REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-26/2025-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužitelja MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Damir Salahović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić&Partneri iz Zagreba, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja Marina Mlačića, odvjetnika i punomoćnice tuženika Ivane Grgić Zovko, odvjetnice, 22. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. isplatiti tužitelju ŽŠ iznos od 499,65 EUR sa zateznim kamatama koje teku 28. studenog 2017. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužitelja ŽŠ za iznos od 4.864,76 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 28. studenog 2017. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. naknaditi tužitelju ŽŠ parnični trošak u iznosu od 1.049,42 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 22. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Euroherc osiguranje d.d. za naknadu parničnog troška u iznosu od 714,04 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 22. travnja 2026. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 23. srpnja 2021. navodi kako je 2. lipnja 2017. stradao u prometnoj nesreći kao vozač bicikla, a prometnu nezgodu uzrokovao je vozač koji je upravljao teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], koje vozilo je u trenutku prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika. Navodi kako je u prometnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede i to prijelom III-VI rebra s desne strane, rupturu tetive m. supraspinatus lat dex, povredu desnog ramena i lakta, udarac u lumb. kralješnicu te tešku povreda iste, trzajnu ozljedu vrata, povredu glave. Navodi kako su kao posljedica prometne nezgode vidljive i fizičke i psihičke povrede zdravlja, trpio je bolove i strah, a bila mu je potrebna i tuđa pomoć i njega. Svoj zahtjev temelji na odredbama čl. 19. st. 2., čl. 1046. i čl. 1100 st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Navodi kako se tuženiku obratio odštetnim zahtjevom 28. studenog 2017. i tuženik mu je platio iznos od 13.250,00 kn. Predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 8.044,33 EUR (60.610,00 kn) sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju te odgovornost tuženika naknaditi štetu tužitelju. Ističe prigovor zastare potraživanja. Navodi kako se štetni događaja dogodio 2. lipnja 2017., da je tužitelj za opseg i visinu štete mogao saznati 6. prosinca 2017. kada je napravio UZV desnog ramena, a tužba je podnesena 23. srpnja 2021., dakle po proteku trogodišnjeg zastarnog roka. Nadalje navodi kako je 20. siječnja 2020. tužitelju isplatio i daljnji iznos od 8.500,00 kn s osnova neimovinske štete i iznos od 250,00 za štetu s osnova tuđe pomoći i njege, zatim 19. lipnja 2020. iznos od 2.500,00 kn s osnova neimovinske štete i iznos od 1.000,00 kn s osnova štete na ime tuđe pomoći i njege. Dakle, tužitelju je ukupno platio 24.000,00 kn s osnova neimovinske štete i 1.500,00 kn s osnova tuđe pomoći i njege (3.384,43 EUR / 25.500,00 kn). Osporava zahtjev tužitelja preko plaćenog iznosa. Osporava tijek zateznih kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je donio presudu posl. br. Pn-1953/2021-41 od 2. srpnja 2024. kojom je naložio tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.179,57 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 28. studenog 2017. do isplate (točka I. izreke), dok je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan za iznos od 4.864,76 EUR sa zateznim kamatama (točka II. izreke). Naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.429,44 EUR sa zateznim kamatama (točka III. izreke) te je odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.500,00 EUR (točka IV. izreke).

4. Županijski sud u Velikoj Gorici presudom i rješenjem posl. br. Gž-676/2024- 2 od 8. listopada 2024. odbio je žalbu tuženika kao djelomično neosnovanu te je potvrdio presudu od 2. srpnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojim je naloženo tuženiku da isplati tužitelju zatezne kamate tekuće od 28. srpnja 2017. do isplate na nepobijani dio glavnice od 2.679,48 EUR. Ukinuta je presuda od 2. srpnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke preko iznosa od 2.679,48 EUR do dosuđenog iznosa 3.179,00 EUR (za iznos od 499,65 EUR), pod točkama II. i III. izreke te je u tom dijelu predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

5. U navedenoj drugostupanjskoj odluci u bitnom se navodi kako je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno jer je ovaj sud odbio utvrditi naruženje iako je vještak dr. ĆŠ u nalazu opisao postooperativne ožiljke. Navodi se kako je tužitelj već u tužbi tražio naknadu neimovinske štete s osnove povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, dakle i u odnosu na naruženje, slijedom čega isto ne predstavlja novu činjenicu, suprotno takvom zaključku prvostupanjskog suda.

6. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (list 5-40), zdravstveni karton tužitelja (list 74-229), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. ĆŠ (list 239-242), izveden je dokaz saslušanjem vještaka dr. ĆŠ (list 264-265, 340-341), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Gordanu Makariću (list 270-272), saslušan je vještak dr. Gordan Makarić (list 291-292) i tužitelj (353-354).

7. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/26 - dalje: ZPP), sud je našao tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovanim.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio u prometnoj nezgodi koja se dogodila 2. lipnja 2017. i za koju je odgovoran osiguranik tuženika.

9. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost osiguranika tuženika. Sporna je visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

10. S obzirom da je sporna visina tužbenog zahtjeva, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima kirurgu prof. dr. sc. ĆŠ, prim. dr. med. i psihijatru prim. Gordanu Makariću, dr. med.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. ĆŠ proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom III. do VI. rebra desno, natučenje glave, natučenje desnog ramena, natučenje lakta, puknuće ligamenta desnog ramena (akromioklavikularnog i korakoklavikularnog), puknuće tetive mišića supraspinusa desnog ramena. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo s kirurškog aspekta nakon kontrole fizijatra – 20. studenog 2020. Tužitelj je trpio bolove jakog intenziteta, trajnog karakterna sumarno 4 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 15 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 56 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tužitelj je pretrpio tzv. primarni strah koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Ozljeda prsnog koša i desnog ramena dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti ukupno realno 12% koje se očituje u ograničenoj i bolnoj pokretljivosti desnog ramena, naročito prilikom rada u razini ramenog zgloba, dok nije moguć rad u razini iznad ramenog obruča te bolovima prilikom dubljeg disanja, kihanja, kašljanja, kod težih fizičkih napora. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć sumarno 7 dana po 3 sata dnevno, 45 dana po 2 sata dnevno te još 30 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

12. Obje stranke prigovorile su nalazu i mišljenju vještaka dr. ĆŠ pa je vještak usmeno saslušan na ročištu održanom 14. rujna 2023. U svom usmenom očitovanju vještak navodi da je tijekom bolničkog liječenja utvrđena bolnost u području desnog ramenog zgloba. Ozljeda prijeloma III. do VI. rebra desno može zamaskirati ozljedu u području desnog ramenog zgloba zbog toga jer prijelomi rebra izrazito bole. Na kontroli kirurga nakon bolničkog liječenja tužitelj se i dalje žalio na bolove u području desnog ramena te je stoga preporučen ultrazvuk desnog ramena koji je učinjen 5. rujna 2017. i nađena je manja količina slobodne tekućine oko tetive mišića supraspinatusa. Kasnije je ponovo učinio ultrazvik gdje se nalazi ruptura tj. puknuće tetiva između vrha lopatice i ključne kosti s pomakom u zglobu između lopatice i ključne kosti. Obzirom na bolnost u ramenom zglobu učinjen je još jedan uzv. ramena koji ukazuje na potpunu rupturu tetive mišića supraspinatusa, a koji predstavlja u stvari dio rotatorne manžete desnog ramena. CIjeli tijek liječenja, tegobe, smetnje i obrada ukazivala je na ozljedu u području desnog ramenog zgloba. Smatra da nije precijenio posljedice zadobivenog ozljeđivanja jer je kod tužitelja došlo do prijeloma ukupno četiri rebra desno uz brojna natučenja te puknuća nekoliko ligamenata u području desnog ramena i to dvije skupine ligamenata, jedna je između ključne kosti i vrha lopatice, a druga je tetiva koja čini dio tzv. rotatorne manžete ramenog zgloba. Bolovi su također procijenjeni s obzirom na zadobivene ozljede, a prvenstveno jer je tužitelj zadobio serijski prijelom četiri rebra što je izrazito bolna ozljeda obzirom nema mogućnosti imobilizacije rebara, nego bolnost postoji tijekom respiracijskih pokreta, jer dolazi do gibanja prsnog koša i ta bolnost traje dok se prijelom ne ustabili odnosno dok se ne počne formirati vezivno sraštavanje kosti, odnosno u konkretnom slučaju rebara. Iako se u otpusnom pismu KBC Split u zaključku ne navodi potreba uporabe analgetika, životno je jasno da prijelom četiri rebra u seriji zahtjeva povremenu analgetsku terapiju. Nije odlučno što u zdravstvenom kartonu tužitelja nije navedeno propisivanje analgetske terapije jer je dio analgetika u slobodnoj prodaji i moguće ih je kupiti bez propisivanja odgovarajućeg recepta nadležnog liječnika. Od ukupnog smanjenja životne aktivnosti stanje po ozljedi prijeloma rebra bez dokazane respiratorne insuficijencije procijenjeno je na 5%, a ozljeda ramenog zgloba ocijenjena je sa 8%, što je procijenjeno s ukupno realno 12%.

13. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Gordana Makarića proizlazi kako je tužitelj kao izravnu posljedicu štetnog događaja razvio simptomatiku mješovitog anksioznog poremećaja u primarno psihički vulnerabilne strukture. Između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza te je, slijedom toga, kod tužitelja došlo do povrede duševnog zdravlja. Tužitelj je pri štetnom događaju trpio primarni kratkotrajni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do tri dana te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti cijeni 3% te će tužitelj u tom mjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi se isključivao na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti vještaci dr. Gordan Makarić i dr. ĆŠ suglasno, objedinjeno i realno cijene 14% u kojem će omjeru tužitelj morati ulagati pojačane napore u svom životu.

14. Očitujući se na prigovore stranaka vještak dr. Gordan Makarić na ročištu održanom 20. svibnja 2024. navodi da je ocjena trajnih posljedica cijenjena temeljem analize dinamike štetnog događaja, podataka iz priložene medicinske dokumentacije uključujući i zdravstveni karton te rezultata vlastitog ispitivanja. Ocjenu trajnih posljedica od 3% smatra primjerenom, a isto se temelji na podacima da se tužitelj od 2000. psihijatrijski liječi zbog tegoba u sklopu PTSP-a koje su vjerojatno posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, a isto tako i činjenici da je tužitelj nakon predmetnog štetnog događaja bio sudionikom još dvije prometne nezgode. Ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi se isključivo na predmetni štetni događaj.

15. Nalaze i mišljenja vještaka dr. ĆŠ i dr. Gordana Makarića sud je prihvatio jer su isti jasni i neproturječan sami sebi i ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka. Vještaci su svojim usmenim očitovanjima u potpunosti otklonili sve prigovore tužitelja i tuženika na nalaz i mišljenje. Zbog toga sud nije prihvatio prijedlog tuženika radi provođenja novog vještačenja po vještaku kirurgu, dok tužitelj, iako je ustrajao na prigovorima, nova vještačenja nije predložio.

16. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – dalje: ZOO), čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

17. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo u obzir obrazložene kvalifikatorne okolnosti i to utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli, vrstu i lokalitet ozljeda i utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha te utvrđeno smanjenje životnih aktivnosti. Stoga je sud našao da sve činjenice i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje iznosa od 6.000,00 EUR kao pravične novčane naknade.

18. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a, tužitelju za 141 sat potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada. Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijenama sata najniže plaćene kategorije rada, sud smatra primjerenom cijenu sata u iznosu 4,00 EUR (čl. 223. ZPP-a) pa tužitelju pripada pravo na tu naknadu u iznosu 564,00 EUR. Tužitelju je tuđa nestručna pomoć bila potrebna za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

19. Slijedom svega navedenog sud je našao da tužitelj ima pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 6.000,00 EUR i na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 564,00 EUR, odnosno ukupno 6.564,00 EUR, koju mu je štetu dužan naknaditi tuženik. Kako je tuženik, postupajući po odštetnom zahtjevu, tužitelju isplatio iznos od 3.384,43 EUR (25.500,00 kn) to tužitelju pripada dosuđen daljnji iznos od 3.179,57 EUR. Kako je presuda ovog suda od 2. srpnja 2024. postala pravomoćna u dijelu pod točkom I. izreke za iznos od 2.679,48 EUR, jer je u tom dijelu potvrđena presudom i rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici posl. br. Gž- 676/2024-2 od 8. listopada 2024., to je tužitelju dosuđen daljnji iznos od 499,65 EUR.

20. Tužbeni zahtjev u preostalom dijelu i to za iznos od 4.864,76 EUR, valjalo je odbiti kao neosnovan.

21. U pogledu zaostalog naruženja, sud je postupio sukladno uputi drugostupanjskog suda te je izveden dokaz saslušanjem vještaka dr. ĆŠ te tužitelja koji je pozvan i kako bi sud neposredno izvršio uvid u naruženje.

22. U svom iskazu vještak dr. ĆŠ naveo je kako su u pisanom nalazu i mišljenju opisana tri ožiljka u području ramena promjera oko 1 cm u boji okolne kože. Navedeni ožiljci predstavljaju naruženje lakog stupnja koji su vidljivi kada je tužitelj bez gornjeg dijela odjeće,

23. U svom iskazu tužitelj je na poseban upit suda izričito odgovorio kako mu nakon predmetnog štetnog događaja nisu zaostali nikakvi ožiljci. Na poseban upit suda jesu li mu zaostali ožiljci na području ramena, naveo je kako je pretrpio ozljedu ramena, pukle su mu tetive, ali to nije ostavilo ožiljke na koži. Imao je još jednu prometnu nezgodu prije ove. U toj prvoj prometnoj nezgodi pretrpio je ozljedu desnog lakta, lakat mu je iskočio, a u ovoj prometnoj nezgodi pretrpio je ozljedu desnog ramena te su mu pukle tetive u desnom ramenu i četiri rebra.

24. S obzirom na ovakav iskaz tužitelja kojim je otklonio da bi mu zaostali bilo kakvi ožiljci iz predmetne prometne nezgode sud s osnova povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje uslijed naruženja, tužitelju nije dosudio naknadu neimovinske štete jer mu ista, a s ove osnove, nije nastala.

25. Prema odredbi čl. 230. st. 1. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. S obzirom na činjenične navode tužbe, odnosno okolnosti samog štetnog događaja ovaj sud ocjenjuje da je tužitelj već u trenutku štetnog događaja saznao za štetnika.

26. Pod saznanjem oštećenika za štetu razumije se ne samo saznanje o postojanju štete već i saznanje o obujmu štete, odnosno o elementima njezine visine. Tužitelj je za obujam štete saznao danom završetka liječenja, kada se stabiliziralo njegovo zdravstveno stanje, odnosno 20. studenog 2020., kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka kirurga dr. ĆŠ.

27. Slijedom navedenog, od saznanja tužitelja za obujam štete 20. studenog 2020. do podnošenja tužbe 23. srpnja 2011., nije protekao (subjektivni) rok od tri godine propisan odredbom čl. 230. st. 1. ZOO-a pa tražbina tužitelja s osnova naknade štete iz predmetnog štetnog događaja nije zastarjela.

28. Tužitelju su dosuđene zatezne kamate na dosuđeni iznos štete od 28. studenog 2017., odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09; tako i VSRH u Rev-1770/15 od 11. travnja 2018.). Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

29. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a sud utvrđuje da je u pogledu visine tužbenog zahtjeva tužitelj uspio sa 39,53% svog zahtjeva. U odnosu na uspjeh dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, uspjeh tužitelja je 100%. Stoga sud ocjenjuje da je ukupno gledano tužitelj u ovom postupku uspio u omjeru od 69,77%, a tuženik s 30,23%, a kada se od postotka tužitelja koji je u većoj mjeri uspio u postupku oduzme postotak tuženika koji je u manjoj mjeri uspio u postupku, tada se utvrđuje da je preostali postotak 39,54%.

30. O parničnom trošku tužitelja odlučeno je prema odredbi čl. 155. ZPP-a, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku koji je odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' br. 138/23 - dalje: Tarifa). Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini od 100 bodova, sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podnesaka od 17. rujna 2021., 21. prosinca 2022., 1. rujna 2023. i 22. prosinca 2023. u visini od 100 bodova za svaki podnesak prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištima održanim 10. ožujka 2022., 15. rujna 2023., 20. svibnja 2024., 30. siječnja 2026. i 16. ožujka 2026. u visini 100 bodova za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife, zastupanja na ročištu održanom 26. rujna 2025. u visini 25 bodova (Tbr. 9/2 Tarife), sastava žalbe u visini 125 bodova, odnosno 1.250 bodova. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR pa tužitelju pripada iznos od 2.500,00 EUR uz PDV od 25 % (625,00 EUR), sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 63,45 EUR, sudsku pristojbi na presudu u iznosu od 126,90 EUR, odnosno ukupno 3.315,35 EUR.

31. Sukladno uspjehu tužitelja u sporu pripada mu pravo na naknadu navedenih troškova u iznosu od 1.310,89 EUR, što uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 491,71 EUR, koji troškovi su tužitelju dosuđeni u cijelosti jer su bili nužni za donošenje odluke, ukupno iznosi 1.808,60 EUR. S obzirom da je tuženik tužitelju platio nesporni iznos parničnog troška 29. srpnja 2024. (potvrda na listu 355 spisa) i to u iznosu od 759,18 EUR, to je tužitelju ovom presudom na ime parničnog troška dosuđen iznos od 1.049,42 EUR.

32. Tužitelju su dosuđene i zatezne kamate na parnični trošak koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

33. Kako tuženik nije uspio u ovom postupku, odbijen je kao neosnovan i njegov zahtjev za naknadu parničnog troška (čl. 154. st. 1. ZPP-a) i to u daljnjem iznosu od 714,04 EUR, s obzirom da je presudom od 2. srpnja 2024. zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.500,00 EUR, već pravomoćno odbijen kao neosnovan.

34. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 22. travnja 2026.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika