Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2362/2026
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Mirjane Medić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ZŠ, zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 13. veljače 2026., broj: Pp-379/2024, u sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s ispostavom Primošten i potvrđuje se pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Šibeniku, broj: Pp-379/2024. od 13. veljače 2026., temeljem članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeni IŠ je oslobođen od optužbe zbog počinjenja prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem prvostupanjskog suda da iz činjeničnog opisa djela u optužnom prijedlogu nedostaje jedno od konstitutivnih obilježja prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te iz njega ne proizlazi radnja izvršenja zakonskog opisa navedenog prekršaja budući da nije konkretiziran predmetni omalovažavajući i uvredljiv tekstualni sadržaj okrivljenikove objave.
2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći u bitnom da je nesporno utvrđeno da je policijski službenik nenamjernom pogreškom prilikom ručnog ispisivanja prekršajnog naloga izostavio tekst činjeničnog opisa prekršaja te u žalbi navodi tekst kojim je okrivljenik na društvenoj mreži Facebook vrijeđao i omalovažavao policijske službenike u vezi s vršenjem službe i dostavlja uz žalbu priloge kojima potkrepljuje svoje tvrdnje. Ovlašteni tužitelj smatra da je sud preuranjeno donio presudu jer prethodno nije dostavio optužni prijedlog tužitelju poradi nadopune ili ispravka i nije mu dao mogućnost da ispravi optužbu, predlažući da se iz razloga navedenih u žalbi ista prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Nadalje, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud u postupku ispitivanja optužnog prijedloga izveo pravilan zaključak da djelo kako je opisano u činjeničnom opisu sadržanom u optužnom prijedlogu ne ispunjava zakonsko biće navedenog prekršaja te je zadovoljavajuće obrazložio svoju odluku.
6. Naime, u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja je navedeno da je počinitelj kao član Facebook grupe „iz Šibenika si ako…“ javno objavio omalovažavajući i uvredljiv tekstualni sadržaj prema policijskim službenicima što se očituje na način da je isto objavio iznad fotografije policijskih službenih vozila, čime bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Međutim, propušteno je konkretizirati sadržaj pisane objave okrivljenika na Facebooku iz kojeg bi bio vidljiv sadržaj izgovorenih riječi jer se tek iz konkretnih izraza može utvrditi odlučna činjenica, a to je radi li se o izrazima koji predstavljaju omalovažavanje ili vrijeđanje policijskih službenika. Također je u činjeničnom opisu optužnog prijedloga trebalo navesti ili na prikladan način opisati da je djelo počinjeno prilikom vršenja službe ili u vezi s vršenjem službe ili da se odnosi na zakonita naređenja policijskih službenika. Stoga u činjeničnom opisu prekršaja nedostaju dva konstitutivna elementa prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.
7. Zakonski opis prekršaja, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, predstavlja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu optužnog prijedloga pod biće odgovarajućeg prekršaja, što znači da sve odlučne činjenice moraju biti izrijekom i jasno navedene u činjeničnom opisu prekršaja. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret na način kako je činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga i za koji činjenični opis je sud vezan, po propisu nije prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
8. Pritom se ističe tužitelju da prema izričitoj odredbi članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, ako prvostupanjski sud ispitujući optužni prijedlog utvrdi da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe. Pogrešno tužitelj smatra da sud u tom slučaju treba pozvati tužitelja na dopunu ili ispravak činjeničnog opisa u optužnom prijedlogu u smislu članka 161. Prekršajnog zakona. Naime, nedostatak zakonskih obilježja nekog prekršaja ne predstavlja one podatke formalne prirode iz članka 160. stavak 2. Prekršajnog zakona koji bi se trebali nadopuniti da bi se mogao voditi prekršajni postupak. Nedostatak odlučnih činjenica u činjeničnom opisu optužbe koje čine biće nekog prekršaja, predstavlja nedostatak konstitutivnih elemenata prekršaja bez kojih djelo uopće nema obilježja prekršaja. Iz tog razloga svaki činjenični opis prekršaja mora sadržavati odlučne činjenice koje čine konkretni prekršaj, a ukoliko ih ne sadrži, djelo po propisu nije prekršaj te se prekršajni postupak ne može niti voditi zbog čega će sud donijeti presudu kojom okrivljenika oslobađa od optužbe, sve sukladno imperativnoj odredbi članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona.
8. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je temeljem članka 205. Prekršajnog zakona kao u izreci ove presude.
Zagreb, 22. travnja 2026.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Ivica Ožbolt, v. r.
Ivanka Mašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
