R1-277/22

Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu Bošku Jurčeviću, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja DŠA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Miši Živaljiću odvjetniku u Splitu, protiv predloženika DŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnici Sanji Jerković odvjetnici u [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon provedenog postupka, dana 22. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e :

Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva na nekretnini stranaka u naravi stan u [adresa] koji se nalazi u zgradi u [adresa], na adresi [adresa], koji se nalazi u zgradi označenoj sa čest. zgr. [katastarska čestica]/zgr ZU 5683 k. o. [katastarska općina], te predstavlja ZK tijelo II – 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), stan na visokom prizemlju, označen br. 1, površine 70,10 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice i hodnika.

Obrazloženje

1. Dana 6. lipnja 2022. kod ovog suda zaprimljen je prijedlog predlagatelja protiv prvotno označene predloženice NŠA, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini opisanoj u izreci ovog rješenja. U prijedlogu je navedeno kako su predlagatelj i NŠA bivši bračni drugovi čija bračna zajednica da je faktički prestala, te je u tijeku postupak radi razvoda braka stranaka. Predlagatelj i prvotno označena predloženica NŠA da su suvlasnici za po 1/2 dijela navedenog stana. Međutim, predlagatelju da ne odgovara suvlasnička zajednica ove nekretnine, te predlaže prodaju predmetne nekretnine na javnoj dražbi i diobu dobivenog iznosa među strankama razmjerno suvlasničkim dijelovima.

2. U odgovoru na prijedlog punomoćnik predloženice je naveo kako se protustranka protivi navodima prijedloga kao činjenično neutemeljenim, kao i predloženom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice. Nadalje, u prijedlogu da je pogrešno označen predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice budući da stan - u zemljišnim knjigama Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisan kao 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), (stan na visokom prizemlju, označen br. 1, površine 70,10 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, izbe, kupaonice i hodnika), kao takav više ne postoji. Naime, neposredno nakon kupnje ovog stana, stranke da su izvršile građevinske preinake istog na način da su od istog nastale dvije manje stambene jedinice. Time da su stranke faktički već i izvršile geometrijsku (fizičku) diobu nekretnine, jer da su izvršenim građevinskim preinakama od jedne samostalne uporabne cjeline stvorile dvije – dva zasebna stambena prostora (u naravi jedan studio apartman površine cca 30 m2 i jedan jednosobni stan površine cca 40 m2), te se protustranka protivi navodima prijedloga smatrajući predmet razvrgnuća pogrešno određenim, a posebice se protivi i predloženom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, odnosno sudskom prodajom na javnoj dražbi za što da ne postoje zakonske pretpostavke. Nadalje je navedeno kako je odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano da je Sud, kada provodi razvrgnuće vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten. Osnovni da je postulat razvrgnuća da će sud djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, osim ako to nije moguće, a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine. Fizička (geometrijska) dioba da je upravo radnjama stranaka faktički već izvršena, dopuštena je i moguća, njome nije umanjena već je naprotiv povećana vrijednost nekretnine, pa protustranka predlaže da Sud razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka provede na način da predlagatelju pripadne u isključivo vlasništvo studio apartman, a protustranci jednosoban stan, uz obvezu protustranke da naknadi predlagatelju razliku u kvadraturi, prema utvrđenoj tržišnoj vrijednosti nekretnina, a sve sukladno procjeni ovlaštenog sudskog vještaka procjenitelja. Nadalje, da su uz znanje, dozvolu i suglasnost obiju stranaka u predmetni jednosobni stan pred više godina uselili roditelji protustranke, koji da su prethodno, vlastitim novčanim sredstvima taj stan kompletno uredili i doveli u stanje podobno za stanovanje, dok su studio apartman stranke, do prestanka bračne zajednice koristile u svrhu turističkog najma, pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.

3. Podneskom punomoćnika predlagatelja od 22. veljače 2024. navedeno je kako je 1/2 dijela predmetne nekretnine, odnosno Ugovorom o darovanju nekretnine broj OV- 7923/2023 od 15. studenog 2023. prenesena s imena NŠA na ime predloženika DŠ, oca prvotno označene predloženice, kao novog suvlasnika, te je isti preinačava svoj zahtjev u odnosu na novog suvlasnika nekretnine, a koji da je ujedno posjednik nekretnine.

