REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1763/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Dario Partl, u pravnoj stvari tužitelja EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. ožujka 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja IM, odvjetničkog vježbenika, i punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika, dana 22. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, da tužitelju EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.012,33 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 13. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, da tužitelju EM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.796,87 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. travnja 2026. do isplate, po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je radnik u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, Podružnici Zagrebparking. Člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od prosinca 2019. godine je, među ostalim, propisano da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca. Tužitelj je vlasnik, obiteljske kuće [adresa]. Uslijed potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjim satima, potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,50, koji se tijekom dana nastavio potresanjem tla (cca 30- tak potresa) na navedenoj građevini nastala su oštećenja u vidu pukotinskih oštećenja na unutarnjim zidnim površinama i pukotinskih oštećenja fasade. Osim potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. uslijedio je potres 28. prosinca 2020. s epicentrom kod Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 5,00., pa su na objektu tužitelja nastala dodatna oštećenja (ovaj potres se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,50 - 2,80 po Richteru). Sljedećeg dana, 29. prosinca 2020., zabilježen je razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,20. Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Svi ovi potresi imali su pojedinačno (ali i kumulativno) štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Navedena oštećenja su takvog karaktera da ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine, već je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina.

2. Prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca (svibanj, lipanj i srpanj 2023. godine) iznosi 1.150,00 EUR/8.664,67 kn. Tužitelj smatra da ispunjava uvjete iz članka 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za ostvarivanje prava na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Slijedom navedenog, predlaže se presudom naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.012,33 eur neto sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 13. prosinca 2023. do isplate, te mu naknaditi trošak parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava da je tužitelju nastala šteta uslijed potresa te se osporava osnova takvog potraživanja, a ako neka šteta postoji, ona nije u svezi s potresom za koji se odobrava pravo na solidarnu potporu. Također nisu ispunjeni formalni i materijalni uvjeti potrebni za odlučivanje o zahtjevu za isplatu solidarne potpore. Nadalje, tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te nespornim smatra jedino činjenicu da se tužitelj nalazi u radnom odnosu s tuženikom te da je člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike tuženika iz 2019. propisano pravo na solidarnu potporu u slučaju otklanjanja posljedica prirodne nepogode. Sporni su svi ostali navodi tužbe tužitelja. Također, tužbeni zahtjev protivan je samoj svrsi solidarne potpore. Tužitelj nije ispunio formalnopravne uvjete propisane KU i „Tumačenjem Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu ZGH d.o.o.“ Navedeno iz razloga što tužitelj: nije dostavio svu vjerodostojnu dokumentaciju potrebnu za postupanje po zahtjevu za isplatu potpore (čl 86. st. 3. KU i točka 10. Tumačenja Povjerenstva za razdoblje od 01.01.-19.05.2020.), nije uopće utvrdio, niti dostavio procjenu visine troškova otklanjanja posljedica potresa, već paušalno potražuje maksimalno propisani iznos (čl. 86. st. 3. KU i t. 10. Tumačenja Povjerenstva). Dostavlja nezakonit dokaz – „nalaz i mišljenje“ sudskog vještaka Ž. Šimanovića, uz kojeg su priložene fotografije navodnih posljedica potresa, a čija sanacija sigurno ne iznosi potraživani iznos.

4. Tuženik se protivi izvedenom „vještačenju“ u potpunosti te ukazuje na mogućnost da se radi o falsificiranom nalazu. Osim toga, tužitelj čini zlouporabu prava na način da potražuje maksimalno utvrđeni iznos solidarne potpore, a da pritom ne dostavlja procjenu iznosa navodno potrebne sanacije, nego dostavlja šprancirani (moguće falsificirani) nalaz vještaka. Tuženik je u periodu od 31.01.2024. do 09.02.2024. zaprimio šest identičnih tužbi i tužbenih zahtjeva koje su sudu podnesene u isto vrijeme, 28.01.2024. Te su tužbe identičnog sadržaja kao i predmetna tužba tužitelja, uz koju su priloženi isti prilozi, dakle i nalaz po provedenom „vještačenju“. Tuženik je u međuvremenu, do zaprimanja predmetne tužbe, zaprimio još četiri iste takve tužbe. Svih jedanaest primjeraka tužbe podnijeli su radnici tuženika i glase na isti tužbeni zahtjev, a koji se temelji na istoj pravnoj i činjeničnoj osnovi (uz izmjenu adresa nekretnina i osobnih podataka tužitelja). Uz svaku tužbu priloženo je sadržajno identično „Očitovanje“ stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimunovića iz Krašića, te se ta očitovanja razlikuju samo i jedino u osobi navedenoj kao naručitelj i podacima o nekretnini za koju je naručena izrada očitovanja.

