REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-3373/20323

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Roberta Završkog i Eufemije Nanković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ZR, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku od 10. ožujka 2023., broj: 22 Pp - 1912/2022, u sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Šibenik s Ispostavom Primošten, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnji shodan postupak.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Šibeniku od 10. ožujka 2023., broj: 22 Pp - 1912/2022, na temelju članka 182. točke 1. (ispravno: članka 161. stavak 6.) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/2022.), okr. SR oslobođen je optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

2. Protiv te presude žalbu je pravodobno podnio tužitelj u kojoj ističe kako smatra da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da se događaj odvijao na fiktivnom javnom mjestu, stanu, budući da je činjeničnom opisu prekršaja jasno navedeno da je do narušavanja došlo na ulici, dakle na neograničeno otvorenom javnom mjestu.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pozi po službenoj dužnosti.

5. Međutim, u pravu je tužitelj kada ističe da je odluka prvostupanjskog suda o oslobađanju optužbe okr. ZR preuranjena.

5.1. Iz obrazloženja pobijene presude proizlazi da je prvostupanjski sud u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, zaključio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret na način opisan u optužnom prijedlogu nije prekršaj jer nedostaju konstitutivna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno da je izostao element javnosti te da nije naveden način počinjenja prekršaja.

5.2. Međutim, javno mjesto kao bitno obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jasno je naznačeno u činjeničnom opisu prekršaja koji se optužbom okrivljeniku stavlja na teret kao Rogoznica, Jadranska ulica bb, a Ulica je po svojoj prirodi neograničeno otvoreno javno mjesto. Neograničena otvorena javna mjesta su ona javna mjesta koja su trajno dostupna neograničenom krugu osoba građana, odnosno to su mjesta na koja svatko ima mogućnost pristupa u bilo koje vrijeme. U tom smislu, dovoljno je u činjeničnom opisu navesti mjesto koje je po svojoj naravi neograničeno otvoreno javno mjesto i time je ispunjeno bitno obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u odnosu na obilježje javnog mjesta.

5.3. Isto tako, u činjeničnom opisu prekršaja jasno je navedena radnja kojom je okrivljenik narušavao javni red mir, na način da je navedeno da je okrivljenik „…pristupio PRi istog vičući vrijeđao riječima „Jebem ti mater bosansku“ te ga fizički napao udarivši desnom nogom u desno stopalo…“, a čime je i jasno opisan način počinjenja prekršaja.

5.4. Iz naprijed navedenih razloga, zaključak prvostupanjskog suda u kojem navodi da nedostaju bitna obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pogrešan je radi čega nije bilo mjesta primjeni odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona.

6. Stoga, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, u činjeničnom opisu prekršaja na način kako je to optužnim prijedlogom okrivljeniku stavljeno na teret, sadržane su sve odlučne činjenice od kojih ovisi ostvarenje bića prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

7. Slijedom navedenog, pobijanu presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji shodan postupak pa je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 22. travnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić,v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.