4. U podnesku punomoćnika novooznačenog predloženika od 18. ožujka 2024. navedeno je kako se isti protivi navodima prijedloga kao činjenično neutemeljenim, a protivi se i predloženom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice. Činjenica je naime, da su predlagatelj i ranija protustranka NŠA neposredno nakon kupnje ovog stana izvršile građevinske preinake istog tako da su u naravi od tog stana nastale dvije manje stambene jedinice. Na taj način predlagatelj i ranije protustranka faktički da su izvršile geometrijsku diobu na način da su nastala dva zasebna stambena prostora (u naravi jedan studio apartman površine cca 30 m2 i jedan jednosobni stan površine cca 40 m2). Nadalje, predloženik da u jednoj od gore spomenutih stambenih prostora predloženik živi zajedno sa svojom suprugom, da ni on ni supruga nemaju u vlasništvu drugih nekretnina, te da slijedom navedenog predloženik ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom temeljem odredbe čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima budući tu nekretninu koristi za vlastito stanovanje. Nadalje, da zahtjev predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetnom stanu civilnom diobom predstavlja neopravdano miješanje u predloženikovo pravo na dom i povredu čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predloženik da sa suprugom u dijelu predmetnog stana živi od početka 2018.g. te oni drugi dom, pored predmetnog stana da nemaju. Kako su kroz dugogodišnje neprekidno stanovanje predloženik i njegova supruga ostvarili dovoljno jaku stvarnu i trajnu povezanost s predmetnim stanom koji je njihov dom, to se predlaže Naslovnom sudu vezano uz istaknuti prigovor povrede prava na domu ovom postupku ispitati sve konkretne okolnosti, odmjeriti interese i potrebe stranaka.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaz pregledom izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, izvatka od 22. veljače 2024. za predmetnu nekretninu, te je provedeno vještačenje po sudskom vještaku za graditeljstvo Darku Malenici koji je izradio vještvo 20. srpnja 2023., te dopuna istog danog na ročištu od 16. svibnja 2024., izveden je dokaz saslušanjem novooznačenog predloženika DŠ, kao i ostale dokumentacije priložene u spisu.

6. U svom nalazu i mišljenju od 20. srpnja 2023., te dopuni istog od 16. svibnja 2024. sudski vještak Darko Malenica procijenio je tržišnu vrijednost predmetnog stana na iznos od 238.503,79 Eura, te je naveo da podjela nije izvršena na dva jednaka dijela, a pošto je predmetni stan uknjižen kao zasebna jedinstvena stambena cjelina koja ima samo jedan glavni zasebni ulaz sa zajedničkog stubišnog prostora, iz čega da proizlazi kako predmetni stan nije moguće podijeliti na način, a da se predlagatelju i predloženiku na ime suvlasničkog idealnog dijela dodjeli svakoj zasebna stambena cjelina, a od kojih da svaka mora imati zaseban glavni ulaz izvana sa stubišnog prostora s pratećim prostorima koji čine zasebnu stambenu cjelinu, te je isti predložio provođenje postupka civilnom diobom.

7. Punomoćnik predlagatelja naveo je da nema primjedbi na predmetno vještvo vještaka Darka Malenice, te dopunu istog, te je predložio provesti postupak civilne diobe, dok je punomoćnik predloženika izjavio prigovor na isti navodeći kako dopunskim vještačenjem vještaka Darka Malenice nisu razjašnjena sporna pitanja u ovom postupku, a slijedom čega je relevantno činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Naime, u svom osnovnom nalazu i mišljenju vještak Malenica da se nije na jasan i razumljiv način očitovao o mogućnosti geometrijske diobe predmetne nekretnine već je u zaključku svog vještva samo paušalno naveo da „…predmetni stan nije moguće podijeliti na način da se predlagatelju i predloženiku na ime suvlasničkog idealnog dijela dodjeli svakoj zasebna stambena cjelina, od kojih svaka mora imati zaseban glavni ulaz izvana sa stubišnog prostora sa pratećim prostorima koji čine zasebnu stambenu cjelinu.“ Iz navedene konstatacije vještaka da je nejasno zašto geometrijsku diobu vještak smatra nemogućnom jer da to što eventualno postoji razlika u kvadraturi dviju zasebnih stambenih jedinica ne čini geometrijsku diobu nemogućnom. Naprotiv, eventualnu razliku u kvadratima da jedna stranka može nadoknaditi drugoj prema utvrđenoj tržišnoj vrijednosti.

