišla iz kuće. Komunikacija sa suprugom uspostavljena je tek dva dana kasnije, kada ju je kontaktirao i izrazio želju da se vrati s djetetom, te joj pritom izjavio da će nestanak prijaviti policiji. MB je u međuvremenu kontaktirala Hrvatski zavod za socijalni rad i pokrenula postupak obveznog savjetovanja. Nakon napuštanja zajedničkog doma, MB s malodobnom BB živi u unajmljenom stanu. Smještaj si može priuštiti, a dodatnu podršku ima od svoje majke. Prema vlastitim riječima, UB nikada nije bio fizički nasilan prema njoj, ali je u konfliktnim situacijama znao vikati i bacati stvari. MB naglašava da se fizičko nasilje dogodilo dva puta prema njezinoj majci, kada ju je suprug udario po ruci. Također navodi da UB ima povijest problema s konzumacijom alkohola, koja je započela nakon rođenja djeteta, trajala oko godinu dana i rezultirala prometnom nezgodom te gubitkom vozačke dozvole. Pod utjecajem alkohola nije bio fizički nasilan. Nadalje, navodi da je u kućanstvu često bilo povišenih tonova i međusobnih prigovora, što je, prema njezinu mišljenju, utjecalo na emocionalno stanje djeteta koje pokazuje znakove emocionalne uzrujanosti i poremećaja sna. U odnosu na dijete, majka iznosi da se mlt. kćer požalila da ju kod bake i djeda „štipaju“ po nogama. UB zaposlen je kao pomoćni radnik u Zvijezdi u dvostrukim smjenama, dok MB radi u trgovini u sličnom vremenskom okviru. U vrijeme kada je MB radila, dijete su čuvale plaćena teta čuvalica i njezina majka. Otac djeteta nije, prema Martininim navodima, provodio značajno vrijeme s kćeri. Nakon razdvajanja roditelja, dijete je viđalo oca povremeno, ukupno pet puta od ožujka do svibnja ove godine, uz dogovore koji su uključivali i dovoz i odvoz djeteta s očeve strane. MB navodi kako je omogućila sve susrete osim jednog (Majčin dan), kada je imala prethodne planove. Djed po ocu, JB, iznosi stav da je sve što MB navodi neistina i negira bilo kakav oblik nasilja u obitelji, uključujući prema maloljetnoj BB. Izjavljuje da nikada nije bilo značajnog konflikta s članovima obitelji te da nije bilo nasilja. Izražava želju da dijete dolazi kod njega u posjet vikendom uz prespavljivanje, iako priznaje da dijete dosad nije prespavalo bez majke kod njega. S druge strane, MB ne podržava tu ideju, smatrajući da dijete nije naviknuto prespavati izvan svog doma te izražava zabrinutost oko toga kako bi se djed snašao u slučaju da dijete bude uzrujano. Zalaže se za susrete svakih četrnaest dana, sredinom tjedna, bez prespavljivanja, uz jasno definirane termine i mjesta primopredaje.

9.2. Slijedom navedenoga, utvrđuje se da je obiteljska dinamika obilježena učestalim sukobima, narušenom komunikacijom, potpunim izostankom mogućnosti uspostave bilo kakvog dogovora i suradnje te nepovjerenjem između MB s jedne strane te UB i njegovih roditelja, JB i ČB, s druge strane. MB i UB imali su poteškoća u braku, u vidu mnogobrojnih konflikata – međusobno, kao i u odnosu sa Markovim roditeljima, pa čak i fizičkog nasilja, nakon čega je MB napustila obiteljsku kuću i odselila s djetetom.

9.3. Uzimajući sve navedeno u obzir predlaže se da dijete ostvaruje osobne odnose s djedom JB svaka dva tjedna i to sredinom tjedna, primjerice srijedom, u trajanju od 09:30 do 18:45 sati bez prespavljivanja, djed dolazi po dijete na adresu stanovanja majke, a da se povratak djeteta organizira na način da majka LB ili baka po majci preuzimaju dijete na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu.

