Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-2315/2022-44

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ulica Stjepana Radića 10

U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužitelja MA, pok. M, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženika MA pok. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, na ročištu radi objave presude 22. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EA, pok.E OIB: [osobni identifikacijski broj], predati u posjed slobodnu od osoba i stvari tužitelju EA, pok.M OIB: [osobni identifikacijski broj], dio č.z. 1480/6 k. o. [katastarska općina] i to dio koji je na skici sudskog očevida od 7. ožujka 2024., koju je sačinio sudski vještak Dražen Torbarina ing.geod. iz GEO LESI j.d.o.o. označen likom i točkama A-B dužine 40.40m, B-C dužine 1.06m, C-D dužine 14.92, D-E dužine 7.85m, E-F dužine 18.03m, ukupne površine 39 m2, sve obojano zelenom i žutom bojom, te mu se nalaže ukloniti postojeći zid, širine 0.15 m, dužine 40.80m i površine 6 m2, koji je označen žutom bojom i točkama F-E-D-C, sa naprijed opisanog dijela nekretnine i materijal odvesti na deponij, sve kako je to prikazano na skici sudskog očevida od 7. ožujka 2024. koju je sačinio stalni sudski vještak Dražen Torbarina koja skica čini sastavni dio ove presude, te se ubuduće okaniti svojatanja predmetne nekretnine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 2.634,07 eura sa zakonskom kamatom od presuđenja pa do isplate u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik i posjednik č.z. 1480/6 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik da je vlasnik č.z. 1480/111 k. [adresa]. Navodi da je tuženik protupravno, bez ikakvog pravnog osnova samovlasno zauzeo dio zemljišta u vlasništvu tužitelja oznake č.z. 1480/6 k. o. [katastarska općina] na način da je postavio betonski zid, visine cca 50-60 cm, u cjelokupnoj dužini u pravcu jug– sjever, te na taj način i uzurpirao cca 40 m2, što je sve označeno likom i točkama na prostoručnoj skici.

2. Tuženik u cijelosti osporava navode tužitelja iz predmetne tužbe, ukoliko su isti navodi u suprotnosti s navodima tuženika. Tužitelj ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja jer isti nije dokazao da je posljednji mirni posjednik nekretnine označene kao čest.br. 1480/6 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] obzirom da se kao dokaz posjeda predlaže jedino uvid u stanje u zemljišnim knjigama. Naime, zemljišne knjige služe samo i jedino kao dokaz prava vlasništva na nekretnini i pomoću uvida u stanje istih se može dokazivati aktivna legitimacija u sporovima povodom primjerice, prave vlasničke tužbe. Međutim, u ovom predmetu spor se vodi radi smetanja posjeda u kojem je tužitelj dužan dokazati da je isti u posjedu predmetne nekretnine i to u posljednjem mirnom posjedu. Tužitelj je dužan već u tužbi iznijeti sve činjenice i dokazne prijedloge usmjerene na dokazivanje kako procesnih pretpostavki tako i činjenica i osnove svog potraživanja. Budući da tužitelj ničim ne dokazuje da je posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine, a niti predlaže odgovarajuće dokaze kojim bi opravdao postojanje aktivne legitimacije, tuženik predlaže sudu bez daljnjeg raspravljanja odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Nadalje, opreza radi, tuženik na temelju odredbe čl.21.st.2 i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje u tekstu: ZV), ističe prigovor prekluzije prava tužitelja na zaštitu zbog smetanja posjeda budući su istom istekli svi propisani rokovi za podnošenje tužbe zbog smetanja posjeda. Odredba čl.21.st.3. ZV-a propisuje kako pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Opreza radi, tuženik napominje kako tužitelj u svojoj tužbi, ni na koji način, nije dokazao niti kako bi bio vlasnik dijela zemljišta, a koji dio zemljišta se u tužbenom zahtjevu veže uz oznake lika i točaka iz prostoručne skice koju je sastavio sam tužitelj. U navedenom smislu tuženik ističe kako prostoručna skica koju je sastavio sam tužitelj nije nikakav dokaz vlasništva navedenog dijela zemljišta. Tuženik također ističe kako je tužbeni zahtjev tužitelja nerazumljiv i nejasan, te se iz navedenog razloga ne može niti prihvatiti. U prilog navedenom ide i to i da sam tužitelj, u svom tužbenom zahtjevu navodi kako će tužbeni zahtjev urediti naknadno, a nakon očevida na licu mjesta, pa je iz sadržaja istog posve jasno kako ni sam tužitelj nije siguran u to što traži od suda da naloži tuženiku predati u posjed slobodno od osoba i stvari. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz nalog tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka sukladno troškovniku u nastavku.

