Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
10020 Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-3788/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Janji Topol, uz sudjelovanje zapisničarke Spomenke Đurđević, u upravnom sporu tužiteljice ČO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Domagoj Krišto, odvjetnik u Zagrebu, Antuna Nemčića 10, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, radi novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu kuće, 22. travnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, klasa: UP/I-000- 06/24-17/1285, ur. broj: 531-11-2-25-13 od 27. kolovoza 2025.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika klasa: UP/I-000-06/24-17/1285, ur. broj: 531- 11-2-25-13 od 27. kolovoza 2025. odbijen je zahtjev tužiteljice za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu obiteljske kuće u [adresa], 22. lipnja 8, izgrađene na č. k. br. 1417/2, k. o. [katastarska općina], koja čestica odgovara k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], kao neosnovan.
2. Tužiteljica je u tužbi osporila zakonitost rješenja tuženika uz argumentaciju da ona za kuću posjeduje uporabnu dozvolu i pravomoćno rješenje o izvedenom stanju te ističe da se radi o obiteljskoj kući koja je kupljena i pripremana za uređenje prije potresa te za koju su već djelomično izvršeni radovi u vidu sanacije krova. Zahtijeva poništavanje rješenja tuženika.
Na održanom ročištu navela je da je kuća bila završena, odnosno da su u potpunosti bili završeni prizemlje, 1. i 2. kat te da se u njima živjelo. Nije bilo završeno samo potkrovlje. Kao dokaz da je zgrada završena tužiteljica je predala tuženiku rješenje o izvedenom stanju koje ima snagu uporabne dozvole. Također je navela da su na istom području obnavljane i nekretnine koje su bile u identičnom ili puno lošijem stanju od predmetne kuće, te u kojima nije nitko živio, a za što tužiteljica ima i dokaze.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev te je u cijelosti ostao kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.
4. Sud je održao usmenu i javnu raspravu, čime je strankama dana mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje ZUS).
5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja sud je pročitao u sudski spis i spis tuženika.
6. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
7. Između stranaka je sporno da li tužiteljica ispunjava uvjete za odobravanje novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu obiteljske kuće.
8. Iz osporavanog rješenja te iz spisa tuženika proizlazi da predmetnoj obiteljskoj kući nije dodijeljena kategorija oštećenja. Tužiteljica je dostavila Nalaz, TD: 12-182- 1/24, izrađen od ovlaštenog inženjera građevinarstva SO, kojim je utvrđeno da je ocjena uporabljivosti predmetne obiteljske kuće PN1-privremeno neuporabljivo - potreban detaljan pregled, ocjena III prema EMS-98 i preporuka je konstrukcijska obnova. Povodom navedenog, tuženik je u upravnom postupku naručio izradu Nalaza te je 30. kolovoza 2024. zaprimilo Nalaz postojećeg stanja građevinske konstrukcije, broj nalaza: SIPETMOŠ034, izrađen od ovlaštene inženjerke građevinarstva VO, ARTOM d.o.o., kojim je također utvrđeno da je ocjena uporabljivosti predmetne kuće uporabljiva – U1, ocjena I prema EMS-98 te je potrebna nekonstrukcijska obnova predmetne obiteljske kuće. Tužiteljica je, nadalje, dostavila Nalaz kojim se utvrđuje kategorija uporabljivosti zgrade, oznaka elaborata: N-22-09-2024, iz rujna 2024., izrađen od ovlaštene inženjerke građevinarstva IO, G5736, u kojem se u bitnome navodi kako je kući dodijeljena kategorija uporabljivosti PN1-privremeno neuporabljivo - potreban detaljan pregled, ocjena II. prema EMS-98 i preporuka je konstrukcijska obnova. Također je dostavila prigovor na Nalaz postojećeg stanja građevinske konstrukcije, broj nalaza: SIPETMOŠ034, izrađen na zahtjev Ministarstva, na koji prigovor je društvo ARTOM d.o.o. 22. rujna 2024. odgovorilo kako ostaju pri zaključku svog Nalaza. Nalazima prileže fotografije iz kojih nije razvidno da se radi o dovršenoj obiteljskoj kući pogodnoj za stanovanje.
Spisu prileži pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne djelatnosti Grada Petrinje, Sisačko - moslavačke županije, KLASA: UP/I-361-03/13-10/6359, URBROJ: 2176-6-07/6-23- 17 od 14. veljače 2023. godine, kojim se, između ostalog, ozakonjuje „nezavršena“, slobodnostojeća, zahtjevna zgrada stambene namjene, na k. č. br. [katastarska čestica] (482/62), k. o. [katastarska općina].
S obzirom na navedeno, tuženik je Zaključkom KLASA: UP/I-000-06/24- 17/1285, URBR.OJ: 531-11-2-25-1 1 od 12. svibnja 2025. naložilo tužiteljici da u roku od 15 dana dostavi uporabnu dozvolu za predmetnu zgradu, uz upozorenje da će se u protivnom zahtjev odbiti rješenjem, što tužiteljica nije učinila.
Slijedom svega navedenog, utvrđeno je da se radi o nedovršenoj zgradi, a što je vidljivo i iz fotografija u Nalazima da u predmetnoj zgradi ne postoji niti jedan stan, te da ista stoga ne predstavlja obiteljsku kuću koja se obnavlja sukladno Zakonu o obnovi. Utvrđeno je i da su na zgradi potrebni završni građevinski radovi u obuhvatu koji nisu prihvatljiv trošak prema Zakonu o obnovi. Konačno, utvrđeno je da tužiteljica nije postupila po dostavljenom zaključku i nije dostavila traženu dokumentaciju.
9. Sud u cijelosti prihvaća izloženo obrazloženje tuženika.
9.1. Naime, člankom 16. stavkom 1. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine 21/2023, dalje Zakon o obnovi) propisano je da se na temelju tog Zakona obnavljaju postojeće oštećene zgrade – između ostalog i obiteljske kuće.
Točkom 7.4.5. Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko- moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine broj: 28/23, dalje u tekstu: Program mjera) propisano je da se uz zahtjev za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene obiteljske kuće, između ostalog, prilaže dokaz da je zgrada postojeća građevina sukladno Zakonu o gradnji izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, te svaka druga građevina koja je prema Zakonu o gradnji ili posebnom zakonu s njom izjednačena (npr. građevinska dozvola, rješenje o izvedenom stanju, odnosno uporabna dozvola).
Dakle, mora se raditi o „postojećoj“ građevini prema Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 153/13., 20/17., 39/19., 125/19., 145/24). Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 23. Zakona o gradnji postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu ili posebnom zakonu s njom izjednačena
Prema članku 177. stavku 3. Zakona o gradnji postojeća građevina za koju nije izdana uporabna dozvola, a koja je rekonstruirana na temelju građevinske dozvole ili drugog akta za građenje, odnosno za čiji je nezakonito rekonstruirani dio izdano tješenje o izvedenom stanju ili potvrda izvedenog stanja na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.), rješenje o izvedenom stanju za završenu zgradu na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 90/11.) ili rješenje o izvedenom stanju za završenu zgradu na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine broj 86/12.), smatra se u smislu ovog Zakona građevinom za koju je izdana uporabna dozvola, a sukladno članku 128. i 144. Zakona o gradnji potrebno je za dovršenje zgrade izraditi projekt i ishoditi uporabnu dozvolu.
Dakle, da bi se radilo o „postojećoj“ građevini ista mora biti izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu ili posebnom zakonu s njom izjednačena. S tim je izjednačena i svaka druga nekretnina za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju. Međutim, navedeno nije primjenjivo u konkretnom slučaju, jer je u dostavljenom rješenju o izvedenom stanju izrijekom navedeno da se radi o „nezavršenoj“ zgradi, iz čega jasno proizlazi da su rješenjem o izvedenom stanju ozakonjeni oni dijelovi zgrade koji su do tada izgrađeni, no da zgrada nije završena, slijedom čega se to rješenje ne odnosi na cijelu zgradu, odnosno na buduće dijelove koje tek treba gradnjom „završiti“.
Na temelju navedenog sud utvrđuje pravilnim zaključak tuženika da dostavljeno rješenje o izvedenom stanju nije dokaz o tome da zgrada predstavlja „postojeću“ građevinu, već upravo suprotno, iz iste je razvidno da se radi o „nezavršenoj“ zgradi.
9.2. Sud utvrđuje pravilnim stav tuženika da se u slučaju tužiteljice primjenjuje članak 34. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine broj 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.) kojim je propisano da se nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi građevinsku dozvolu, da se izvođenju radova na završavanju zgrade iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti nakon što se u skladu s posebnim zakonom izradi glavni projekt, odnosno ishodi potvrda glavnog projekta, da se zgrada, odnosno dio zgrade iz stavka 1. ovoga članka može priključiti na komunalne vodne građevine, na elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu sukladno posebnim zakonima te da zgrada, odnosno dio zgrade iz stavka 1. ovoga članka smatra se zgradom, odnosno dijelom zgrade za koju je izdan akt za građenje.
Slijedom navedenog, da bi se za zgradu za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju za nezavršenu zgradu moglo tvrditi da je ista izgrađena u skladu s aktom za gradnju, odnosno da se radi o postojećoj zgradi, potrebno je izraditi glavni projekt, ishoditi potvrdu glavnog projekta, izvesti radove na izgradnji odnosno dovršetku izgradnje nezavršene zgrade te nakon tehničkog pregleda ishoditi uporabnu dozvolu. Tek se tada ta zgrada može smatrati zgradom (u cjelini) za koju je izdan akt za građenje.
Budući da u konkretnom slučaju tužiteljica nije dostavila građevinsku dozvolu, glavni projekt i potvrdu glavnog projekta za završetak zgrade, tuženik je pozvao tužiteljicu da dopuni zahtjev dodatnim dokazima, što tužiteljica nije učinila.
10. Stoga sud utvrđuje da je pravilan zaključak tuženika da se radi o nezavršenoj zgradi za koju nije predviđeno davanje novčane pomoći.
11. Na temelju iznesenog utvrdio da je osporavano rješenje doneseno na temelju pravilno utvrđenih činjenica, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, te u pravilno provedenom postupku, čime je osporavano rješenje zakonito te je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan primjenom odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a. Sud utvrđuje da navodi tužitelja izneseni u tužbi i tijekom spora, kao niti dostavljene isprave nemaju utjecaj na drugačije rješavanje ove upravne stvari.
12. Sud također ističe da predmet ovog upravnog spora ne može biti utvrđivanje zakonitosti nekih drugih rješenja o davanju novčane pomoći za druge zgrade, jer je predmet ovog upravnog spora isključivo ocjena zakonitosti predmetnog osporenog rješenja (članak 3. ZUS-a).
13. Tužitelju je odbijen zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a budući da je izgubio spor u cijelosti.
Zagreb, 22. travnja 2026.
Sutkinja:
Janja Topol
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
Dna:
1. Tužiteljici
2. Tuženiku
3. U spis