5. Dakle, svi tužitelji u svojim pojedinačnim tužbenim zahtjevima priložili su sadržajno i formalistički identična „očitovanja“ na kojima temelje svoja potraživanja, a koja je izradio stalni sudski vještak Željko Šimanović iz Krašića , pri tom mijenjajući samo podatke o osobi i opisu/lokaciji nekretnine. Tako sastavljena priložena „očitovanja“ ne ispunjavaju formalno-materijalne uvjete za odobravanje isplate solidarne potpore, to s obzirom da iz sadržaja „nalaza i mišljenja“ proizlazi opetovano iznošenje općepoznatih činjenica vezanih za potres te paušalno navođenje navodnih oštećenja na nekretninama tužitelja, sve uz povremeno opisivanje predmetne nekretnine, što čini jedinu razliku u sadržaju tih „nalaza i mišljenja“. Osim toga, niti jedan „nalaz i mišljenje“ priloženo tužbama ne sadrži procjenu štete ili spomen o procijenjenom iznosu iste (što je pretpostavka odobravanja solidarne potpore).

6. Obzirom na sve navedeno, tuženik ističe da tijekom 2022. godine zaprima preko 140 zahtjeva za isplatu solidarne potpore na osnovi članka 86. KU-a, od kojih se 123 zahtjeva temelje upravo na priloženom tzv. 'Elaboratu ovlaštenog sudskog vještaka', odnosno „očitovanju“ Željka Šimanovića. Sva zahtjevima priložena „očitovanja“ sadržajno su identična onim dostavljenim u prilogu zaprimljenih tužbi. Navedeni zahtjevi za isplatu solidarne potpore zaprimljeni su protekom roka od dvije godine od zagrebačkog potresa, odnosno protekom roka dužeg od godinu i pol dana od petrinjskog potresa. S obzirom da nije životno logično da bi radnik podnio zahtjev za ostvarivanje prava na solidarnu potporu za uklanjanje posljedica prirodne nepogode godinu i pol, odnosno dvije godine nakon nastanka iste, logično je zaključiti da su zahtjevi radnika šprancirani. To s obzirom da se razlikuju samo u pogledu podnositelja zahtjeva za izradu „nalaza i mišljenja“ te podataka o nekretnini, dok su sadržajno identični. Također, mala je vjerojatnost da je vještak u mogućnosti nesporno utvrditi da šteta na nekretnini predstavlja posljedicu potresa od kojeg je prošlo više od godinu i pol dana.

7. Dakle, nije moguće u navedenim okolnostima dokazati kauzalnu vezu između potresa i štete na nekretnini, niti se može sa sigurnošću utvrditi predstavljaju li fotografije oštećenja priložene „nalazu i mišljenju“ vještaka oštećenja upravo na nekretnini za čiju se sanaciju traži solidarna potpora. Tuženik iz tog razloga osporava da bi tužitelju uslijed potresa nastala oštećenja na nekretnini navedena u nalazu i mišljenju vještaka, jer se sumnja da su oštećenja na fotografijama nastala od redovne uporabe nekretnine te ne čini uzročno posljedičnu vezu s potresom. Vjerodostojnost navedenih „očitovanja“ Ž. Šimanovića, osim sadržaja, u pitanje dovode i datumi navedeni kao dani u kojima se provelo izvođenje pregleda pojedinih nekretnina. Tako je primjerice „nalaz i mišljenje“ priložen predmetnoj tužbi izrađen na isti dan kao još 6 identičnih „nalaza“ istog vještaka na kojima radnici zaposleni u društvu tuženika temelje podnesene zahtjeve za isplatu solidarne naknade.