3. U dokaznom je postupku sud izvršio uvid i pročitao izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 4), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 5), skicu izmjere RN 02/2013, k. o. [katastarska općina] u svrhu službenih potreba izdanu od DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Benkovac (l.s. 7-9), ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen između ŠA te RA kao prodavatelja i MA kao kupca od 7. ožujka 2016., ovjeren od javnog bilježnika Darije Grigillo Ramljak iz Zadra pod brojem OV-1938/16 od 7. ožujka 2016. (l.s. 20-23), izjavu RA ovjerenu od javnog bilježnika Darije Grigillo-Ramljak iz Zadra pod brojem OV-2073/16 od 10. ožujka 2016. (l.s. 24), izjavu ŠA od 8. ožujka 2016. (ls.. 25), skicu premjeravanja (l.s. 26), nalaz i mišljenje sa skicom lica mjesta i fotografijama izrađenu od strane Dražena Torbarine, stalnog sudskog vještaka u GEO LESI j.d.o.o. za geodetske poslove i vještačenje iz Zadra (l.s. 45-47), te je saslušao vještaka Dražena Torbarinu (l.s. 87-88), svjedoka FA (l.s. 88-89), svjedokinju GA (l.s. 97-98) i tužitelja i tuženika kao stranke (l.s. 99-100).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja da mu tuženik preda u posjed dio č.z. 1480/6 k. o. [katastarska općina] koji je dio je prikazan na skici sudskog očevida, površine 39 m2.

6. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 2023 m2 upisana u korist EA, OIB: [osobni identifikacijski broj], ovdje tužitelja, za cijelo.

7. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je čest. zem. [katastarska čestica], zgrada i dvor upisana u korist EA, OIB: [osobni identifikacijski broj], ovdje tuženika, za cijelo.

8. U ovoj pravnoj stvari radi se o pravoj vlasničkoj tužbi iz čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim prvima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV).

9. Prema čl. 161. ZV-a vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari.

10. U parnici u povodu vindikacijske tužbe tužitelj je dužan dokazati:

- svoje pravo vlasništva na stvari

- da se stvar koju traži nalazi u posjedu tuženika

- identitet stvari.

11. Što se tiče prigovora prekluzije, prava vlasnička tužba ne zastarjeva, što proizlazi iz odredbe čl. 161. st. 3. ZV-a.

12. Među strankama nije sporno da je tuženik vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju ju stekao na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina kojeg je sklopio s ŠA i RA kao prodavateljem i na temelju kojeg se upisao kao vlasnik označene nekretnine u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

13. S obzirom na činjenicu da je ovdje tužitelj upisan na čest. br. 1480/6 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], to je isti aktivno legitimiran za podnošenje ove tužbe.

