Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž Ovr-426/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Veljku Kučekoviću kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja TZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Dragiši Popari, odvjetniku iz Splita, protiv ovršenika CZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Goranu Katuri, odvjetniku iz Splita, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj Ovr-2061/2025 od 20. kolovoza 2025., 22. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se ovrhovoditeljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj Ovr-2061/2025 od 20. kolovoza 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:
„I. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu na temelju Presude Općinskog suda u Splitu –Stalna služba u Supetru br. 77P-6246/19 od 19. listopada 2020.g. potvrđene i djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Splitu. Gž - 1912/2020-2 od 9. prosinca 2021. kao ovršnih isprava i to na nekretnini za ½ dijela upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu , ZK odjela u [adresa], za k. o. [katastarska općina] označene kat. čestica broj [katastarska čestica] , u naravi kuće tlocrtne površine 122 m2 i dvora površine 211 m2 , upisane u ZU 1822 k. o. [katastarska općina].
II. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu, Zemljišnoknjižnom odjelu u Supetru, da zabilježi odbijeni prijedlog za ovrhu na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] u naravi kuće tlocrtne površine 122 m2 i dvora površine 211 m2 upisane u ZU 1822 k. o. [katastarska općina],“
2. Protiv rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/2024. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-331/2021 i dr. od 19. prosinca 2023.; dalje: OZ) ne predlažući vrstu odluke ovog suda.
3. Žalba nije osnovana.
4. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjsko rješenje je jasno, neproturječno i valjano obrazloženo te se može ispitati pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 11. ZPP-a a niti koja od drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.
5. Ovrhovoditelj je protiv ovršenika podnio prijedlog za ovrhu na nekretninama ovršenika i na novčanim sredstvima ovršenika. Prijedlog se temelji na ovršnoj ispravi koju predstavlja presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru poslovni broj P-6246/19 od 19. listopada 2020. djelomično preinačenoj presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1912/2020-2 od 9. prosinca 2021.
5.1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu i to, kako to proizlazi iz sadržaja pobijanog rješenja, u dijelu u kojem je ovrhovoditelj predložio ovrhu na ovršenikovoj nekretnini, a nije donesena odluka o dijelu prijedloga za ovrhu kojim je ovrhovoditelj predložio ovrhu na novčanim sredstvima ovršenika.
5.2. Prvostupanjski sud je svoju odluku obrazložio time da ocjenjuje da bi se prodajom predmetne nekretnine narušila pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja budući da je vrijednost tražbine znatno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrha. Predmetna nekretnina u naravi predstavlja višekatnu kuću tlocrtne površine 122 m2 i dvor površine 211 m2 smještene u samom [adresa]. Također, prvostupanjski sud ne nalazi da ovrhovoditelj ima osobito opravdani interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, niti da je pokušao namiriti svoju tražbinu na bilo koji drugi način, a ovršenik se nikakvom izjavom, sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi, nije izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja tražbine zatraži namirenje prodajom njegove nekretnine, niti to ovrhovoditelj tvrdi.
5.3. Ovrhovoditelj se žali navodeći u žalbi da je ovrha predložena pristupanjem već postojećoj ovrsi koja se na predmetnoj nekretnini vodi po prijedlogu ovrhovoditelja Addiko bank d.d. Zagreb u čiju korist postoji uknjižba založnog prava pa je očigledno da je ovršenik već dozvolio ovrhu na svojoj nekretnini, a postoji založno pravo u korist Republike Hrvatske sa zabilježbom ovršivosti. Ovrhovoditelj smatra da je u takvoj situaciji sasvim neosnovano da samo njegov prijedlog za ovrhu nije osnovan jer se već provodi ovrha na predmetnoj nekretnini po prijedlogu drugih ovrhovoditelja.
5.4. Međutim, da bi ovrhovoditelj mogao pristupiti već postojećoj ovrsi, trebaju za to biti ispunjeni zakonski uvjeti iz članka 80.b stavak 2. i 3. OZ-a.
5.5. Odredbom članka 80.b stavak 2. OZ-a propisano je kako sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kn, ukoliko ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
5.6. Odredbom članka 80.b stavak 3. OZ-a, propisano je kako će sud, pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2., uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu;
- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežitom dijelu namiri;
- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji;
- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga;
- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
5.7. Sukladno naprijed citiranim odredbama, prvostupanjski je sud prilikom razmatranja osnovanosti prijedloga za ovrhu bio dužan cijeniti okolnosti navedene u citiranim zakonskim odredbama te ispitati da li su ispunjene materijalnopravne pretpostavke propisane člankom 80.b stavak 2. i 3. OZ-a za određivanje ovrhe na nekretnini, pri čemu je nastupanje posebnih uvjeta za određivanje ovrhe na nekretnini valja ocijeniti sukladno navodima i dokazima koje je ovrhovoditelj tijekom postupka dostavio kao i navodima i očitovanju ovršenika na (zakonito i pravilno dostavljene) podneske ovrhovoditelja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Rev 3062/2019-3 od 8. ožujka 2022).
5.8. Kako ovrhovoditelj u svom prijedlogu za ovrhu, a niti kasnije tijekom postupka, nije iznio nikakve činjenice na temelju kojih bi se moglo ispitati da li su ispunjene materijalnopravne pretpostavke za određivanje ovrhe na nekretnini propisane citiranim zakonskim odredbama, niti je dostavio bilo kakve dokaze na temelju kojih bi se moglo zaključivati o postojanju tih pretpostavki, prvostupanjski sud niti nije mogao zaključiti da su te pretpostavke ispunjene. Upravo je na ovrhovoditelju dužnost iznošenja navoda i teret dokazivanja da te pretpostavke postoje, a kako je ovrhovoditelj to propustio učiniti prvostupanjski sud je pravilno zaključio da ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu nije osnovan i pravilno je primijenio članak 80.b stavak 2. i 3. OZ -a kada je pobijanim rješenjem odbio prijedlog za ovrhu pri čemu, po ocjeni ovog suda, nije odlučno to što se po prijedlogu za ovrhu drugog ovrhovoditelja već provodi ovrha na predmetnoj nekretnini jer u ovom predmetu nisu ispunjene pretpostavke za određivanje ovrhe.
5.8. Zbog tih razloga je ovrhovoditeljeva žalba odbijena kao neosnovana na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.
Koprivnica, 22. travnja 2026.
Sudac
Veljko Kučeković