8. Nadalje nije jasno u kakvoj vezi je potres u Petrinji na koji se tužitelj poziva, s pravom na solidarnu potporu, kao i navodnom štetom. Tužitelj uz tužbu ne prilaže „odluku o proglašenju elementarne nepogode“ za potres iz 12. mjeseca 2020. u Petrinji, a koji je temeljem 10. točke „Tumačenja“ Povjerenstva nužni dio vjerodostojne dokumentacije kod isplate solidarne potpore. Dakle, mjerodavna je 10. točka Zaključka Povjerenstva za razdoblje od 01.01.2020. do 19.05.2020. godine. Osim navedenog, Povjerenstvo je time utvrdilo da u slučaju potresa od 22.03.2020. radnici nisu u obvezi dostaviti odluku o proglašenju nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Slijedom toga, tužitelj ne dostavlja i nije obvezan dostaviti takvu dokumentaciju. Međutim, takvo što nije određeno i za potres u Petrinji iz 12. mjeseca 2020. godine i tužitelj je bio u obvezi dostaviti spomenuti Zaključak kao dio dokumentacije. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj pokušao oštećenja nastala Petrinjskim potresima 'provući' pod pozivanje na potres od 22.03.2020. i tako izbjeći obvezu podnošenja potrebne dokumentacije za te potrese. Komplicirano je dakako, utvrditi koja su, ako su nastala, oštećenja izazvana kojim točno potresom, ali je upravo iz tog razloga jedina tužiteljeva obveza dostaviti potrebnu dokumentaciju.

9. Nadalje, ističe se i prigovor zastare. Naime, zahtjev za solidarnu potporu u biti je akcesoran (zahtjevu s naslova) naknadi štete (zbog potresa) budući iz nje proizlazi. Samim time, nastupom zastare za naknadu štete, nastupila je i zastara za solidarnu potporu. Izvedena tražbina ne može imati duži zastarni rok od osnovne tražbine. Tužitelj zapravo nastoji izbjeći pravne posljedice nastupanja zastare za naknadu štete nastale Petrinjskim potresima, jer se naknada tih šteta mogla sudskim putem zatražiti u roku 3 godine otkad je oštećenik saznao za štetu. Zastarni rok za navedeno istekao je u 12. mjesecu 2023. godine.

10. Dakle, osporava se da je tužitelju šteta uopće nastala te osnova takvog potraživanja, sve u svezi s neispunjavanjem formalnih i materijalnih uvjeta potrebnih za odlučivanje o zahtjevu za isplatu solidarne potpore. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže tužbu odbiti te naložiti tužitelju naknadu parničnog troška. .

11. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: očitovanje o stanju obiteljske kuće [adresa], sudskog vještaka Željka Šimanovića od 11.07.2022., (str 5-9 spisa), zemljišno knjižni izvadak (str. 10 spisa), potvrdu o prebivalištu tužitelja (sr. 11 spisa), Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. (str. 23-69 spisa), Zaključak povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od 19.05.2020. i 19.01.2021. (str. 70-76 spisa), Zaključak o proglašenju prirodne nepogode uzrokovane potresom na području Grada Zagreba (str. 93 spisa) te je proveo građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Andreju Babiću (str. 156-174 spisa) te saslušanjem vještaka Babića (str. 274-275 spisa).

12. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev osnovan.

13. Među strankama nije sporno da je tužitelj u radnom odnosu kod tuženika te nije sporno da čl. 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. propisuje, između ostalog, da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje prvo na solidarnu potporu u slučaju otklanjanja posljedice prirodne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće.

14. Među strankama je sporno ostvaruje li tužitelj pravo na solidarnu potporu zbog otklanjanja posljedice prirodne nepogode, u konkretnom slučaju potresa, zbog oštećenja na stambenom objektu, obiteljskoj kući, koja je u njegovom vlasništvu, i u kojoj ima prijavljeno prebivalište, na adresi [adresa].

15. U konkretnom slučaju radnik ostvaruje prvo na solidarnu potporu radi otklanjanja posljedica prirodne nepogode, potresa, na temelju čl. 86. Ku-a za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., a među strankama u ovoj pravnoj stvari je sporno je li zbog potresa došlo do nastanka štete na obiteljskoj kući u vlasništvu tužitelja (odnosno je li potres imao za posljedicu nastanak oštećenja na obiteljskoj kući) pri čemu tužitelj ima prebivalište prijavljeno na adresi na kojoj se nalazi predmetna nekretnina, što je nedvojbeno utvrđeno uvidom u uvjerenje o prebivalištu MUP-a RH (str 11 spisa).

16. Prije pokretanja ovog parničnog postupka, po pozivu naručitelja, tužitelja, sastavljeno je očitovanje od strane stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimanovića od 11.07.2022. u kojem se navodi da su na predmetnoj obiteljskoj kući, nakon potresa od 22.03.2020., nastala oštećenja u vidu pukotina na zidovima i djelomičnim otpadanjem žbuke. Potvrđuje se da obiteljska građevina [adresa] u [adresa], u kojoj živi naručitelj izrade očitovanja (tužitelj), ima status građevine oštećene uslijed potresa.

17. U ovoj pravnoj stvari provedeno je vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku za područje građevinarstva i procjene vrijednosti nekretnina Andreju Babiću, sa zadatkom da utvrdi postoji li uzročno posljedična veza između dva potresa, jedan u ožujku 2020. u Zagrebu, drugi u prosincu 2020. u Petrinji, i štete na kući u vlasništvu tužitelja, na adresi [adresa]. U nalazu i mišljenju od 03.10.2025. vještak je naveo da su prema dostupnim seizmološkim podacima, potres koji je pogodio Zagreb u ožujku 2020. godine i potres koji je pogodio Petrinju dva različita potresna djelovanja, u vidu djelovanja različitih rasjednih sustava geotektonske zone, stoga direktna uzročno – posljedična veza navedenih potresa ne postoji u smislu da bi jedan potres aktivirao drugi. U tehničkom smislu, ako je potres u ožujku 2020. godine oštetio konstrukciju, svaki slijedeći potres kumulativno djeluje na konstrukciju, a posebice potres u prosincu 2020. godine koji je bio najintenzivnijeg djelovanja u periodu zabilježenih izraženijih seizmičkih aktivnosti. Stoga, vještak zaključuje da postoji uzročno – posljedična veza glede navedenih potresa i štete na predmetnoj nekretnini. Evidentirane su oštećene površine zidova unutar dvije prostorije predmetne stambene zgrade u vidu intenzivnog otpadanja žbuke do potpunog gubitka završnog sloja, odnosno vidljive opeke. Uočena je rastresenost nosivog zida. Rastresenost veznog materijala je karakteristična za dinamičko opterećenje konstrukcije, pri čemu se vezivo uslijed seizmičkog djelovanja postupno odvaja i gubi vezna svojstva. Slijedom navedenog, oštećenje nije samo estetskog, već i mehaničkog karaktera, što dovodi do potencijalnog povećavanja pukotina kao i do smanjenja nosivosti uslijed gubitka svojstva veznog materijala. Zabilježeni su svi bitni detalji zbog osiguranja dokaza.

18. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovore je imao tuženik, koje je izložio u podnesku od 3. 11. 2025.

Vještak Andrej Babić saslušan je na ročištu 09.03.2026. te je naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja. U prigovoru tuženika navodi se kako nije jasno na temelju čega je vještak došao do zaključka kako postoji uzročno-posljedična veza između dva potresa, zagrebačkog i petrinjskog, no vještak je odgovorio kako o tome govori građevinska struka, odnosno kako je narav samog potresa takva da djeluju dinamičke sile na tlo prema izrađenim objektima u smislu pomaka koji uzrokuju oštećenja na zgradama. Samim time, ukoliko postoje bilo kakve pukotine, a pogotovo one nastale potresom, one će se dalje širiti i povećavati ukoliko dođe do novih sila koje uzrokuju naprezanja i pomake u konstrukciji. U konkretnom slučaju uočena je rastresenost veznog materijala, odnosno cementa, morta, koji povezuje opeku kao nosive elemente konstrukcije, a što posljedično uzrokuje gubitak mehaničke otpornosti i stabilnosti. Vještak je naveo je da je suglasan s nalazom (očitovanjem) koji je prije ovog postupka napravio na zahtjev tužitelja vještak Šimanović, a koji prileži spisu.

19. Sud ocjenjuje nalaz i mišljenje vještaka Andreja Babića kao stručan i objektivan. Vještak je u cijelosti odgovorio na zadatak vještačenja, nakon izvršenog očevida predmetne nekretnine, u skladu s pravilima struke te je stručno i uvjerljivo odgovorio na prigovore tuženika na nalaz i mišljenje.

20. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka Andreja Babića nedvojbeno je utvrđeno da postoji uzročno – posljedična veza između oštećenja navedenih u nalazu i mišljenju na predmetnoj nekretnini u vlasništvu tužitelja i zagrebačkog potresa te je istim potvrđeno i pisano očitovanje vještaka Šimanovića koje je isti izradio prije pokretanja ovog parničnog postupka.

