Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Križevcima

[adresa], E 14

Poslovni broj: Pn-89/2023-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima po sucu toga suda Ivani Čolić Bagarić, u pravnoj stvari tužiteljice ES OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zorislavu Krivačiću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Zorislav Krivačić i Korana Krivačić odvjetnicima u Bjelovaru, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., OIB 22694857747, sa sjedištem u [adresa], zastupan po punomoćnici Katarini Ileković, odvjetnici Odvjetničkog društva Grgić & Partneri sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete , nakon održane glavne rasprave 12. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Zorislava Krivačića i punomoćnika tuženika odvjetnice Katarine Ileković, 22. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., OIB: 22694857747, [adresa], da isplati tužiteljici ES, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime neimovinske štete iznos od 6.000,00 eura (šest tisuća eura) s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja zahtjeva, tj. dana 09.03.2023. pa do 29.12.2023. po stopi zatezne kamate određene uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje i glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., OIB: 22694857747, [adresa], da isplati tužiteljici ES, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime imovinske štete ukupan iznos od 562,50 eura (petsto šezdeset dva eura pedeset centi), a koji se odnosi na tuđu pomoć i njegu od 09.03.2023. pa do 29.12.2023. po stopi zatezne kamate određene uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje i glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. 4 srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu imovinske štete koja se odnosi na uništenu odjeću i obuću u visini od 200,00 eura (dvjesto eura), s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja zahtjeva kao i u dijelu koji se odnosi na imovinsku štetu na tuđu pomoć i njegu u iznosu od 62,50 eura (šezdeset dva eura pedeset centi) odnosno preko dosuđenog iznosa.

IV. Nalaže se tuženiku podmiriti trošak ovog postupka u iznosu od 4.465,43 eura (četiri tisuće četiristo šezdeset pet eura četrdeset tri centa) zajedno s zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po referentnoj stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je ovom sudu podnijela tužbu radi naknade imovinske i neimovinske štete nastale u prometnoj nezgodi koja se dogodila 17. prosinca 2022. oko 17,40 sati u mjestu Ivanska, kojom prilikom je tužiteljica prelazila kolnik sa parkirališta na drugu stranu kada je došlo do naleta osobnog vozila na nju kojim je upravljao PS. Navodi da je uslijed udara zadobila teške tjelesne ozljede i da je pretrpjela duševne i fizičke boli kao i strah. Nadalje ističe da je bila zadržana na liječenju u Općoj bolnici Bjelovar i na Klinici za dječje bolesti u Zagrebu, pri čemu joj je bilo potrebno više liječenje po specijalistima, provođenje fizikalne terapije i psihološka rehabilitacija.

1.2. U tijeku postupka, nakon provedenih vještačenja tužiteljica je specificirala svoj tužbeni zahtjev tako da s osnove imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 675,00 eura, 200,00 eura na ime uništene odjeće, dok u preostalom dijelu koji se odnosi na iznos neimovinske štete potražuje i dalje iznos od 6.000,00 eura.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne osporava da se dogodio štetni događaj kao niti činjenicu da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede, međutim ističe da je tužiteljica svojim postupanje izazvala prometnu nezgodu na način da je prelazila kolnik van pješačkog prijelaza čime je kršila odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Osporava visinu zatražene imovinske i neimovinske štete te se osporava zatražena zatezna kamata. Predlaže tužbu i tužbeni zahtjev odbiti.

3. Tijekom postupka radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica, sud je pročitao potvrdu Policijske postaje Čazma (list 9-10 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 11 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 12- 36 spisa), zahtjev za oslobođenje od tjelesnog i zdravstvene kulture za školsku godinu 2023. (list 37 spisa), zahtjev za isplatu naknade štete (list 38-39 spisa), utemeljeni odgovor od 28. travnja 2023. (list 69 spisa), pročitao optužnicu Općinskog državnog odvjetnika za mladež (list 92-97 spisa), nalaz i mišljenje radiologa (list 100 spisa), pročitao zapisnike o saslušanju svjedoka ŽS (list 102-103 spisa), medicinski karton tužiteljice (list 117-120 spisa), pročitao zapisnik o saslušanju svjedoka PS i VS (list 130-132 spisa), zapisnik o saslušanju TS te tužiteljice (list 136-138 spisa), nalaz i mišljenje vještaka prometne struke DS (list 158-171 spisa), nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka Petra Škavića ( list 204-209 spisa), nalaz i mišljenje medicinskog vještaka (list 221-223 spisa).