Kako je to predloženik već i iznosio u svojim prigovorima vještačenju vještaka Malenice, vještak da nije predložio ni nikakve alternative, eventualno drugačija arhitektonska i građevinska rješenja uslijed kojih bi geometrijska dioba bila moguća, a niti da se izjasnio da li bi uslijed mogućih načina geometrijske diobe došlo do znatnog umanjenja vrijednosti predmetne nekretnine. U svojoj dopuni vještva vještak Malenica da na nijedan način nije odgovorio na gornje prigovore predloženika, svoje tvrdnje da nije argumentirao već da je samo ostao pri svojim konstatacijama iz osnovnog vještva, a da se pri tom nije pozvao ni na relevantne odredbe materijalnih propisa koje bi eventualno geometrijsku diobu predmetne nekretnine činile nemogućom. Nadalje, u svom dopunskom vještačenju na upit punomoćnika predloženika da li odvojene stambene cjeline koje u naravi postoje, obje udovoljavaju zakonskoj definiciji stana iz Zakona o najmu stanova, vještak da ne odgovara konkretno na ovo pitanje već da iznosi samo osobni stav, a koji prelazi okvire danog zadatka vještaku da, kako je stan uknjižen kao jedna zasebna cjelina u zemljišnim knjigama da smatra, bez obzira na podjelu na licu mjesta u dvije jedinice, da bi se isto (misli se na geometrijsku diobu) provelo u zk kao dvije cjeline, da bi obje trebale imati zaseban ulaz izvana sa stubišta, a za što bi se od nadležnog odjela Grada Splita trebali zatražiti posebni lokacijski uvjeti, a koji da bi od jedne stambene cjeline bili mogući da se pretvore u dvije stambene cjeline, a što na licu mjesta da nije slučaj. I ovakav odgovor vještaka da nije dovoljno jasan, odnosno da je nerazumljiv, a i sam sebi proturječan obzirom da vještak prvo navodi da bi se za odvajanje predmetne nekretnine u dvije stambene jedinice trebali tražiti lokacijski uvjeti od nadležnog odjela Grada Splita, a odmah potom odbija tu istu mogućnost paušalnim navodom „…a što na licu mjesta nije slučaj.“ Iz navedenog da proizilazi da je vještak Malenica mišljenja da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća iz razloga što, u stvarnosti već formirane zasebne stambene cjeline, s jedne strane nemaju jednaku kvadraturu i zato što svaka od njih nema zaseban ulaz direktno sa stubišta zgrade odnosno sa zajedničkih dijelova zgrade, međutim ovakvo svoje mišljenje vještak da nije valjano argumentirao niti svoje mišljenje utemeljio na mjerodavnim propisima. Definicija stana da je dana u Zakonu o najmu stanova i to baš u odredbi čl. 2. st. 1., te da ista glasi: „Stanom se smatra skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.“ Dakle, ovom odredbom da nije regulirano da stan mora imati direktan ulaz sa stubišnog prostora zgrade ili sa zajedničkih dijelova zgrade, a iz čega da proizilazi da su gornja mišljenja i konstatacije vještaka zapravo samo proizvoljna i da nemaju utemeljenje u mjerodavnim propisima. Stoga da se vještvo kao i dopuna vještva vještaka Darka Malenice ne može prihvatiti kao stručno i dovoljno obrazloženo, pa da protustranka u cijelosti prigovara tom vještačenju i predlaže da sud temeljem odredbe čl. 261. ZPP-a obnovi vještačenje sa novim vještakom građevinske i geodetske struke. Nadalje, da po mišljenju predloženika, a budući su stranke u naravi izvršile fizičku (geometrijsku) podjelu time što su predmetnu nekretninu izvršenim građevinskim preinakama odvojile u dvije zasebne stambene cjeline od kojih svaka ima i zaseban ulaz, a u što se i sam Sud uvjerio očevidom na licu mjesta, nema nikakve stvarne ni pravne zapreke da se geometrijska dioba predmetne nekretnine provede, i to u postupku etažiranja, pri čemu da bi predulaz kroz koji se iz zajedničkih dijelova odnosno stubišta zgrade pristupa u obje stambene cjeline ostao zajednički dio obaju stambenih cjelina. Nadalje, kako je vještak Malenica izričito upitan bi li uslijed (geometrijske) diobe predmetnog stana u dvije zasebne stambene jedinice, a uz prethodno ishođenje posebnih uvjeta nadležnog odjela Grada Splita, došlo do umanjenja vrijednosti predmetne nekretnine, odgovorio da kako se o tome sada ne može očitovati te da bi to trebalo detaljnije razraditi. Dakle, da na ni jedno od krucijalnih pitanja vezanih uz mogućnost geometrijske diobe predmetne nekretnine vještak Malenica nije dao konkretan, razumljiv i argumentiran odgovor, a slijedom čega da je u ovom postupku u postupnosti ostalo nerazjašnjeno je li geometrijska dioba predmetne nekretnine moguća, te bi li uslijed geometrijske diobe došlo do umanjenja vrijednosti predmetne nekretnine? Upravo da su gornja pitanja ta koja treba raspraviti u ovom postupku prije mogućnosti razvrgnuća civilnom diobom, kako da to i proizilazi iz mjerodavnih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nadalje je istaknuto kako je sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Sud, kada provodi razvrgnuće suvlasničke zajednice, vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, te da je osnovni postulat sudskog razvrgnuća suvlasničke zajednice da će sud djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, osim ako to nije moguće, a da se znatno ne umanji vrijednost nekretnine. Nadalje je navedeno kako je vještvo vještaka Malenice paušalno, manjkavo i nedovoljno obrazloženo, a što da dovodi u sumnju pravilnost samog vještačenja, te je predloženo sudu da sukladno odredbi čl. 261.st.3. ZPP-a obnovi vještačenje sa drugim vještakom građevinske ili geodetske struke, a kojim vještačenjem da bi trebalo utvrditi kao odlučne činjenice je li moguća geometrijska dioba predmetne nekretnine, ako je moguća geometrijska dioba koje su moguće varijante te diobe, te bi li se mogućom geometrijskom diobom umanjila vrijednost predmetne nekretnine.

