Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Medić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Ivice Ožbolta kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. RS, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („ Narodne novineˇ“ broj: 47/90, 29/94, 114/22, 47/23 ) odlučujući o žalbi okr. RS, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj: 78. Pp -16443/2023 od 2. studenog 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 22. travnja 2026.

p r e s u d i o j e:

I. Povodom žalbe okr. RS , a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:

Na temelju članka 182. t. 1. Prekršajnog zakona (''Narodne novine'', broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 ) okr. RS (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

I što je dana 26. listopada 2023. oko 14,35 sati u Zagrebu, na adresi [adresa], u hodniku stambene zgrade, narušavao javni red i mir radi ranije narušenih i loših susjedskih odnosa s KS, na način da je namjerno zveckao snopom ključeva ne bi li izazvao reakciju Anitinog psa, koji je počeo lajati, a kada su se otvorila vrata stana KS na 4. katu, iz stana je istrčao uznemireni pas, a za njim i KS koja ga je odmah potom uzela u naručje, a potom je u smjeru KS zamahnuo dva puta lijevom rukom s namjerom da je udari gdje mu je prišao Anitin izvanbračni suprug R te ju primio za ruku i odveo u stan te su zatražili intervenciju policije, a što je uznemirilo ostale stanare zgrade, susjedu OS na 4. katu,

dakle, što je na javnom mjestu remetio javni red i mir,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

II Na temelju odredbe čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okr. RS proglašen je krivim zbog prekršaja iz čl. 13 . Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 300 ( tristo) eura, u koju je kaznu uračunato vrijeme provedeno u zadržavanju kao 2 dana zatvora ili 79,64 eura novčane kazne pa je okrivljenik dužan platiti kaznu u iznosu od 220, 36 eura, te je obvezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.

2. Protiv te presude okrivljena RS je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajnopravnim sankciji.

3. Žalba okr. RS je bespredmetna.

4. U povodu žalbe okrivljenog RS , a po službenoj dužnosti ovaj Sud je ispitao prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, te utvrdio da u prvostupanjskom postupku počinjena povreda prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona odnosno djelo činjenično opisana u izreci prvostupanjske presude nije prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kako se okrivljenoj stavlja na teret.

5. Naime, žalitelj, okr. RS je proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira jer je u hodniku stambene zgrade u [adresa], narušavao javni red i mir . Međutim, ovako opisano mjesto počinjenja prekršaja kao zakonsko obilježje predmetnog prekršaja ( hodnik ) , predstavlja tzv. fiktivno javno mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima može postati. Uvjeti i okolnosti koje su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno, dostupnost takvog ponašanja, čujnosti ili vidiku , iz neograničenog javnog mjesta, dakle, nastupanja posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koja odredba sankcionira počinitelja koji vikom, svađom ili tučom na javnom mjestu remeti javni red i mir.

5.1. Slijedom navedenog , reflektiranje u javnosti nekog od ponašanja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kada se ono nije dogodilo na neograničeno otvorenom javnom mjestu, već na tzv. fiktivnom javnom mjestu, predstavlja jednu od odlučnih činjenica prekršaja iz navedene odredbe koja kao takva mora biti i navedena u činjeničnom opisu izreke ( jednako kao i u činjeničnom opisu optužnog prijedloga). Budući da se u izreci pobijane presude, u činjeničnom opisu, ne naznačuje da se ovakvo ponašanje okrivljenika moglo čuti s neograničenog otvorenog javnog mjesta ( javne ceste ili puta…) činjeničnom opisu prekršaja nedostaje javnost mjesta kao jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljenoj stavlja na teret. S obzirom je zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja , te zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

5.2. Stoga, djelo za koje je okrivljeni RS optužuje i za koje se protiv njega vodi postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude po propisu nije prekršaj, ovaj je sud, pravilnom primjenom zakona , preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenog za predmetno djelo prekršaja oslobodio od optužbe, kako je to i navedeno u t. 1. izreke ove drugostupanjske presude.

6. S obzirom je okrivljenik oslobođen od optužbe, trebalo je odlučiti o troškovima postupka sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, odlučeno je tako da troškovi prekršajnog postupka u paušalnom iznosu padaju na teret proračunskih sredstava suda kao pod t. 2. izreke.

7. Iz navedenih razlog valjalo je presuditi kao u izreci.

U Zagrebu 22. travnja 2026.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Ivica Ožbolt, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ( četiri ) otpravka za spis, okrivljenika i tužitelja.