Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: R1-310/2025-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja EK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog p.p. odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Korotaj & partneri, iz Pule-Pola, protiv predloženika FK, iz [adresa], zastupanog p.p. Mariani Pilat Rudan, odvjetnici u Poreču-Parenzo, radi uređenja međe, nakon provedenog postupka

r i j e š i o  j e

I Odbija se prijedlog predloženika kojim predlaže prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod ovog suda pod posl. br. P-203/2025.

II Međa između k. č. br. [katastarska čestica], u vlasništvu predlagatelja i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu predloženika, uređuje se linijom označenom sa A-B, time da se točka A označava željeznim klinom zabijenim u zemlju, a točka B crvenom bojom na kamenu.

III Sastavni dio ovog rješenja je skica lica mjesta izrađena 15. travnja 2026. od strane ĆK, geometra, na kojoj je prikazana uređena međa.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je dana 21. listopada 2025. podnio prijedlog za uređenje međe. U prijedlogu tvrdi da je 1/1 vlasnik i kvalificirani posjednik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisane kao ŠUMA, površine 5500 m2, dok da je predloženik 1/1 vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisane kao PAŠNJAK, površine 3062 m2. Nesporno da je da su gore opisane nekretnine susjedne. U odnosu na među koja da se proteže između gore opisanih nekretnina, predlagatelj ističe kako postoji nesklad između katastarskog nacrta te stvarnog stanja na terenu, odnosno kako se međa na terenu između nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k.o. s jedne, te nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] s druge strane, obje k. o. [katastarska općina], proteže južnije od međe koja je prikazana u katastarskom planu, odnosno južnije u odnosu na nekretninu u vlasništvu predlagatelja.S ciljem postizanja sporazuma oko uređenja međe, predlagatelj i predloženik započeli da su pregovore oko izrade geodetskog elaborata radi evidentiranja stvarnog položaja predmetnih nekretnina, budući da međa nije nikada prije službeno utvrđena. Međutim, sporazum u konačnici da nije postignut uslijed čega da je predlagatelj primoran pokrenuti ovaj izvanparnični postupak. Nadalje, predlagatelj da je, zajedno sa svojim pravnim prednicima dugi niz godina u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koju da koristi u skladu sa svojim vlasničkim ovlaštenjima. Knjižni prednici predloženika, kao niti sam predloženik, da nikada nisu osporavali među, niti način korištenja predmetne nekretnine od strane predlagatelja. Sukladno članku 21. stavku 3. ZV-a, pravo na zaštitu posjeda da prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastanka smetanja. Čak i u slučaju da posjed nije istinit, odnosno da je pribavljen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja, isti da postaje miran onoga trenutka kada je osobi od koje je posjed oduzet prestalo pravo na zaštitu istoga. Predlagatelj predlaže da se radi uređenja, odnosno određivanja i označavanja stvarne međe izradi novi geodetski elaborat. Budući da među između nekretnina nije moguće ispraviti sukladno katastarskom nacrtu jer da isti ne odražava stvarno stanje na terenu, a sporazum između stranaka da nije postignut, predlagatelj, pozivajući se na čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14; dalje u tekstu: ZV), predlaže da sud utvrdi među između predmetnih nekretnina prema posljednjem mirnom posjedu predlagatelja budući da za to postoji pravni interes predlagatelja te da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za navedeno. Slijedom svega iznesenog, a posebno s obzirom na to da je predlagatelj u posljednjem mirnom posjedu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da međa između predmetnih nekretnina, te prikazana u Katastru ne odražava stvarno stanje na terenu, predlagatelj predlaže da sud nakon provedenog postupka, uredi među između nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] prema posljednjem mirnom posjedu predlagatelja.