8. Iz iskaza predloženika DŠ proizlazi kako je isti suvlasnik predmetnog stana u [adresa], za 1/2 dijela. Osim navedenog suvlasništva nema niti u vlasništvu, niti u suvlasništvu drugih nekretnina. U ovom stanu [adresa] da živi od 2018. godine zajedno sa suprugom D. Suvlasnica stana u [adresa] da je bila njegova kći NŠA koja mu je prije pola godine darovala 1/2 dijela ovog stana na adresi [adresa]. Naveo je da je bio vlasnik stana u [adresa] do konca prošle godine, te da je već prije bio obiteljski dogovor da taj stan naslijedi njegova kći NŠA, te da je želio sina i kćer podijeliti prije smrti. Sinu da je prepisao kuću u [adresa].g., a kako je već naveo da je kćeri NŠA darovao stan u [adresa] prije pola godine, a usmeno da su to puno ranije dogovorili. Nadalje je naveo kako je sinu prepustio svoj stan na adresi [adresa], a to da je bilo 1999.g. Naveo je kako njegova supruga nema stan na Žnjanu, te da je i taj stan na Žnjanu od njegovog sina, te da je to bio familijarni dogovor, tj. dogovor da djeci ostavi sve nekretnine da poslije smrti ne bi bilo u familiji nekih nesporazuma. Nadalje navodi kako je načinio darovni ugovor, a ne oporuku iz razloga što je želio odmah riješiti nasljednike, jer da nije sigurno što on može od starosti doživjeti. Naveo je kako njegova kći NŠA ima stan na Bačvicama u Pojišanskoj ulici veličine 86 m2, te da je pridržao pravo plodouživanja na stanu u [adresa] i to iz razloga da se ne bi dogodilo da njegova kći, ne daj bože, umre, pa da bi njezin sin bio nasljednik tog stana, a onda da bi ovdje predlagatelj raspolagao s tim stanom. Nadalje, da je njegova kći NŠA na stanu u [adresa] pridržala pravo doživotnom plodouživanja i to zato da ako bi on i njegova žena umrli, onda bi na taj stan imao pravo i njegov sin, pa da se to onemogući, te da je kćeri ostavljeno pravo na plodouživanje. Predloženik je naveo kako nije ugovoreno niti napisano da bi ovlaštenik ovih prava plodouživanja na stanovima u [adresa] i [adresa] mogao stanovati u konkretnom stanu. Predloženik je naveo kako je kuća u [adresa] upisana na njegovog sina N 2008. godine. Za stan u [adresa] je naveo kako je isti kupila njegova kći i njegov bivši zet, s tim da u tom trenutku njegova kći nije imala polovicu novaca za kupiti taj stan, pa joj je on poklonio u ono vrijeme 55.000,00 Eura, a ona da je imala nešto svoje ušteđevine. Tih 55.000,00 Eura je de facto bilo 95 % cijene za koju su oni kupili taj stan. Tih 55.000,00 Eura da je dobio od prodaje 1/3 stana i garaže njegovih roditelja na adresi [adresa]. I tu da je prije bio familijarni dogovor da će taj dio pripasti NŠA, te je naveo da on nije poklonio te novce kćeri NŠA, da ona i njezin tada suprug DŠA nisu imali novce za kupnju cijelog stana. Nadalje je naveo da kada se njegova kći NŠA udala za DŠA postali su jedna familija i bio je dogovor da će oni preći živjeti u stan u [adresa] koji je bio adekvatan za njihovu obitelj za cijeli život jer da je to trosobni stan, a njemu da je bio dovoljan stan za njega i suprugu u [adresa], odnosno dio stana, jer da je isti podijeljen u dvije jedinice, te je tako došlo do situacije da su se oni preselili u taj stan u [adresa]. Naveo kako se se njegova kći i predlagatelj suglasili s time, te da im je to odgovaralo i da su to i objeručke prihvatili. Bila je namjera da DŠA i NŠA dobiju studio apartman od 30 m2, a njima da je bilo dovoljno za život stan od oko 40 m2. Naveo je kako je on osobno taj dio stana u [adresa], gdje živi sa svojom suprugom, uredio sam sa svojim novcima po svojem guštu i guštu svoje žene, te da je u tom stanu kupio bukov parket u sobi, hodniku i kuhinji. Kupio je podne pločice i zidne za banju, jedan dio pločica u kuhinji, zidne i podne, kupio je sanitariju za WC svojim novcem, osim bojlera koji je ostao iz starog stana. Platio je trošak ugradnje ormara u banji kojeg da je izradio jedan drvodjelac. U hodniku je napravio stalažu za cipele i to mu je napravio drvodjelac. U sobi da je napravio ugradbeni ormar. Kuhinju je opremio sa svim elementima i uređajima, te izjavljuje kako taj stan smatra svojim domom. Navodi kako je to jedini njegov dom i da nema drugu nekretninu u kojoj bi mogao živjeti. Navodi kako su ovaj drugi dio stana u [adresa] njegova kći i predlagatelj koristili u svrhu turističkog najma, te je da je to bila namjena i familijarni dogovor. Navodi da su oni to iznajmljivali dvije sezone prije korone. Navodi kako ključeve studio apartmana ima samo predlagatelj, a misli da iste ima i njegova kći, ali da to sigurno ne zna. Navodi da je kćeri predao te ključeve kada su ona i predlagatelj prekinuli svoju vezu. Navodi da od tada u taj dio stana nije ušao misleći da će njegov bivši zet DŠA nastaviti s iznajmljivanjem tog dijela stana. Navodi kako predlagatelj nije nastavio s iznajmljivanjem iako ima ključeve od oba dijela. Predloženik navodi da je stavio blindo vrata na svoj dio stana radi buke. Nadalje navodi kako od njegovog useljenja u [adresa] on plaća pričuvu i sve režije za obje stambene jedinice plaća, s time da je čak plaćao i struju i vodu i za studio apartman u vrijeme kada su ga iznajmljivali njegova kći i njegov bivši zet. To da je dobrovoljno radio jer da im je htio pomoći. Navodi da koliko on zna, da osim ove polovice stana u [adresa], predlagatelj posjeduje stan u [adresa] gdje da su živjeli on i njegova kćerka kada su se oženili, pa sve do svoje rastave. Stan u [adresa] su s instalacijama za struju i vodu opremili njegova kći i bivši zet, a plaćali su i radnike. Nadalje je naveo kako je u stanu u [adresa] njegov bivši zet promijenio sat od struje, te prekidače, ali da je to sve bilo ispravno, a predlagatelj da je to učinio jer je mogao nabaviti te stvari besplatno od svoje firme, te da je stan obojao s jupolom, ali nije bilo ništa gletano, a to da je učinio iz razloga da je normalno da se osvježe zidovi iako je taj stan i prije toga bio korektan, jer da su u taj stan trebali useliti njegova kći i zet sa svojim sinom. Nadalje je naveo kako je bio dogovor da će njegova kći i tadašnji zet useliti u stan u [adresa], a on i supruga u stan u [adresa], ali da taj dogovor više ne važi od kada su oni prekinuli bračnu zajednicu. Nadalje navodi kako smatra da je stan u [adresa] njegov stan, jer da je sudjelovao u kupnji tog stana i uređenju istog, te da je zbog toga u tom stanu u [adresa], te da je on dao novac za taj stan, oni da imaju taj studio apartman da bi ostvarivali dodatne prihode, s tim da nakon njegove smrti stan pripadne NŠA, a njegova da je 1/2 dijela stana. Stan u [adresa] da je koštao 115.000,00 Eura, te da su njegova kći i predlagatelj dali pola kupoprodajne cijene stana.

9. Sudski vještak za graditeljstvo Darko Malenica je dicidirano utvrdio da je u odnosu na predmetnu nekretninu moguće izvršiti jedino civilnu diobu iste te je sud prihvaćajući predmetno vještvo vještaka Darka Malenice nedvojbeno utvrdio kako je u ovom postupku moguća jedino civilna dioba predmetnog stana.

10. Člankom 8. st.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uz Protokol broj 1. (NN-Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 14/02, 14/03, 9/05, 1/06, 2/10 - dalje Konvencija) propisano je pravo svakoga na poštovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, a prema čl. 8. st. 2. dopušteno je miješanje u ostvarivanju prava na poštivanje doma, ako je to miješanje u skladu s Zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili zaštite prava i slobode drugih. Ovdje se radi o konkurenciji dva pojedinačna prava (prava vlasništva predlagatelja i eventualnog prava na dom protustranke kao suvlasnika nekretnine), pa je bilo potrebno odlučiti kojem od ta dva prava dati prednost.

11. Ovaj sud smatra da bi razvrgnućem suvlasništva bilo povrijeđeno pravo na dom predloženika jer je predmetni stan njegova jedina nekretnina u kojoj stanuje, te nema gdje drugdje stanovati. Predloženik u tom stanu živi već kontinuirano punih 8 godina te je ostvario dovoljno jaku stvarnu i trajnu vezu s istim. Stoga sud daje prednost pravu na dom predloženika u odnosu na pravo predlagatelja za razvrgnućem suvlasništva, pa je slijedom navedenog odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Split, 22. travnja 2026.

S u d a c

Boško Jurčević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

Dna:

- predlagatelju po punomoćniku

- predloženiku po punomoćniku

- u spis