Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-83/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Vesni Stokrp, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hrvatin & Makovac j.t.d. iz Rovinja, protiv 1. tuženika TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženice CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Marino Folo, odvjetnik u Puli, radi trpljenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno, poslovni broj P-575/2021-36 od 1. prosinca 2023., dana 22. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje rješenje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno, poslovni broj P- 575/2021-36 od 1. prosinca 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju- Rovigno, poslovni broj P-575/2021-36 od 1. prosinca 2023., odlučeno je:

" I. Tužba tužitelja DA iz [adresa], zaprimljena kod ovoga suda dana 23. srpnja 2023. protiv tuženika 1. TA i 2. CA, oboje iz [adresa], radi trpljenja, se odbacuje.

II. Tužitelj je dužan tuženicima naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od "497,71 eura/3.750,00 kuna1 u roku od 15 dana.".

2. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobija tužitelj. Žalbu ulaže zbog svih žalbenih razloga normiranih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP). U žalbi ističe da je tužba odbačena iz razloga što na pasivnoj strani nije obuhvatio sve suvlasnike nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Smatra da nije bilo mjesta odbačaju tužbe jer u postupku traži postavljanje skele na dijelu dvorišta koje je u isključivom suvlasništvu 1. i 2. tuženika, a što je vidljivo iz priležećeg zk izvatka. Osporava pravilnost stava prvostupanjskog suda da se postavljanje skele i obnavljanje fasade ima smatrati poslovima izvanredne uporabe, ističe da se radi o poslovima nužnog održavanja u smislu odredbe iz članka 86. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., 94/2017. – dalje: ZOVIDSP), pa je za poduzimanje predmetnih poslova potrebna suglasnost većine suvlasnika. Ističe da je u konkretnom slučaju dobio suglasnost većinskog suvlasnika te ga je predložio kao svjedoka i koji bi potvrdio da postoji njegova suglasnost za obnovu fasade. Osporava i pravilnost odluke o troškovima postupka, predlaže žalbu usvojiti te pobijano rješenje preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno predlaže pobijanu odluku ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Tužitelj u ovom predmetu traži da se 1. i 2. tuženici obvežu trpjeti privremenu uporabu njihovog dijela dvorišta, odnosno da trpe postavljanje skele i obavljanje građevinskih radova potrebnih za izradu i obnovu fasade na sjeverozapadnom dijelu kuće sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

6. Mjerodavne odredbe za rješenje spornog odnosa između stranaka sadržane su u odredbi iz članka 107. ZOVIDSP-a. Prema odredbi iz članka 107. ZOVIDSP-a vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njenu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanje skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti. Prema stavku 2. navedenog članka onaj tko je uporabio tuđu nekretninu za potrebe iz stavka 1., dužan je čim prestane potreba za takvu uporabu dovesti nekretninu u stanje u kojem se nalazila prije toga, a počinjenu štetu nadoknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu.

7. Iz činjeničnog supstrata tužbe proizlazi kako tužitelj želi izraditi i obnoviti fasadu dijela kuće koja je sagrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u dijelu "kojeg je on vlasnik", jer fasada u tom dijelu nije napravljena ili je u lošem stanju.

8. Prvostupanjski sud u postupku utvrđuje:

- da je kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište, površine 460 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo UA u 500/1000 dijela, tužitelja u 94/1000 dijela, D Sebihe u 137/1000 dijela, D T u 137/1000 dijela,

- da su i 1. i 2. tuženi upisani kao suvlasnici kuće sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], svaki u 66/1000 dijela, time da je iz zemljišne knjige vidljivo kako udio od 132/1000 dijela čini vlasništvo posebnog dijela zgrade koji se sastoji od stana u suterenu površine 49,37 m2, a koji stan se sastoji od hodnika, kuhinje, kupaonice s wc-om i dviju soba s pripatkom dijela dvorišta koji se nalazi ispred kuće cijele kč. br. [katastarska čestica] u [adresa], po širini, te kč.br. na njenoj sjeverozapadnoj strani pokraj kuće i na njenoj sjeveroistočnoj strani,

- da je objekt sagrađen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi nedovršen stambeni objekt s okućnicom, dijelom s ulične strane omeđen ogradnim zidom, koji ima tri etaže,

- da je pročelje objekta u prizemnom dijelu obloženom fasadnom opekom, u preostalom dijelu pročelje je ožbukano grubom žbukom, dijelom je vidljiva opeka, time da objekt ima nedovršeno pročelje vidljivo s ulične strane,

- da je za izvođenje radova na pročelju zgrade potrebna fasadna skela koju je potrebno postaviti uz pročelje objekta, odnosno između pročelja objekta i ogradnog zida, na dio dvorišta u suvlasništvu 1. i 2. tuženih,

- da je za izvođenje pripremnih i završnih radova potrebno vrijeme od 40 do najviše 60 kalendarskih dana.

9. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja (koje tužitelj u žalbi i ne osporava) prvostupanjski sud nalazi da su se stekli uvjeti za odbačaj tužbe jer tužitelj u tužbi nije na pasivnoj strani obuhvatio sve suvlasnike zgrade. Prvostupanjski sud navodi kako je posao postavljanja fasade posao izvanredne uprave za što je potreban pristanak svih suvlasnika nekretnine, pa kako tužitelj traži postavljanje skele radi izrade i obnavljanja dijela fasade (kao poslova izvanredne uporabe) to je po stavu prvostupanjskog suda bio dužan obuhvatiti tužbom sve suvlasnike jer je fasada objekta zajednički dio nekretnine svih upisanih suvlasnika.

10. Osnovano tužitelj osporava pravilnost ovakvog stava prvostupanjskog suda.

11. Prije svega valja navesti da tužitelj u tužbi traži postavljanje skele radi izrade i radi obnavljanja jednog dijela fasade na zgradi koja je u suvlasnom režimu.

12. Po stajalištu ovog drugostupanjskog suda, neovisno o tome radi li se o poslovima izvanredne uprave ili redovne uprave, tužitelj nije aktivno legitimiran za utuženje. Aktivno su legitimirani suvlasnici čije suvlasne dijelove čine makar većinu (u smislu odredbe iz članka 40. stavak 2. ZOVIDSP-a) odnosno svi suvlasnici ako bi se poslovi koje tužitelj smjera izvesti smatrali poslovima izvanredne uprave.

13. Drugim riječima, po stajalištu ovog drugostupanjskog suda tužitelj nije aktivno legitimiran za utuženje, jer postavljanje skele traži za izvođenje radova izgradnje i popravka fasade kao zajedničkog dijela zgrade, a nije dokazao niti tvrdi da su ti radovi za korist ostalih suvlasnika (ne navodi ih u petitu tužbenog zahtjeva), pa makar onih čiji dijelovi čine nadpolovičnu većinu. Tužitelj, nadalje, u historijatu tužbe ističe kako je moguće obaviti radova uz postavljanje skele isključivo na dijelu dvorišta u vlasništvu 1. i 2. tuženika, te na tu okolnost nudi saslušanje svjedoka UA, a ne na okolnost, kako to sada upire u žalbi, da ima njegovu suglasnost za izvođenje radova. Osim toga, tužitelj i je i na pripremnom ročištu 20. travnja 2022. predlažio saslušanje svjedoka na okolnosti iz tužbe (dakle, na mogućnost postavljanja skele).

14. Slijedom navedenog, po stajalištu ovog drugostupanjskog suda, zbog nedostatka aktivne legitimacije tužitelja tužbeni zahtjev je trebalo odbiti. Međutim, kako je odbačaj tužbe manje tegoban za tužitelja, to je u skladu s odredbom iz članka 368. stavak 1. ZPP-a valjalo žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, uključivo i odluku o troškovima postupka koja je pravilno utemeljena na odredbi iz članka 154. ZPP-a

15. Tužitelj nije uspio sa žalbom pa mu ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka.

U Karlovcu 22. travnja 2026.

Sudac

Vesna Stokrp