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom naknade neimovinske (zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje) i imovinske (troškovi liječenja, tuđe pomoći njege te oštećenih stvari) štete nastale u prometnoj nezgodi u kojoj je sudjelovao osiguranik tuženika temeljem članka 965., 1063. u vezi s čl.1068., 1095. st.1. i 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; u daljnjem tekstu ZOO).

5. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija niti je sporan štetni događaj i nastale ozljede u predmetnom događaju.

5.1. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva, konkretno sporna je isključiva odgovornost osiguranika tuženika te visina tužbenog zahtjeva.

6. Sud je na temelju izvršenog uvida u spis Policijske postaje Čazma, potvrde Policijske postaje Čazma, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, optužnice Općinskog državnog odvjetnika za mladež utvrdio da je osiguranik tuženika u vrijeme štetnog događaja imao status mladog vozača, za kojeg vrijedi zabrana prisutnosti alkohola u organizmu. Nadalje je utvrđeno da je prije štetnog događaja konzumirao alkohol, pri čemu mu je izmjerena koncentracija od 0,34 g/kg, odnosno umanjena na 0,24 g/kg, kao i da je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog izazivanja prometne nezgode, koji do donošenja ove odluke nije pravomoćno okončan.

6.1. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka prometne struke DS sud je utvrdio da se osiguranik tuženika kretao brzinom od oko 62km/h prije naleta na pješake, odnosno u trenutku reagiranja na opasnost. Nadalje je utvrđeno da je prometnu nezgodu bilo moguće izbjeći kako postupanjem vozača vozila VW- odnosno osiguranika tuženika, koji je pravodobnom reakcijom i kretanjem u okviru dopuštene brzine mogao spriječiti nalet, tako i postupanjem pješakinja, odnosno same tužiteljice i njene prijateljice koje su prije stupanja na kolnik bile dužne uvjeriti se da prelazak mogu obaviti na siguran način te propustiti vozilo koje ih je ispustilo na mjestu gdje su započele prelaziti cestu, uslijed čijeg kretanja nisu mogle s potrebnom sigurnošću procijeniti uvjete za siguran prelazak kolnika.

6.2. Cijeneći sve utvrđene okolnosti konkretnog slučaja, a osobito činjenicu da je vozač kao upravljač motornim vozilom dužan postupati s povećanim stupnjem opreza i prilagoditi vožnju uvjetima na cesti, dok se propust pješakinja očituje u nedovoljnoj pažnji prilikom stupanja na kolnik i prelaženjem istog na mjestu gdje nije bilo pješačkog prijelaza, sud ocjenjuje tužiteljičin doprinos nastanku štetnog događaja u visini od 10 %.

6.3. Pri tome sud posebno uzima u obzir konkretne okolnosti na strani vozača, i to da je u vrijeme štetnog događaja imao status mladog vozača, za kojeg vrijedi stroža obveza postupanja, uključujući zabranu prisutnosti alkohola u organizmu, da je upravljao vozilom brzinom većom od dopuštene (oko 62 km/h na mjestu gdje je ograničenje 50 km/h) te da je kod njega utvrđena prisutnost alkohola u krvi. Takvo postupanje vozača, promatrano u cjelini, predstavlja teži oblik povrede prometnih propisa i ima odlučujući značaj u uzročno-posljedičnom slijedu nastanka prometne nezgode.

S druge strane, doprinos tužiteljice očituje se u tome što je kolnik prelazila izvan obilježenog pješačkog prijelaza, pri čemu se nije uvjerila da to može učiniti na siguran način, čime je postupila protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Međutim, takav propust, iako u uzročnoj vezi s nastankom štetnog događaja, po svojoj težini i značaju ne može se izjednačiti s propustima vozača u konkretnom slučaju.

Pri tome sud uzima u obzir težinu i značaj pojedinih propusta, stupanj njihove uzročne povezanosti s nastankom nezgode te okolnost da je opasnost koja proizlazi iz uporabe motornog vozila u pravilu veća, slijedom čega je pretežiti dio odgovornosti na stran i vozača.

6.4. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka kao stručan, jasan i uvjerljiv, budući da su zaključci vještaka logično i detaljno obrazloženi te utemeljeni na pravilima struke. Slijedom navedenog, sud je nalaz i mišljenje uzeo kao vjerodostojnu osnovu za utvrđivanje odlučnih činjenica, kako u pogledu osnove tužbenog zahtjeva, tako i u pogledu doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja. Pritom je od osobitog značaja i okolnost da nijedna od stranaka nije osporavala nit i isticala primjedbe ili prigovore na dani nalaz i mišljenje vještaka.

6.5. Sud nije utvrđivao odlučne činjenice na temelju iskaza predloženih i saslušanih svjedoka te tužiteljice, budući da se te činjenice mogu pouzdano utvrditi iz spisu priloženih isprava te iz nalaza i mišljenja vještaka. Osim toga, iskazi svjedoka i tužiteljice u pretežitom dijelu odnosili su se na okolnosti koje među strankama nisu bile sporne, a tiču se samog štetnog događaja i nastanka ozljede.

S druge strane, činjenica vrijednosti odjeće na koju se tužiteljica poziva u tužbi po mišljenju i stavu ovog suda treba se dokazivati odgovarajućim računima ili ponudama nadležnih trgovina, a ne slobodnom procjenom tužiteljice ili njezine majke. Samo u slučaju nemogućnosti pribave takvih materijalnih dokaza, dopušteno je te odlučne činjenice dokazivati svjedočenjem, međutim u konkretnom slučaju takva nemogućnost pribave nije dokazana.

6.6. Sud također nije utvrđivao činjenice niti na temelju zahtjeva za oslobođenje od tjelesnog i zdravstvene kulture za školsku godinu 2023., zahtjeva za isplatu naknade štete, utemeljenog odgovora od 28. travnja 2023., budući da se navedenim dokazima predlaže utvrđivanje nespornih činjenica i činjenica koje nisu odlučne u ovom postupku.

6.7. Na temelju nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka Petra Škavića , medicinske dokumentacije tužiteljice, nalaza i mišljenja radiologa, medicinskog kartona tužiteljice sud je utvrdio da je u štetnom događaju tužiteljica zadobila ozljede natučenje desne noge (natkoljenice i potkoljenice), oguljotina kože desne podlaktice, prijelom kirurškog vrata desne nadlaktične kosti, oguljotina kože slabinskog dijela leđa, mikroskopski vidljivo krvarenje u mokraću, natučenje s oteklinom i krvnim podljevom kože zatiljnog dijela glave.

Sud se, međutim, neće posebno osvrtati niti ocjenjivati dani nalaz i mišljenje, budući da se odnosi isključivo na činjenice koje među strankama nisu sporne, kao i zato što stranke na nalaz i mišljenje nisu imale primjedbi niti su se posebno očitovali na dani nalaz i mišljenje.

6.8. Sud je na temelju nalaza i mišljenja medicinskog vještaka prim. dr. sc. Romana Pavića utvrdio visinu imovinske i neimovinske štete primjenom Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29.11.2002. (izmijenjeni na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020.), a iznosi 8.021,20 eura, odnosno pojedinačno obrazloženo:

- s osnova fizičkih bolova iznos od 10.350,00 kn/ 1.373,68 eura[1] ,

- s osnova pretrpljenog straha iznos od 30.000,00 kn/ 3.981,68 eura, uzimajući u obzir da je primarni strah trajao dva sata, sekundarni jakog stupanja 3 dana, srednjeg stupnja 12 dana te slabog stupnja 45 dana, sud je pritom imao u vidu i činjenicu da je tužiteljica u vrijeme štetnog događaja bila maloljetna, koje okolnosti, u svojoj ukupnosti, opravdavaju dosudu pravične novčane naknade za pretrpljeni strah u navedenom iznosu

- s osnove duševnih bolova zbog naruženosti u iznosu od 3.750,00 kn /497,71 eur, s obzirom da se radi o naruženosti lakog stupnja koje je uočljivo trećim osobama samo ponekad

- s osnove duševnih bolova zbog smanjenje životne aktivnosti iznos od 11.250,00 kn/1.493,13 eur i

- s osnove tuđe pomoći iznos od 675,00 eura (135 sati tuđe pomoći, za obračun uzeta prosječna plaća spremačice u kućanstvu u iznosu od 5,00 eur/h).

6.9. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke kao vjerodostojan i stručan dokaz. Nalaz je izrađen savjesno i u skladu s pravilima struke, temeljen na cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji te neposrednom pregledu, uz jasno obrazložene zaključke koji proizlaze iz utvrđenih činjenica.

Mišljenje vještaka je logično, uvjerljivo i međusobno neproturječno. Vještak je na raspravi dodatno pojasnio sve relevantne okolnosti, iscrpno odgovorio na postavljene upite te argumentirano otklonio prigovore tuženika. Njegova usmena dopuna nalaza bila je jasna, dosljedna i u skladu s pisanim nalazom, bez odstupanja ili nedoumica.

Sud nije našao razloga posumnjati u stručnost, nepristranost ili točnost vještačenja, niti su tijekom postupka iznesene okolnosti koje bi dovele u pitanje vjerodostojnost nalaza i mišljenja. Slijedom navedenog, sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio kao pouzdanu osnovu za utvrđenje odlučnih činjenica u ovom postupku.

Sud ne prihvaća prigovor tuženika da tužiteljica nema pravo na naknadu za tuđu pomoć i njegu iz razloga što joj je istu pružala majka u okviru roditeljske skrbi. Naime, iako je roditelj dužan skrbiti o djetetu i poduzimati radnje u okviru roditeljske skrbi , ta obveza ne obuhvaća pojačanu i izvanrednu njegu koja je posljedica ozljeda zadobivenih u štetnom događaju.

Prema ocjeni suda, u konkretnom slučaju radilo se o dodatnoj, intenzivnoj skrbi koja nadilazi uobičajeni opseg roditeljske brige, a koja je bila nužna upravo zbog posljedica štetnog događaja. Da do tog događaja nije došlo, takva vrsta i opseg pomoći ne bi bili potrebni.

Sud pritom osobito uzima u obzir dob tužiteljice kao i činjenicu da je prije štetnog događaja bila sposobna samostalno obavljati velik broj svakodnevnih radnji, uključujući osnovne higijenske potrebe, dok u razdoblju oporavka to nije bila u mogućnosti, stoga se pomoć koju je pružala majka ne može smatrati kao redovita roditeljska skrb, već predstavlja tuđu pomoć i njegu u pravnom smislu, a za koju joj pripada pravo na naknadu.

6.10. Slijedom navedenog, nakon umanjenja utvrđenog iznosa štete za doprinos tužiteljice, proizlazi da je tuženik dužan isplatiti tužiteljici iznos od 7.219,08 eura . Od toga iznos od 562,50 eura otpada na naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege, dok se preostali iznos od 6.656,58 eura na ime neimovinske štete dosuđuje u visini zatraženog iznosa od 6.000,00 eura, sukladno specificiranom tužbenom zahtjevu tužiteljice.

7. Sud je sve dostavljene isprave cijenio kao vjerodostojne jer nemaju očitih nedostataka, a njihova vjerodostojnost tijekom postupka nije dovedena u pitanje, odnosno nije osporena od strane tuženika te je između ostalog u tijeku postupka sud izvršio uvide u originale isprava te utvrdio njihovu istovjetnost onima koje su priložene spisu.

8. Na temelju svih ovako izvedenih dokaza, sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

9. Sukladno odredbi članka 1063. ZOO-a šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

9.1. Člankom 1067. ZOO-a određeno je da se vlasnik motornog vozila oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Nadalje, obveza osiguratelja da naknadi štetu koja je nastala slučajem ili krivnjom ugovaratelja osiguranja propisana je člankom 965. st.1. ZOO-a.

9.2. Člankom 1095. st. 1. ZOO-a određeno da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan mu je naknaditi troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

10. Primjenom navedenih zakonskih odredbi na utvrđeno činjenično stanje, a imajući da je tijekom postupka utvrđeno kako je tužiteljica doprinijela nastanku štete, ali da je pretežiti dio odgovornosti na osiguraniku tuženika, sud je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji se odnosi na neimovinsku štetu, a djelomično i u dijelu koji se odnosi na imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege.

Istodobno, sud je odbio tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 200,00 eura na ime uništene odjeće, budući da je teret dokazivanja visine te štete bio na tužiteljici, koja za to nije ponudila odgovarajuće dokaze. Također, odbijen je i zahtjev u dijelu koji prelazi dosuđeni iznos na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu.

10.1. Tužiteljica je zahtijevala isplatu zakonskih zateznih kamata od dana podnošenja o mirnom postupku. Sud je taj zahtjev uvažio. Naime, zatezne kamate na iznos naknade štete ne počinju teći od dana donošenja presude, već od dana kada je obveza postala dospjela. Obveza isplate štete prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu dospijeva dostavom odštetnog zahtjeva osiguratelju.

10.2. U konkretnom slučaju prethodni postupak podnošenja odštetnog zahtjeva je bio vođen, te stoga podnošenjem tog zahtjeva osiguratelju započinje postupak za naplatu štete. Shodno tome, zatezne kamate teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguratelju.

10.3. Uporište za navedeni stav sud nalazi u članku 12. stavku 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, prema kojem u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete u propisanom roku, oštećena osoba ima pravo na isplatu kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Nadalje, odredba članka 29. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima potvrđuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

11. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 5. i 155. ZPP-a te na Tarifi o nagradama i naknadama za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje Tarifa).

11.1. S obzirom da tužiteljica nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi sud je odlučio da je tuženik dužan naknaditi tužiteljici sve troškove ovog postupka.

12.2. Tužitelju je stoga, sukladno Tarifi i vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja svake radnje, priznat trošak za sljedeće radnje poduzete u tijeku postupka:

- sastav zahtjeva u mirnom postupku od 09.03.2023. u iznosu od 500,00 eura (Tbr.

32.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika – dalje OT/ (250 bodova x 2,00 eura= 500,00 eura, VPS=17.300,00 eura)

- sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7. 1., VPS=7.075,00 eura)

- sastav podneska od 01.09.2023. u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1.)

- zastupanje na ročištu 08.11.2023. u iznosu od 200,00 eura (Tbr 9.1.)

- sastava podneska od 06.02.2024. u iznosu od 50,00 eura (Tbr.8.4.)

- zastupanje na ročištu 22.02.2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr 9.1.)

- zastupanje na ročištu 24.05.2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr 9.1.)

- zastupanje na ročištu 18.06.2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr 9.1.)

- sastava podneska od 12.12.2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1.)

- zastupanje na očevidu 04.09.2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr 9.1.)

- sastava podneska od 20.10.2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1.)

- sastava podneska od 18.12.2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1.)

- zastupanje na ročištu 12.03.2026. u iznosu od 200,00 eura (Tbr 9.1.)

- PDV na gore navedene radnje na ovaj iznos 25% u iznosu od 687,50 eura

- sudska pristojba na tužbu i prvostupanjsku odluku u iznosu od 203,19 eura

- predujam za troškove vještačenja u iznosu od 824,74 eura

odnosno sveukupno 4.465,43 eura.

12.3. Sud nije priznao zatraženi trošak sastava podneska od 27.01.2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.3.), a s obzirom da isti, prema mišljenju ovog suda, nije bio potreban za vođenje i uspjeh u parnici.

13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Križevcima 22. travnja 2026.

Sutkinja

Ivana Čolić Bagarić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranaka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obavještena o ročištu smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-Oglasne ploče sudova 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).