2. U odgovoru na prijedlog predloženik navodi da priznaje da je predlagatelj vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a da je predloženik upisan kao vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] te da su rečene nekretnine susjedne. Međutim, osporava se da bi postojao nesklad između katastarskog nacrta te stvarnog stanja na terenu, odnosno da se međa, koja se proteže između naprijed navedenih nekretnina, proteže južnije od međe koja je prikazana u katastarskom operatu. Stoga da se predloženik protivi prijedlogu predlagatelja da se međa između predmetnih nekretnina uredi prema posljednjem mirnom posjedu te predlaže među urediti prema katastarskom nacrtu. Predlagatelj da je na rubnom zapadnom dijelu nekretnine u vlasništvu predloženika označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], u dijelu te nekretnine koji da neposredno graniči s jugoistočnim dijelom nekretnine u vlasništvu predlagatelja označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] posložio ispiljena drva te postavio pomoćni objekt – nadstrešnicu za odlaganje drva, drugog materijala i alata. Na taj način da je predlagatelj smetao predloženika u njegovom posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine odnosno na taj da je način izvršio uznemiravanje njegova prava vlasništva. Budući da je predlagatelj na naprijed opisani način bespravno uznemiravao predloženika u izvršavanju vlasničkih ovlasti na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], predloženik da je bio primoran zatražiti sudsku zaštitu i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Predloženik da je kao tužitelj putem punomoćnika dana 03. ožujka 2025. godine podnio tužbu zbog uznemiravanja prava vlasništva te da se taj postupak kod Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču – Parenzo vodi pod posl.br. P-203/2025. Budući da predlagatelj u ovom postupku traži da se međa između predmetnih nekretnina uredi prema posljednjem mirnom posjedu, predloženik drži da je sukladno čl. 12. Zakona o parničnom postupku potrebno prethodno donijeti pravomoćnu odluku u sudskom postupku zbog uznemiravanja prava vlasništva te da navedeno predstavlja prethodno pitanje o kojem da ovisi odluka u ovoj pravnoj stvari. Stoga se predlaže sudu, sukladno čl. 213. Zakona o parničnom postupku donijeti rješenje o prekidu ovog postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji da se kod ovog suda vodi pod posl.br. P-203/2025.

3. Prema čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23, dalje: ZIP) u vezi s čl. 213. st. 1. t. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91 i dr., dalje: ZPP) sud će odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (čl. 12. ZPP-a).

Uvidom u tužbu (87-89) je utvrđeno da se radi o tužbi predloženika, kao tužitelja, protiv predlagatelja, kao tuženika, zbog uznemiravanja prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Među strankama je nesporno da kod ovog suda pod poslovnim brojem P-203/2025 teče parnica po tužbi (87-89) predloženika, kao tužitelja, protiv predlagatelja, kao tuženika, koja se odnosi na spornu površinu, da je u tom predmetu donesena presuda kojom je usvojen tužbeni zahtjev, da je protiv te presude predlagatelj uložio žalbu, te da o žalbi još nije odlučeno.

Odluka suda u izvanparničnom postupku radi uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu ne ovisi o prethodnom rješenju pitanja je li jedna od stranaka drugu stranku uznemirila u pravu vlasništva, odnosno, o odluci parničnog suda o tome je li jedna od stranaka drugu stranku uznemirila u pravu vlasništva. To iz razloga što se tužbom zbog zabrane uznemiravanja ne štiti posjed (o čemu će u nastavku biti riječi), pa njeno podnošenje ne sprječava umirivanje posjeda.

Stoga, ne postoji razlog da sud odredi prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod ovog suda vodi pod posl. br. P-203/2025, a što predloženik predlaže. Zato je odlučeno kao u t. I dispozitiva.

4. U dokaznom postupku je izvršen uvid u: izvatke iz BZP-a (3-5), izvadak iz katastarskog plana (6) i tužbu (87-89). Izvršeni su uviđaj i geodetsko vještačenje. Saslušani su svjedoci ĐK, TK i NK, predloženi po predlagatelju i BK, predložena po predloženiku.

Saslušane su izvanparnične stranke.

5. Uvidom u izvatke iz BZP-a, utvrđeno je da je predlagatelj uknjižen kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], označene kao Drin, šuma, s površinom od 5500 m2, iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predloženik je uknjižen kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], označene kao Drin, pašnjak, s površinom od 3062 m2 , iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Među strankama je nesporno da je predlagatelj vlasnik i posjednik k. č. br. [katastarska čestica], a predloženik vlasnik i posjednik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Uvidom u izvadak iz katastarskog plana je utvrđeno da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] susjedne. To je među strankama i nesporno.

Među strankama je nesporno da je na spornoj površini predlagatelj postavio ispiljena drva i pomoćni objekt – nadstrešnicu za odlaganje drva i drugog materijala i alata.

Nije sporno da je nadstrešnica napravljena pred više od 4 godine (predlagatelj tvrdi da ju je napravio pred 12 ili 13 godina, a predloženik tvrdi da je nadstrešnica napravljena krajem 2021.).

Nesporno je da su drva unutar nadstrešnice predlagateljeva.

Uvidom u tužbu je, kao što je naprijed rečeno, utvrđeno da se radi o tužbi predloženika, kao tužitelja, protiv predlagatelja, kao tuženika, zbog uznemiravanja prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Nesporno je, kao što je naprijed rečeno, da kod ovog suda pod poslovnim brojem P-203/2025 teče parnica po tužbi (87-89) predloženika, kao tužitelja, protiv predlagatelja, kao tuženika, koja se odnosi na spornu površinu, da je u tom predmetu donesena presuda kojom je usvojen tužbeni zahtjev, da je protiv te presude predlagatelj uložio žalbu, te da o žalbi još nije odlučeno.

Nesporno je da među strankama nije bilo posjedovnih parnica vezano za spornu površinu.

6. Prema čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV), ako je međa između dvije nekretnine sporna, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku uredi među.

Na ročištu održanom na licu mjesta, geodetskim vještačenjem, na koje nije bilo prigovora, a sud nalaz i mišljenje vještaka ocjenjuje nepristranim i stručnim, pa ga zato prihvaća, utvrđeno je da je k. č. br. [katastarska čestica] u naravi šuma sa gospodarskim objektom. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u naravi šuma.

Predlagatelj je na ročištu održanom na licu mjesta pokazao liniju koja po njemu predstavlja međašnu liniju između predmetnih nekretnina. Ta je linija označena sa A-B.

Predloženik je, pak, pokazao liniju koja po njemu predstavlja međašnu liniju između predmetnih nekretnina. Ta je linija označena sa C-B. Obje su linije položajno prikazane na skici pobliže opisanoj u t. II dispozitiva, koja je sastavni dio ovog rješenja.

Uviđajem je utvrđeno da je sporna površina (površina između linija A -B i C-B) u naravi šuma na kojoj se nalazi nadstrešnica u kojoj se nalaze ispiljena drva. Istočno od nadstrešnice se nalazi hrpa lišća. Na spornoj površni se nalazi utabani put za prilaz na spornu površinu. Šuma južno od sporne površine je gušća i obrasla, a šuma sjeverno od sporne površine je ista šumi na spornoj površini.

Nije sporno da hrpu lišća na spornu površinu nije stavio predloženik (predlagatelj tvrdi da ju je stavio on, a predloženik tvrdi da ne zna tko ju je stavio, ali da nije on).

Iz izloženog je vidljivo da je međa između predmetnih nekretnina sporna, pa je ispunjena pretpostavka za traženje da sud u izvanparničnom postupku uredi među.

Prema čl. 103. st. 2. ZV-a sud uređuje među prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Prema st. 3. istog članka ako nije u stanju postupiti prema st. 2. ovog članka, sud uređuje među prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

Budući da predlagatelj nije pristao na uređenje međe između predmetnih nekretnina prema katastarskom nacrtu, te da nije bilo sporazuma stranaka oko uređenja te međe, valjalo je, sukladno čl. 103. st. 3. ZV-a, tu među urediti prema posljednjem mirnom posjedu.

Sukladno gore navedenom kriteriju, valjalo je utvrditi tko je u posljednjem mirnom posjedu sporne površine (površine između linija A-B i C-B).

Prema iskazu svjedoka CK, u bitnom, spornu površinu posjeduje predlagatelj, na način da ju čisti, održava i na njoj drži drva, otkad svjedok zna, više od 40 godina. Na njoj je pilio drva. Što svjedok zna, nikada nitko drugi nije koristio spornu površinu. Svjedok cijeli život prolazi po putu uz spornu površinu.

Prema iskaza svjedoka IK, u bitnom, u posjedu sporne površine je predlagatelj. On ovu površinu čisti i održava i na njoj je pilio drva. Predlagatelj je u posjedu sporne površine sigurno 50 godina. Svjedok se sjeća da se još kao dječak igrao na spornoj površini. Nikada nije vidio da netko drugi koristi spornu površinu. Svjedok uz spornu površinu prolazi cca 10 puta godišnje.

Prema iskazu svjedoka NK (drugog nećaka predlagatelja), u bitnom, otkad on zna za sebe, sigurno dvadesetak godina, predlagatelj posjeduje spornu površinu, na način da je održava u stanju u kojem je sada. Svjedok je vidio predlagatelja da na spornoj površini pili drva. Nikada nije vidio da netko drugi posjeduje, odnosno, bilo što radi na spornoj površini. Svjedok barem jednom tjedno prolazi po putu uz spornu površinu.

Prema iskazu svjedokinje BK (izvanbračne supruge predloženika), u bitnom, spornu površinu koriste predloženik i njegova familija, kao i familija svjedokinje kada dođe u mjesto u kojem se nalaze predmetne nekretnine. Svi oni ovu površinu koriste na način da na njoj pile drva. Neovisno što je predlagatelj na spornu površinu postavio nadstrešnicu, familija predloženika koristi spornu površinu na način da dođe s kolicima po drva. Također, kada ovdje dođe svjedokinjina sestra, ona sa psom šeće po spornoj površini, jer joj je to najbliži teren. Svjedokinja u mjesto u kojem se nalaze predmetne nekretnine dolazi često, svaki vikend, a ponekad i na period od 10, 15, mjesec dana.

Prema iskazu predlagatelja, u bitnom, u posjedu sporne površine je on, i to više od 30 godina. Spornu površinu je uvijek čistio i održavao kao sastavni dio njegove šume. Utabani put za prilaz na spornu površinu je utabao on. Na spornoj površini pili drva. Zadnji put je to činio nedavno. Hrpa lišća na spornoj površini je postavljena od strane njegovih radnika. Otkad je u posjedu, nitko drugi osim njega nije posjedovao spornu površinu.

Prema iskazu predloženika, u bitnom, spornu površinu upotrebljava predloženik na način da mu je po njoj zgodno proći kada pili drva u šumi. Spornu površinu koristi predlagatelj, dovoljno ju je pogledati. To je vidljivo iz razloga što su na spornoj površini predlagateljeva nadstrešnica i drva. Neovisno o nadstrešnici, predloženik i dalje upotrebljava spornu površinu kao da je njegova. Predloženik svoju nekretninu, koja je više od 100 godina u vlasništvu njegove familije, koristi oduvijek, uključujući i spornu površinu. Kada pili drva na svojoj nekretnini, prolazi po spornoj površini. U mjesto gdje se nalaze predmetne nekretnine dolazi često, svaki vikend, a nekad, posebno u kolovozu, dolazi na period od 10, 15 ili mjesec dana.

Neki od svjedoka su u srodstvu sa pojedinom od stranaka (NK i BK), a jedan od svjedoka (TK) je u "zategnutim" odnosima sa sinom predloženika. No, to, samo po sebi, ne upućuje na neistinost njihovih iskaza.

Prema čl. 10. st. 1. ZV-a, osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.

Svjedoci ĐK, TK i NK, te predlagatelj su bili, u bitnom, međusobno neproturječni kada su iskazivali da je predlagatelj više godina u posjedu sporne površine. O tome imaju neposrednih saznanja. Iskazivali su neposredno uvjerljivije od predloženika i svjedokinje BK. Iskazima JK, IK i NK, te predlagatelja ide u prilog činjenica da se na spornoj površini barem 4 godine nalazi predlagateljeva nadstrešnica, te predlagateljeva drva, kao i činjenica da je šuma južno od sporne površine (za koju nije sporno da je u posjedu predloženika) gušća i obrasla, a šuma sjeverno od sporne površine (za koju nije sporno da je u posjedu predlagatelja) ista šumi na spornoj površini. Konačno, u prilog iskazu predlagatelja i po njemu predloženih svjedoka ide i dio iskaza predloženika iz kojeg proizlazi da i predlagatelj koristi spornu površinu. Kraj iznijetog, sud prihvaća iskaze predlagatelja i po njemu predloženih svjedoka, a ne prihvaća iskaz predloženika i svjedokinje BK, te utvrđuje da je u posjedu sporne površine predlagatelj, i to više godina.

Ostaje pitanje je li ovaj posjed sporne površine miran.

Prema čl. 18. st. 2. ZV-a posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.

Prema čl. 21. st. 4. ZV-a pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. Prema st. 3. istog članka pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

Sve da je predlagatelj posjed sporne površine od prijašnjeg posjednika stekao silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, taj njegov posjed je postao miran. Naime, predlagatelj je u posljednjem posjedu sporne površine dulje od godine dana. Predloženik nije u roku od godine dana od njegovog stupanja u posjed putem dopuštene samopomoći ili tužbom zbog smetanja posjeda zaštitio svoj posjed, pa se protekom tog roka posjed predlagatelja umirio.

Tužbom zbog zabrane uznemiravanja se ne štiti posjed, pa njeno podnošenje ne sprječava umirivanje posjeda.

S obzirom na rečeno, sud utvrđuje da je posjed sporne površine (koji ima predlagatelj) miran.

Slijedom svega iznijetog, a temeljem čl. 103. st. 3. i 4. ZV-a, odlučeno je kao u t. II i III dispozitiva ovog rješenja.

U Poreču-Parenzo, 22. travnja 2026.

S u d a c:

Alen Barbić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. predlagatelju p.p., uz skicu lica mjesta od 15. travnja 2026.,

2. predloženiku p.p., uz skicu lica mjesta od 15. travnja 2026.

S u d a c: