REPUBLIKA HRVATSKA
Posl.br.Ovr.175/2026-2
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja SO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protivnika osiguranja ĆO, [adresa], radi određivanja privremene mjere osiguranja, dana 27. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja zaprimljen pred ovim sudom dana 22. travnja 2026., a koji glasi:
"1. Zabranjuje se protustranci ĆO izvođenje bilo kakvih građevinskih radova na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu koji zahvaća k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu predlagateljice.
2. Nalaže se protustranci da odmah obustavi sve započete radove.
3. Ova mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka.“
Obrazloženje
1.1. U svom prijedlogu, zaprimljenom pred sudom dana 22. travnja 2026. predlagateljica osiguranja navodi da protivnik osiguranja izvodi građevinske radove na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to izvan građevinskog područja i bez valjane građevinske dozvole. Prema nalazu ovlaštenog geodeta dio izgradnje zahvaća k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u suvlasništvu predlagateljice osiguranja, čime dolazi do neposredne povrede prava vlasništva. Gradnja je u tijeku te postoji neposredna opasnost od nastanka nenadoknadive štete, opasnost od dovršetka objekta i otežanog uklanjanja, kontinuirano i protupravno zadiranje u vlasništvo predlagateljice. Predlagateljica čini vjerojatnim svoje vlasništvo zemljišnoknjižnim izvatkom i povredu tog prava geodetskim nalazom. Smatra da bi bez donošenja predložene mjere šteta bi bila trajna i teško popravljiva.
1.2. Kao dokaz svojih tvrdnji predlagateljica dostavlja izvadak iz BZP-a za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 4-5 spisa), akt naslovljen kao „(geodetski nalaz) Izjava temeljem prijave susjeda i neslužbenog izvida geodeta“ od 15. travnja 2026. (stranica 6 spisa) i fotografije (stranica 7-9 spisa).
2. Prijedlog nije osnovan.
3.1. Sukladno čl. 341.st.2. Ovršnog zakona (Narodne novine br,112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 –dalje OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu odredbi OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.
3.2. Čl.346. Ovršnog zakona propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
4. Da bi sud udovoljio prijedlogu za određivanje privremene mjere potrebno je da dva zakonom predviđena uvjeta budu kumulativno zadovoljena, i to u stupnju vjerojatnosti. Sud u ovom konkretnom slučaju nalazi da ni jedan od dva propisana uvjeta nije zadovoljen na način kako to zakon predviđa.
5. Sud je izvršio uvid u prijedlog i priloženu mu dokumentaciju.
5.1. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da je predlagateljica osiguranja upisana kao suvlasnica 1/48 dijela prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
5.2. U aktu nazvanom „(geodetski nalaz) Izjava temeljem prijave susjeda i neslužbenog izvida geodeta“ stoji da na temelju prijave susjeda i prethodnog izvida geodeta iz usluge neupitano proizlazi da investitor JO neovlašteno koristi čest.1329/44 na kojoj je suvlasnica sa rođacima; da investitor koristi predmetnu česticu za pristup svojoj, za smještaj svog montažnog objekta, ali je gradnjom također zahvatio dio njene čestice o čemu se kao dokaz prilaže WhatApp fotografija na kojoj je ručno geodet koji je na njenu zamolbu iz usluge izvršio terenski uvid crtom označio granice njene čestice; da je protivnik osiguranja angažirao geodeta ČO koji je upravo u postupku geodetske izmjere i izrade skice gdje će precizno biti vidljivo u kojem dijelu bespravna građevina protivnika osiguranja leži na njenom objektu, dok je korištenje čestice za pristup cesti i za smještaj montažne kučice neupitno; da pošto rok od 30 dana od spoznaje da je njena imovina uzurpirana ističe 21. travnja 2026., moli da ova izjava zamijeni Geodetski nalaz jer si ne može dopustiti da izgubi pravo na privremenu mjeru zaštite smetanja posjeda. Akt je datiran na dan 15. travnja 2026. i potpisan od strane predlagateljice osiguranja.
5.3. Uz gore navedeno priložene su i tri fotografije od kojih prva prikazuje montažni objekt, građevinski materijal i objekt u izgradnji, a na kojoj fotografiji su izvučene dvije crte koje obilježavaju oblik kriške, te je na dnu napisano da su linije na fotografiji oznake geodeta kojim je označena linija čestice koja pripada predlagateljici osiguranja. Na preostalim fotografijama su isti objekti slikani iz drugog kuta, te slika znaka koji obilježava ulicu Lanište, put i okolno raslinje, te bager.
6. Kod ocjene da li postoje i da li su kumulativno ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere, sud najprije treba ocijeniti vjerojatnost predlagateljeve tražbine. Iz teksta prijedloga razvidno je da predlagateljica osiguranja svojom tražbinom smatra zaštitu svog suvlasništva na čestici 1329/43 k. o. [katastarska općina]. Kao dokaz navedenog dostavlja zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg je razvidno da ista doista jest upisana suvlasnica na navedenoj čestici. Međutim, da bi se tražila ovakva vrsta zaštite (privremena mjera kao hitan institut) predlagateljica osiguranja mora učiniti vjerojatnim da bi se nešto uistinu događalo na toj čestici i da je došlo do ugroze njenog vlasništva i to baš od strane protivnika osiguranja. Iz prijedloga ni dostavljenih priloga nije razvidno da bi se radilo baš o česticama zemlje koje označava predlagateljica, jer je jedini dokaz isprava koju je ona sama sastavila. Isto je tako kad je riječ o granicama čestica, jer dvije crte koje su rukom izvučene na fotografiji koja je napravljena mobitelom, nisu dokaz koji čini vjerojatnim da se granice nalaze baš tu, i te fotografije i crte je mogla napraviti bilo koja osoba po vlastitom nahođenju.
7. Drugi uvjet, a to je vjerojatnost opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti , sud također ne smatra ispunjenim. Iz teksta proizlazi da bi se česticom koja je suvlasništvo predlagateljice prolazilo za pristup cesti i smještaj montažne kučice, čime se ne mijenja lice mjesta. Ukoliko se zbilja radi o česticama koje je naznačila predlagateljica osiguranja, i bi granice koje su naznačene na fotografiji bile točne (iako je sudu teško vjerovati da bi stručna osoba na ovakav način označila granice), nije pojašnjeno na koji način bi određivanje ovakve mjere otklonilo mogućnost otežanja ostvarenja tražbine (jer se objekt, koji već postoji, može srušiti) ili u čemu bi se sastojala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koja prijeti i koja bi se određivanjem mjere spriječila. Naime, nije dovoljno da predlagatelj osiguranja okarakterizira štetu kao nenadoknadivu ili teško nadoknadivu, potrebno je navesti okolnosti koje bi ukazivale na takav karakter štete i da ona zbilja prijeti.
8. U konkretnom slučaju predlagateljica osiguranja temelji cijeli prijedlog gotovo isključivo na svojoj procjeni, a ona sama je autorica onog što dostavlja kao dokaz i naslovljava kao geodetski nalaz, a i autorstvo fotografija koje dostavlja je upitno. Takvi navodi su time paušalni i nisu ničim potkrijepljeni. Sud prilikom odlučivanja o prijedlogu da se odredi privremena mjera ne može odluku donijeti samo na temelju toga da li mu ono što iznosi predlagatelj zvuči životno, već je potrebno da se gore citirana dva uvjeta učine barem vjerojatnim, za što je nužno da budu potkrepljeni barem nekim dokazom koji ne potječe od same predlagateljice.
9. Slijedom navedenog, a kako uvjetni za određivanje privremene mjere nisu ispunjeni, odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Dubrovniku 27. travnja 2026.
Sutkinja:
Ana Poljanić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, u tri primjerka u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.
DN-a:
- predlagateljica osiguranja