21. Utvrđeno je da je da je tužitelj prije pokretanja ovog parničnog postupka, sukladno čl. 86 KU-a i sukladno tumačenju Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora, pribavio kao vjerodostojnu dokumentaciju, vezano za dokazivanje prava na isplatu solidarne potpore zbog zagrebačkog i petrinjskog potresa, pisano očitovanje ovlaštenog vještaka za građevinarstvo Željka Šimanovića od 11.07.2022. iz kojeg proizlazi da su zbog djelovanja potresnih sila nastala oštećenja na obiteljskoj kući u vlasništvu tužitelja, u kojoj ima prebivalište (očitovane prileži spisu na str 5-6).

22. Napominje se da prema t. 10. Zaključka Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a od 19. 5. 2020. je razvidno da u slučaju potresa od 20. 3. 2020 (zagrebački potres) radnici nisu dužni dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode, jer je ista općepoznata činjenica, a za ostvarenje solidarne potpore potrebno je ispunjenje određenih uvjeta: prijavljeno prebivalište na adresi nastanka štete, a pravo na potporu može se ostvariti isključivo na objektu za stanovanje. Tužitelj je dostavio potvrdu o prebivalištu iz koje je razvidno da ima prebivalište na adresi nastanka štete te da je oštećeni objekt stambena zgrada, odnosno radi se o objektu za stanovanje.

23. Slijedom navedenog, tužitelj je dokazao da su ispunjene pretpostavke propisane čl 86. Kolektivnog ugovora za radnike u Trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za isplatom solidarne potpore budući je nesporno zaposlenik tuženika, a u ovom postupku je nedvojbeno utvrđeno da su na nekretnini u njegovom vlasništvu i gdje ima prebivalište nastale posljedice (oštećenja) uslijed prirodne nepogode (potresa), a koja solidarna potpora se isplaćuje u visini jedne prosječne mjesečne plaće, pri čemu se pod prosječnom mjesečnom plaćom podrazumijeva prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca.

24. Tužitelj je, sukladno navedenom, na ime solidarne potpore zatražio isplatu neto iznosa od 1.012,33 eur , a tuženik se na ročištu 9. 3. 2026. očitovao da je matematički izračun potraživanja nesporan, odnosno da nije sporna visina tužbenog zahtjeva, stoga je usvojen tako postavljen tužbeni zahtjev.

25. Prigovor zastare je neosnovan. Predmetno potraživanje tužitelja, zahtjev za isplatom solidarne potpore, propisano je važećim Kolektivnim ugovorom i predstavlja pravo iz radnog odnosa te se u konkretnom slučaju primjenjuje zastarni rok od pet godina, propisan Zakonom o radu. Budući se zagrebački potres nesporno dogodio 22.03.2020., a tužba u ovoj pravnoj stvari je podnesena je 13. 12. 2023., to je razvidno da nije protekao petogodišnji zastarni rok.

26. Odluka o parničnom trošku donesena je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP- a, koja propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove parničnog postupka. Visina troška tužitelja,, zastupanog po punomoćniku odvjetniku, određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14, 118/14, dalje u tekstu: Tarifa), prema zadnje istaknutoj vrijednosti predmeta spora, i to za: sastav tužbe 75 bodova OT (Tbr. 7/1), sastav podneska od 16.12.2024. kojim dostavlja u spis Prosjek plaća u gospodarstvu grada Zagreba i očitovanje Državnog zavoda za statistiku 18,75 bodova OT (Tbr. 8/4), podnesak od 7.7.2025. kojim specificira tužbeni zahtjev 75 bodova OT (Tbr. 8/1), podnesak od 8.7. 2025. kojim je uplaćen predujam za vještačenje 18,75 bodova OT (tbr. 8/4), podnesak od 17.10.2025. u kojem se očituje na nalaz i mišljenje 75 bodova OT (Tbr. 8/1), zastupanja na ročištu od 09.09.2024., 01.07.2025., i 09.03.2026. sve po 75 bodova OT (Tbr. 9/1), ročište 10. 12. 2025. 18,75 bodova OT (tbr. 9/5) i ročište za objavu presude 37,5 bodova OT (Tbr. 9/3), dakle ukupno 468,75 bodova OT, što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 937,50 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 1.171,87 eur.

27. Na navedeni iznos valja pridodati iznos plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 625,00 eur, slijedom čega parnični trošak priznat tužitelju u ovoj pravnoj stvari iznosi ukupno 1.796,87 eur.

28. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO-a i čl. 30. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12 i dr.) te je iste tužitelju dosuđena od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

U Zagrebu, 22. travnja 2026.

Sudac:

Dario Partl

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika