Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž R-37/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari tužiteljice AB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstva financija, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Građansko-upravni odjel, radi isplate, rješavajući žalbu tužene protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pr- 658/2023-19 od 5. rujna 2025., 22. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pr-658/2023-19 od 5. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I.Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, OIB:52634238587, da tužitelju AB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 230,76 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 18,34 EUR od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 14,51 EUR od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 63,87 EUR od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 61,09 EUR od 16.08.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-16,15 EUR od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 56,79 EUR od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 1.265,86 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. rujna 2025., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužena iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2., i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14.,70/19., 80/22., 114/22.,155/23. i 146/25. dalje: ZPP), kao odluku o parničnom trošku, s prijedlogom da se preinači i tužbeni zahtjev odbije, ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova postupka do iznosa od 1.562,74 EUR kao neosnovanim."

2. U odgovoru na žalbu tužiteljica je porekla osnovanost žalbenih navoda tuženika i predložila da se žalba odbije kao neosnovana.

3. Žalba nije osnovana.

4. Suprotno istaknutim žalbenim navodima, presuda suda prvog stupnja nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, a na koje se ukazuje u izjavljenoj žalbi, tako da nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

5. Ovaj sud nije ispitivao žalbene razloge koji se odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, budući da se odluka kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 467. st. 1. ZPP-a).

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se naloži tuženoj da joj na ime razlike plaće, po osnovi neplaćenih prekovremenih sati, isplati iznos od 230,76 EUR bruto, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, za razdoblje od siječnja 2017. do srpnja 2018.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica, zaposlena kao djelatnik Područnog carinskog ureda Rijeka, na radnom mjestu carinika III. vrste, te da je u utuženom razdoblju radila prema utvrđenom radnom vremenu tužene.

8. Provedenim vještačenjem, na temelju obračunske liste za isplatu plaće - naknade (platne liste), te evidencija o korištenju radnog vremena u utuženom razdoblju, utvrđeno je da tužiteljici u utuženom razdoblju nisu obračunati i isplaćeni prekovremeni sati u ukupnom iznosu od 230,76 EUR bruto.

9. Odredbom čl. 8. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13; dalje: KU/08), koja je identična odredbi čl. 8. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/17 i 12/18, dalje: KU/17), propisano je da je puno radno vrijeme službenika i namještenika 40 sati tjedno, raspoređeno u pet radnih dana, od ponedjeljka do petka, te da dnevno radno vrijeme ne može biti kraće od osam, niti duže od 12 sati, osim u slučaju hitnoga prekovremenog rada, a službenik i namještenik mora biti obaviješten o rasporedu rada ili promjeni rasporeda radnog vremena, najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s točno naznačenim satom početka rada, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, o čemu je službenika i namještenika nužno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed.

10. Prema čl. 41. KU/08, koji je identičan čl. 35. KU/17, plaću državnog službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta, na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, s time da su dodaci na osnovnu plaću - dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

11. Odredbom čl. 44. KU/08 i čl. 38. KU/17 propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada i to: za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5%. Dodaci iz st. 1. međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog čl. obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću, uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva.

12. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika, prema utvrđenom radnom vremenu, poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično, tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 06:00 do 14:00 sati, u II. smjeni od 14:00 do 22:00 sata i u III. smjeni od 22:00 do 06:00 sati (čl. 44. st. 6. KU/08 i čl. 38. st. 6. KU/17).

13. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika, prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca, koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično, tijekom tjedna ili mjeseca, u smjenama od po 12 sati dnevno, u ciklusima 12-24-12-48 (čl. 44. st. 8. KU/08 i čl. 38. st. 8. KU/17). Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od osam sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom (čl. 44. st. 9. KU/08 i čl. 38. st. 9. KU/17).

14. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve – dvije druge – dvije treće – dva dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 44. st. 10. KU/08 i čl. 38. st. 10. KU/17). Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena, te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno (čl. 44. st. 11. KU/08 i čl. 38. st. 11. KU/17). Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam sati (čl. 44. st. 12. KU/08 i čl. 38. st. 12. KU/17).

14.1. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad, ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati, iz st. 10. i 11. ovog čl., međusobno se ne isključuju. Umjesto uvećanja osnovne plaće, po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren (čl. 44. st. 13. KU/08 i čl. 38. st. 14. KU/17).

15. S obzirom da je provedenim vještačenjem, a prema priloženim isplatnim listama utvrđeno da tužiteljici u utuženom razdoblju nisu obračunati i isplaćeni prekovremeni sati u ukupnom iznosu od 230,76 EUR, to je s pravom prvostupanjski sud naložio tuženoj da isplati tužiteljici na ime razlike plaće ukupan iznos od 230,76 EUR bruto, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na svaki pojedini iznos od 16-tog u mjesecu, za prethodni mjesec do isplate.

16. Suprotno istaknutim žalbenim navodima tuženice, s pravom je prvostupanjski sud prihvatio tužbeni zahtjev koji je postavljen sukladno verziji A vještačkog nalaza, a koji se temelji na izračunu prema podacima o slobodnim danima iz obračunskih lista, i koji iznos predstavlja prekovremene sate rada u utuženom razdoblju umanjene za iskorištene slobodne dane, prema obračunskim listama tužene.

17. Naime, obračunske liste su sastavljene u skladu s Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine, pa kako se radi o ispravama koje je sastavila tuženica u skladu s posebnim propisima, to s pravom prvostupanjski sud zaključuje da je dokazna snaga takvih isprava sukladno odredbi čl. 230. st. 2. ZPP izjednačena s javnim ispravama. Kako je na taj način dokazan broj slobodnih dana za izračun plaće, te kako tuženica nije u tijeku dokaznog postupka dokazivala da su njezine obračunske liste nepravilno sastavljene, to se tako istaknuti žalbeni navodi ukazuju kao neosnovani.

18. Odredbom čl. 5. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 102 7/17 i 98/19; dalje: ZR) propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu, dok je čl. 135. st. 4. ZR-a propisano da u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz čl. 5. st. 1. toga zakona, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu.

19. Kako dakle tužena nije uredno vodila evidenciju o radnom vremenu tužiteljice, jer se podaci o iskorištenim slobodnim danima znatno razlikuju temeljem podataka iz obračunske liste i evidencije radnog vremena, i nisu bili usklađeni, te kako nije niti dokazala da su podaci iz isplatnih lista koje je sama sastavila netočni, to se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi tužene da je prvostupanjski sud trebao svoju odluku utemeljiti na vještačkom nalazu koji je sačinjen prema podacima iz evidencije o korištenju radnog vremena, u situaciji kada tužena nije niti dokazala da je donosila rješenja o korištenju slobodnih dana u skladu s odredbom čl. 44. st. 13. KU/08, odnosno čl. 38. st. 14. KU/17.

20. Naime, prema tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje KU (16/44 od 16.12.2013.), u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana, umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren i to po isteku mjeseca u kojem su prekovremeni sati ostvareni, a što je u predmetnom slučaju izostalo.

21. Slijedom navedenoga, tako istaknuti žalbeni navodi ne dovode u sumnju pravilnost, odnosno zakonitost pobijane prvostupanjske presude.

22. S pravom je prvostupanjski sud i o troškovima parničnog postupka odlučio sukladno odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a i dosudio tužiteljici nužne i opravdane troškove, a s obzirom da je tužiteljica s konačno postavljenim tužbenim zahtjevom uspjela u cijelosti.

23. Neosnovan je žalbeni navod tuženice da je sud prvoga stupnja trebao primijeniti odredbu čl. 157. ZPP-a prilikom odlučivanja o troškovima postupka, jer tuženica nije priznala tužbeni zahtjev u cijelosti, već u visini od 72,94 EUR bruto.

24. Kako dakle nije donesena presuda na temelju priznanja u gore navedenoj visini, pravilno je prvostupanjski sud dosudio trošak parničnog postupka, budući da bi tužiteljica i primjenom odredbe čl. 154. st. 3. uspjela u pretežitom dijelu tužbenog zahtjeva, pa bi trošak parničnog postupka bio dosuđen u istom iznosu.

25. Dakle, s obzirom na izloženo, odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

Osijek, 22. travnja 2026.

Sudac

Berislav Babić