Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj Gž-1172/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Marije Šimičić predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Mirjane Rubić članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja IĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tužiteljice PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Antonio Šalov odvjetnik u Trogiru, protiv tuženice Republike Hrvatske, koja je zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-4386/2023-27 od 6. ožujka 2025., u sjednici održanoj 22. travnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-4386/2023-27 od 6. ožujka 2025., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je spram tuženice da su tužitelji vlasnici nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svaki za po ½ dijela, pa da se ovlašćuju da na temelju te presude i po njenoj pravomoćnosti izvrše uknjižbu prava vlasništva na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na svoje ime i vlasništvo svaki za po ½ dijela uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženice za cijelo (točka I. izreke). Nadalje je tom presudom naloženo tuženici da naknadi troškove postupka tužiteljima u iznosu od 2.055,43 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, u roku od 15 dana (točka II. izreke).

1.1. Protiv navedene presude žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. , 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP), s prijedlogom da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

1.2. Na žalbu nije odgovoreno.

2. Žalba je osnovana.

3. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje da su suvlasnici i to svaki u 1/2 suvlasničkog dijela na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, koji zahtjev se temelji na tvrdnji da je vlasništvo stečeno nasljeđivanjem, dosjelošću diobom i razrješenje agrarnih odnosa.

4. Prvostupanjski sud je po provedenom dokaznom postupku prihvatio tužbeni zahtjev smatrajući da je u konkretnom slučaju zajednički prednik tužitelja i svjedoka I (IĆĐ) NĆ stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine prestankom težačkog odnosa, koji težački odnos je već razriješen i prije stupanja na snagu Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja (22. studenog 1946.), kada bi po sili Zakona svakako zemlja prešla u vlasništvo obrađivača (prednika tužitelja) po članku 1. tog Zakona, zbog čega je taj sud smatrao da je predmetna nekretnina kao slobodno vlasništvo obrađivača (težaka) mogla biti predmet nasljeđivanja i diobe.

4.1. Zbog toga je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti.

5. Naime, iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi:

- da je kao vlasnik predmetne nekretnine upisana Republika Hrvatska,

- da je u katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 454 Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],"Prališća" kao posjednik upisan LĆ, otac 1. tužitelja i djed 2. tužiteljice,

- da iz povijesti promjena na katastarskim česticama Klasa: 936-02/21-05/522, Ur. broj: 541-28-02-07/2-22-2 od 8. veljače 2022., proizlazi da je predmetna nekretnina upisana od osnutka katastarskog operata 1952. te da je nastala od matične č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu br. 381 k. o. [katastarska općina] u kojem je bio upisan ŽĆ pok. P, a prelaskom na elektronski način vođenja katastarskog operata 1996. da je upisana u posjedovni list br. 454 ime LĆ za cijelo u kojem se nalazi i danas,

- da iz povijesnog zk izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da je predmetna nekretnina nastala od matične čest. zem. [katastarska čestica] koja je prvotno bila upisana također u zk. uložak br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a iz povijesnog vlasničkog lista Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] da je kao prvi upisani težak bio NĆ pok. N“ iz [adresa], kojeg su na temelju Dosudnice od 21. prosinca 1909. naslijedili JĆ za ¾ dijela i tada malodobna EĆ za ¼ dijela (baka 1. tužitelja i prabaka 2. tužiteljice),

- da je iz povijesnog vlasničkog lista (list B) za predmetnu nekretninu vidljivo da je 5. ožujka 1931. zabilježena podnesena Agrarna prijava Agr. 3547/31,

- da iz agrarne prijave br. Agr. 3547/31 podnesene 5. ožujka 1931. proizlazi da je podnositelj prijave IĆĐ "Buada" iz [adresa] podnio agrarnu prijavu za zemlju u Vrsinama, a između ostalih nekretnina razvidno je da se radi o matičnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prvooznačena nekretnina navedena pod "Stanje stvari"),

- da je odlukom Sreskog suda u Trogiru rješavajući po prijavi težaka MĆ povodom podnesena agrarne prijave Agr- 3547/31 odlukom iz 1935. godine odbijeno traženja težaka, a sve uz obrazloženja da je težački odnos prestao već u godini 1896. kada je težak otkupio od erara vlasništvo, koji je imao da isplati i glavnog težaka i otkada težak drži zemlju kao slobodno neograničeno vlasništvo,

- da je "Ostavštinom" ĐĆ žene ŽĆ rođ. MĆ, zemlju zvanu "Prališće" ostavila svojim sinovima LĆ i AĆ svakom za ½ dijela,

- da iz "Zemljišnoknjižne molbe" podnositelja LĆ sina ŽĆ i CĆ sina ŽĆ proizlazi da su podnijeli prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju Darovnog ugovora iz Trogira 6. lipnja 1974., svaki za ½ dijela,

- da je pregledom povijesnog zk izvatka u listu A spisa razvidno je da se pod brojem Z-495/93 izvršilo cijepanje čest. zem. [katastarska čestica] u podčestice 3045/1/4/5,

- da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru iza pok. BĆ poslovni broj O-180/74 proizlazi da je njegova supruga umrla prije, te da su njegovi nasljednici između ostalih nasljednika (kćerke L, Ž, J, E) sinovi

LĆ i AĆ,

- da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru iza pok. LĆ pok. ŽĆ poslovni broj O-275/90 proizlazi da su njegovi nasljednici FĆ i IĆ sinovi.

- da iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. FĆ po javnom bilježniku Željeni Biuk, poslovni broj O-3716/17 proizlazi da su njegovi nasljednici na temelju sporazuma o diobi supruga RĆ i kći PĆ,

- da je u svom nalazu i mišljenju sudski vještak Dario Blažević identificirao predmetnu nekretninu kao nekretninu položenu južno od jadranske magistrale D8, s tim da je sjeverna granica nekretnine definirana upravo linijom jadranske magistrale, a preostale granice predmetne nekretnine na terenu da su materijalizirane željeznim stupovima koji su zabetonirani za tlo i međusobno povezani temeljnom betonskom trakom; nekretnina da je označena kao lik A-B-C-D-E-G-H-I-A te da po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], za cijelo,

- da je svjedokinja OĆ, teta od tužitelja, rođena 1939., navela da prije nego što je prošla magistrala da je to bila jedna velika parcela koja je išla sve do mora i bila je jedna cjelina, a nakon što da je prošla magistrala, da je ostao jedan dio od te parcele prema moru; na toj parceli da je bilo više divljih maslina, a i danas da se nalazi divlja maslina na dijelu ispod magistrale; navedena parcela dok je bila jedna cjelina da je služila kao pašnjak za ispašu ovaca i tome slično; da nitko nikada nije dolazio ili tvrdio da je to njegovo, niti se dirao u posjed ove nekretnine, a to da je oduvijek pripadalo obitelji tužitelja,

- da je u svom iskazu svjedok SĆ u srodstvu s tužiteljem, naveo da su mu poznate sve okolnosti nekretnine zato što da je ta nekretnina ustvari pripadala njegovom didu JĆ, odnosno pradidu NĆ; da se to radilo o jednoj velikoj nekretnini koja da je išla sve gore do crkve, a protezala se sve dolje do mora, te da je predstavljala cjelinu sve dok nije prošla jadranska magistrala; da mu je poznato da je ta nekretnina pripala LĆ koji da je imao dva sina, jedan da je M, odnosno IĆ tužitelj, a drugi da je FĆ, ali on da je pokojni, a njega da je naslijedila PĆ odnosno 2. tužiteljica; da je predmetna nekretnina, a preko koje da je kasnije prešla magistrala imala na sebi zasađene masline, rogača, da je bilo šume,

- da je u svom iskazu svjedok GĆ u srodstvu s tužiteljima naveo da je Jadranska magistrala prošla 1949. i da je odnijela dio nekretnine tužitelju, odnosno njegovim precima, s tim da je jedan dio njihove parcele ispod magistrale ostao kao jedan retaj,

- da je 1. tužitelj u svom iskazu naveo da je predmetnu nekretninu stekao od svog oca LĆ, a on da je to stekao od svoje majke ĐĆ rođ. SĆ; ĐĆ da je to stekla nasljeđivanjem iza svoga oca NĆ, a NĆ osim ĐĆ da je imao i sina JĆ; magistrala da je prošla negdje 1954.-1955. i da zna da je država tada isplaćivala za masline, ali da nisu isplaćivali za oduzetu zemlju; inače osim maslina, na ovom dijelu da se uzgajao i rogač, a nekretnina prije dok je bila jedna cjelina da se više koristila kao pašnjak; da ih nitko nikada nije ometao u vršenju posjeda na predmetnoj nekretnini, kako onda dok je bila cjelina, pa tako i nakon što je magistrala prošla i razdvojila je na dva dijela.

6. Navedena činjenična utvrđenja, kao i pravne zaključke prvostupanjskog suda, za sada nije moguće prihvatiti iz razloga što su žalbenim razlozima dovedeni u sumnju.

7. Naime, prvostupanjski je sud smatrao da je težački odnos prednika tužitelja prestao 1896. godine, jer je prednik tužitelja otkupio od erara predmetnu nekretninu, pa da je tako predmetna nekretnina postala slobodno vlasništvo dotadašnjeg obrađivača (težaka), i da je mogla biti predmet nasljeđivanja i diobe, zbog čega je smatrao da su tužitelji nasljeđivanjem i diobom putem svojih prednika stekli pravo vlasništva te nekretnine.

8. Međutim, iz stanja spisa bi proizlazilo da je u odnosu na predmetnu nekretninu kao čest. zem. [katastarska čestica] tijelo 1 zabilježen postupak eksproprijacije za korist države, a na potrebe Uprave za puteve, radi rekonstrukcije puta Marina –Trogir.

8.1. Drugim riječima, proizlazilo bi da je predmetna nekretnina odnosno osnovna čest. zem. [katastarska čestica] još 1953. godine eksproprirana prednicima tužitelja i prenesena u društveno vlasništvo na način određen Zakonom o eksproprijaciji (Službeni list FNRJ broj 12/57.), a što bi pretpostavljalo postojanje (konačnog) rješenja o eksproprijaciji i sporazuma odnosno odluke o naknadi za ekspropriranu nekretninu, a što sve prvostupanjski sud nije cijenio kada je smatrao da su tužitelji stekli predmetnu nekretninu nasljeđivanjem i diobom, iako i iz samih iskaza saslušanih svjedoka i samog 1. tužitelja proizlazi da je ekspropriran dio predmetne čestice.

9. Stoga, činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti navoda tužitelja u postupku i nadalje nije potpuno niti pravilno utvrđeno, zbog čega je trebalo na temelju odredbe članka 370. ZPP-a, prihvatiti žalbu tuženice, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će dopuniti činjenično stanje u smislu naprijed ukazanog, vodeći računa je li prednicima tužitelja eksproprirana nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] na način da je ekspropriran samo dio navedene nekretnine, no ne i dijelovi glede kojih je postavljen tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva, te će ovisno o činjeničnom utvrđenju uz valjanu primjenu materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu, dajući za sva utvrđenja jasne, valjane i potpune razloge, te će odlučiti o troškovima postupka u cijelosti.

11. S obzirom na sve izneseno odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Split, 22. travnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Marija Šimičić