14. Na očevidu na licu mjesta vještak mjernik Dražen Torbarina identificirao je predmet spora. U dostavljenom nalazu i mišljenju naveo je da je prema kazivanju tužitelja na terenu, sporna nekretnina označena na skici zelenom i žutom bojom te likom i točkama A-B dužine 40.40 m, B-C dužine 1.06 m, C-D dužine 14.92 m, D-E dužine 7.85 m, E-F dužine 18.03 m, ukupne površine 39 m2 dijela k. č. [katastarska čestica] s tim da žuta boja i točke F-E-D-C predstavljaju novoizgrađeni betonski zid tuženika širine 0,15 m i površine 6 m2, a zelena boja dvorište tuženika površine 33 m2 koje se nalazi između katastarske međe po skici mjerenja broj 189 iz 1991. godine i gore opisanog novoizgrađenog betonskog zida tuženika. Vještak je istaknuo da za predmetno područje službena mapa datira od vremena Austro-Ugarske tj. stara je oko 140 godina te kad se na takav katastarski plan ucrtava predmetna parcelacija za k. č. [katastarska čestica] za određivanje međa predmetne katastarske čestice ne koristi se po pravilima struke položaj katastarske čestice ucrtan na planu kao ni službena površina predmetne čestice. Istaknuo je da je u ovom slučaju mjerodavna jedino skica mjerenja. Navodi da je iskartirao tahimetrijski zapisnik iz predmetne skice mjerenja br. 189 te izvršio uklop na danas postojeće stanje cijelog ograđenog dvorišta tuežnika, tj. k. č. [katastarska čestica]. Iz tih podataka je zaključio da bi službena površina od 915 m2 k. č. [katastarska čestica]. zapravo bila u stvarnosti manja za oko 30-tak m2 što se zna događati te je upravo zato za vraćanje položaja kat. međa na terenu kako je naveo mjerodavna jedino skica mjerenja, a ne namirivanje do službene ili evidencijske površine. Navodi da je crvenom linijom označio pravac između dviju crvenih boja kod točke F i C, a za koje je tuženik izjavio da su označene po privatnom mjerniku i da bi ta crvena crtkana linija činila katastarsku među njegove čestice 1480/111. Za tu crvenu crtkanu liniju zaključuje da bi ona zapravo predstavljala na terenu stvarnu površinu od 915 m2 gledajući potpuno ograđeno dvorište tuženika označeno na skici likom i točkama K-J-G-A-B-N-M-L-K stvarne površine 885 m2.

15. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke kao stručan i objektivan te nalazi utvrđenim da je predmet spora dio čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 39 m2.

16. Tužitelj je u svom iskazu naveo da su nekretnine ograđene nakon što je izgrađena kuća koju je gradila njegova tetka Milka Nešović 1981./82. godine, a sve je to ograđeno nakon godinu dana. Nekretninu da su ogradili njegov pok. otac i teta. Ističe da se sve to vidi na skici iz 1996. Navodi da je stari zid uklonjen, a tuženik da je novi zid gradio 2020. Iskazao je da je vlasništvo stekao nasljeđivanjem nakon smrti roditelja, a otac da je to stekao 1980. od općine kao priznatu uzurpaciju. Stari zid da je bio do 2020. kad ga je tuženik srušio kad je radio fasadu. Naveo je da mu tad nije ništa spominjao jer je mislio da će napraviti drugi zid prema položaju starog zida. Nakon par dana da je prolazio pokraj nekretnina i vidio je da su stavljene oplate, odnosno daske za gradnju zida od južnog dijela prema sjevernom dijelu. Zatim da je upitao tuženika „što radiš to“, a on da je odgovorio „ograđivam“. On da je na to pitao „pa nije tu bio zid“ na što mu je tuženik odgovorio „ja sam izveo geometra, fali mi 45-50 m2“.

17.Tuženik je u svom iskazu naveo da je gradio novi zid, a starog zida nije bilo kad je kupio nekretninu, on da je već tada bio porušen. Na nekretnini da su bili ostaci tog starog zida što je počistio. Naveo je da je izveo geometra da ne bi pogriješio i ulazio ni na jednu niti na drugu stranu. Navodi da je kupio 915 m2, kad je to kupovao da nije odmah izveo geometra, a prodavatelji su mu dali stari izvadak iz katastra. Dodao je da se granica do susjedne parcele vidjela, a to je bio spomenuti srušeni zidić. Prodavatelji su mu to pokazali i oni su okružili cijeli teren, a u odnosu na sporni dio da su mu pokazali gdje je bio srušeni zid približno prema točki „B“. Tada da nije znao da li se radi o 900 ili 800 m2, to da je tek vidio kada su mu dali dokumentaciju da nekretnina ima 915 m2.

18. Svjedok FA, u svom je iskazu naveo da su tužitelj i tuženik susjedi i međaši. Tužitelj ima parcelu bez kuće, dok tuženik ima kuću na svojoj nekretnini. Između njihovih nekretnina postoji zid s time da je prije bio stari zid, a sad je novi zid koji je tuženik sagradio kada je kupio nekretninu. Ne zna da li se stari i novi zid nalaze na istoj poziciji.

19. Iz iskaza svjedokinje ŠA proizlazi da je s bratom RA prodala kuću s dvorištem tuženiku. Između nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] postojao je mali zid koji bio zarastao kupinama. Kupac je bio na terenu i vidio je teren koji kupuje, a oni su mu teren prodavali po dokumentaciji. Istakla je da u vrijeme kupoprodaje nisu raspravljali o granicama.

20. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužitelj vlasnik spornog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja graniči s nekretninom oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika. Tuženik je pravo vlasništva na navedenoj susjednoj nekretnini stekao na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog 7. ožujka 2016. s prodavateljima ŠA i RA. U trenutku sklapanja predmetnog ugovora između navedenih nekretnina je postojao stari, porušeni zidić, kojeg je tuženik naknadno uklonio. Radi usklađenja površine kupljene nekretnine, tuženik je angažirao geometra, nakon čega je izgradio novi betonski zidić. Tom prilikom je ušao u dio nekretnine u vlasništvu tužitelja, odnosno oduzeo posjed na dijelu nekretnine u vlasništvu tužitelja bez postojanja valjane pravne osnove.

21. S obzirom da je tužitelj dokazao da je vlasnik spornog dijela nekretnini, koji je identificiran prema skici sudskog očevida te da se tuženik nalazi u posjedu istog, to je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja i riješiti kao u izreci.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., - u daljnjem tekstu: ZPP), pa je tako tužitelju valjalo priznati trošak na ime zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika, obračunat prema Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 138/23, 107/25, dalje: Tarifa) kod određene vrijednosti predmeta spora od 1340,50 eura, i to za sastav tužbe iznos od 200,00 eura (Tbr. 7. toč. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife), podnesak od 6. lipnja 2023. iznos od 200,00 eura, podnesak od 19. lipnja 2023. u iznosu od 200,00 eura, podnesak od 20. listopada 2023. u iznosu od 200,00 eura, podnesak od 21. studenog 2023. u iznosu od 13,27 eura, podnesak od 19. travnja 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. Tarife), pristup ročištima na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari i izvodili su se dokazi na dane 14. studenog 2023., 7. ožujka 2024., 25. rujna 2025. i 25. ožujka 2026. po 200,00 eura (Tbr. 9. toč. 1. Tarife u vezi s Tbr. 54. Tarife), ukupno 1.813,27 eura koliko je priznato tužitelju na ime zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika. Kada se na taj iznos obračuna PDV, po stopi od 25 %, ukupno dosuđeni parnični trošak iznosi 2.266,59 eura. Tužitelju je valjalo priznati i parnični trošak na ime plaćene pristojbe na tužbu u iznosu od 26,24 eura, pristojbe na presudu u iznosu od 26,24 eura, trošak provedenog vještačenja u iznosu od 235,00 eura te putni trošak na relaciji [adresa] km x 2 eura, ukupno 80,00 eura, pa tako ukupno dosuđeni trošak tužitelju koji mu je dužan naknaditi tuženik iznosi 2.634,07 eura.

Benkovac, 22. travnja 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužitelju po pun. Draganu Jurjeviću, odvjetniku u Zadru

2. Tuženiku po pun. Marku Kadliku, odvjetniku u Ninu