10. Uvidom u nadopunu mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad- Područnog ureda Sesvete Klasa: 552-05/25-08/22, Urbroj: 139-104-11/16-26-22 od 1. travnja 2026. (list 64-65 spisa),utvrđeno je da je sudskom odlukom Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod posl. br. P Ob-1130/2025-24 od 17. ožujka 2026. g., utvrđeno da otac ostvaruje osobne odnose s djetetom svaki drugi vikend od petka u 17:00 sati do nedjelje u 19:00 sati, polovicu školskih praznika uz naizmjenično provođenje ljetnih praznika u trajanju od deset dana u kontinuitetu kod svakog roditelja, kao i svaki drugi državni ili vjerski blagdan. Sukladno tome, u razdobljima kada se dijete nalazi kod oca, isti ima pravo i odgovornost samostalno donositi odluke o svakodnevnoj skrbi o djetetu. To uključuje i pravo oca da organizira vrijeme djeteta tijekom boravka kod njega, uključujući susrete i druženja s članovima svoje obitelji, odnosno bakom i djedom po ocu.

10.1. U tom pogledu se ističe da se iz dosadašnjeg postupanja u obitelji i izjavama oba roditelja može zaključiti kako se otac i ranije u značajnoj mjeri oslanjao na podršku svojih roditelja u skrbi o djetetu te to predstavlja već uspostavljen obrazac funkcioniranja. Istodobno, ne može se zanemariti činjenica da su odnosi između bake i djeda po ocu i majke djeteta izrazito narušeni, uz prisutne konflikte i međusobno nepovjerenje. Posebno se ističe kako baka po ocu povremeno ne uspijeva adekvatno regulirati negativne emocije prema majci djeteta, što može predstavljati rizičan čimbenik za emocionalnu dobrobit djeteta ukoliko bi dijete bilo izloženo neprimjerenim sadržajima ili komunikaciji. Dodatno, riječ je o malodobnom djetetu u dobi od 4 godine i tri mjeseca koje je u praćenju uz postavljenu dijagnozu F84 – Pervazivni razvojni poremećaji. Iz nalaza Dječje bolnice Srebrnjak proizlazi kako se radi o djetetu s disharmoničnim razvojnim profilom, odstupanjima u komunikacijskom i jezično- govornom razvoju, teškoćama regulacije te prisutnim ponavljajućim i samostimulatornim obrascima ponašanja (hod na prstima, vrtnja u krug), što je inicijalno upućivalo na poremećaj iz spektra autizma. Prema navodima majke, daljnjom obradom sumnja na autizam je otklonjena, no djetetu je i dalje preporučen kontinuitet stručnih tretmana i redovite kontrole.

10.2. S obzirom na sve navedeno, proizlazi da je potrebno osigurati stabilno, predvidivo i emocionalno sigurno okruženje za dijete, uz uvažavanje njegove razvojne osjetljivosti i potreba.

10.3. Slijedom toga, smatraju da je opravdano izmijeniti raniji prijedlog o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s djedom budući da se kontakti s bakom i djedom po ocu trebaju promatrati i u okviru vremena koje dijete provodi s ocem, sukladno sudskoj odluci. Uzimajući u obzir sve navedeno predlaže se da dijete ostvaruje osobne odnose s djedom JB i bakom ČB jedanput mjesečno, primjerice srijedom, u trajanju od 09:30 do 18:45. Predlažu da JB i/ili ČB i/ili otac djeteta dolaze po dijete na adresu stanovanja majke djeteta, a da se povratak djeteta organizira na način da majka LB i/ili baka po majci preuzimaju dijete na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu.

10.4. Na ročištu održanim kod ovoga suda 22. travnja 2026. predlagatelji su postigli sporazum s prvomprotustrankom LB, a koji sporazum su prihvatili i poseban skrbnik i Hrvatski zavod za socijalni rad- Područni ured [adresa], opisan u točki 11. ovog obrazloženja rješenja te su u skladu s navedenim predložili donošenje rješenja.

11. Na ročištu održanim kod ovoga suda predlagatelji su postigli sporazum s prvomprotustrankom LB, a koji sporazum su prihvatili i poseban skrbnik i Hrvatski zavod za socijalni rad- Područni ured [adresa], na način kako slijedi:

Osobni odnosi bake i djeda s maloljetnim djetetom ostvarivat će se na sljedeći način:

- jednom mjesečno, petkom, u trajanju od 08:00 sati ujutro do 17:00 sati, i to prvi vikend u mjesecu u kojem bi prema presudi ovoga suda poslovni broj P Ob-1130/2025- 24 od 17. ožujka 2026. otac djeteta, UB, trebao ostvariti osobni odnos s djetetom na način će drugopredlagatelj JB ili drugoprotustranka UB preuzeti dijete na adresi stanovanja majke, a potom će otac preuzeti dijete od roditelja po završetku osobnih odnosa. Navedeni osobni odnosi ostvarivati će se samo za vrijeme trajanja školske godine, sve počevši od 24. travnja 2026.

- svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

12. Odredbom čl. 95. st. 3. Obiteljskog zakona propisano je da su roditelji dužni omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s osobama iz članka 120. ovoga Zakona.

12.1. Člankom 120. st. 1-3. Obiteljskog zakona propisano je da pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano: dijete, braća, sestre, polubraća, polusestre te bake i djedovi. Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i druge osobe ako su dulje vrijeme živjele u obitelji s djetetom, kroz to se vrijeme brinule o djetetu i s njim imaju razvijen emocionalni odnos. Roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su djetetu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa sa srodnicima i drugim osobama koje imaju na to pravo te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.

12.2. Člankom 121. Obiteljskog zakona propisano je da se osobni odnosi s djetetom mogu ostvarivati izravno u kraćim ili duljim razdobljima u obliku susreta i druženja ili boravkom djeteta kod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom. Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati neizravno korištenjem različitih komunikacijskih sredstava, slanjem pisama, darova i slično. Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati davanjem informacija u vezi s osobnim pravima djeteta, osobi koja na to ima pravo i djetetu. Informacija iz stavka 3. istoga članka može se zahtijevati od svake osobe koja skrbi o djetetu, ako za to postoji pravni interes i ako to ne bi bilo na štetu djetetove dobrobiti. U slučaju spora u vezi s ostvarivanjem prava iz stavka 4. istoga članka sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja ili osobe koja ima pravo na informaciju donijeti rješenje radi zaštite dobrobiti djeteta.

12.3. Nadalje, odredbom čl. 122. Obiteljskog zakona propisano je da roditelji, srodnici i druge osobe iz članka 120. Zakona mogu sklopiti sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom. Sporazum iz stavka 1. istoga članka mora biti sastavljen u pisanom obliku, sadržavati detaljne podatke o načinu, vremenu i mjestu preuzimanja, odnosno povratka djeteta, kao i eventualnu nazočnost drugoga roditelja ili treće osobe, te podjelu troškova u vezi s ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom, ako je to s obzirom na okolnosti slučaja potrebno. Na sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom na odgovarajući način se primjenjuje članak 107. stavci 1. i 2. Zakona.

12.4. Odredbom čl. 91. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditeljsku skrb roditelji su dužni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima. S tim u vezi odredbom čl. 92. st. 1. t. 3. propisano je da u sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na ostvarivanje osobnih odnosa dok je odredbom čl. 95. st. 3. Obiteljskog zakona propisano da su roditelji dužni omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s osobama iz članka 120. Obiteljskog zakona. Dijete je stranka u svim postupcima pred sudom u kojima se odlučuje u njegovim pravima i interesima (članak 358. Obiteljskog zakona).

12.5. Člankom 115. Obiteljskog zakona propisano je da će sud u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad donijeti rješenje o mirovanju ostvarivanja roditeljske skrbi ako je roditelj odsutan i nepoznatog boravišta ili spriječen iz objektivnih razloga dulje vrijeme ostvarivati roditeljsku skrb. Dok traje mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi roditelj nema pravo na njezino ostvarivanje. Dok traje mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi, roditeljsku skrb ostvaruje drugi roditelj samostalno ili se dijete stavlja pod skrbništvo sukladno članku 224. točki 5. Zakona.

12.6. Člankom 224. točkom 5. Obiteljskog zakona propisano je da se pod skrbništvo stavlja dijete čiji su roditelji odsutni ili spriječeni i nisu u mogućnosti brinuti se o svojem djetetu, a ostvarivanje roditeljske skrbi nisu povjerili osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika, dok je člankom 225. st. 1. Obiteljskog zakona propisano da Hrvatski zavod za socijalni rad donosi rješenje o stavljanju djeteta pod skrbništvo i imenuje mu skrbnika.

12.7. Člankom 227. Obiteljskog zakona propisano je da je skrbnik djeteta dužan savjesno se brinuti o osobnim i imovinskim pravima i obvezama djeteta, a osobito o njegovu zdravlju, odgoju i obrazovanju.

13. U skladu sa citiranim zakonskim odredbama, sud je utvrdio da su predlagatelji pravilno podnijeli sudu prijedlog radi ostvarivanja osobnih odnosa s maloljetnim djetetom, a nakon provedenog obveznog savjetovanja što i proizlazi iz izvješće o obveznom savjetovanju sastavljeno po Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područni ured Sesvete te da su stranke postigle sporazum oko predmeta zahtjeva koji odgovara i donesenoj presudi opisanoj u točki 12. ovog obrazloženja rješenja.

13.1. Osim toga, prema navedenim pravilima stranke predmetnog postupka su prvenstveno maloljetno dijete o čijim pravima se odlučuje uz predlagatelje te roditelji maloljetnog djeteta koji ponajprije štite prava djeteta i njegovu dobrobit, a koji svi su suglasni da dijete treba viđati predlagatelje, dok je bila sporna dinamika ostvarivanja osobnih odnosa.

14. Prilikom odlučivanja o kontaktima članova obitelji kojima zakon priznaje pravo da to zatraže, kao što je ovdje slučaj, mora se imati u vidu nesporni interes člana obitelji, ovdje bake i djeda, ali ga i razmatrati u svjetlu najboljeg interesa djeteta, pri čemu se cijene emocionalne i psihološke potrebe djeteta s članovima obitelji, osjećaj privrženosti i emocionalne povezanosti, dob djeteta i slično.

14.1. Stoga, imajući u vidu da se odredbe Obiteljskog zakona u uređenju obiteljskih odnosa temelje na načelima uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji, da čl. 120. st. 1. Obiteljskog zakona priznaje pravo određenom krugu najbližih srodnika na podnošenje zahtjeva za ostvarivanje kontakta s djetetom u situaciji kada takvi uobičajeni kontakti među članovima izostanu, koje nije apsolutno jer je stavkom 4. navedenog članka propisano da osobe iz st. 1. nemaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti, prilikom odlučivanja o kontaktima, kao što je ovdje slučaj, obveza je imati u vidu nesporni interes člana obitelji i drugih osoba, ali i razmatrati ga u svjetlu najboljeg interesa djeteta.

14.2. Iz svih navedenih razloga i ovaj sud polazi od toga da u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom pravu vezanom za obiteljski život maloljetnog djeteta središnje mjesto moraju imati interesi djeteta, i da je djetetov kontakt s drugim članovima obitelji jedan od elemenata uspješnog ostvarivanja prava djeteta na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti, ali u okviru mogućnosti koje pružaju okolnosti svakog konkretnog slučaja.

14.3. U konkretnom slučaju, utvrđeno je da je opravdano da dijete ostvaruje osobne odnose s predlagateljima jer između njih postoje jake obiteljske veze te su djetetu ujedno i najbliži članovi obitelji uz roditelje, te s kojima je ranije imala svakodnevni kontakt dok su roditelji živjeli u bračnoj zajednici.

14.4. Pored navedenoga, s prijedlogom predlagatelja suglasili su se i poseban skrbnik maloljetnog djeteta, kao i Hrvatski zavod za socijalni rad - Područni ured Sesvete.

15. Slijedom navedenoga, sud je odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.

16. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, primjenom odredbe čl. 366. Obiteljskog zakona, sud je odlučio kao u točki II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 22. travnja 2026.

SUDAC

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u roku od 15 dana, od dana dostave ovoga rješenja, u pet istovjetnih primjeraka.

Dostaviti:

1. Predlagateljima po punomoćnici,

2. Prvojprotustranci LB po punomoćnici,

3. Drugojprotustranci UB

4. Posebnom skrbniku

5. Hrvatskom zavodu za socijalni rad – Područnom uredu Sesvete,

6. Spis