REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž-1655/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Marije Sošić kao predsjednice vijeća, Helene Poropat kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Igora Rakića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JR pk. J ud. D OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Milošu Kandžija odvj. u Trogiru, protiv tuženika DR sin ŠR OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Zoranu Skelinu odvj. u Trogiru, radi uspostave i zabrane uznemiravanja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj: P-2085/2020-53 od 1. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj 22. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj: P-2085/2020-53 od 1. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom sud prvog stupnja odbio je u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je ona tražila da joj tuženik pod prijetnjom ovrhe uspostavi prijašnje stanje na način da ukloni betonski zid na nekretnini suvlasništvo tužiteljice JR označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] obje upisane u ZU 381 KO [katastarska općina] i to u dužini od 2,85m od točke D do A, odnosno od točke B do C, širine zida od točke A do B 0,05m, odnosno od točke C do D 0,15m, a visine zida 9,40m, a sve kako je prikazano u skici Geotrogir, d.o.o. od 12. siječnja 2018. godine, jer će u protivnom to uraditi tužiteljica na trošak tuženika. Odbijen je i njen zahtjev za naknadu parničnog troška u cijelosti kao neosnovan (toč. I. izreke). U točki II. izreke naloženo je tužiteljici da u roku od 15 dana s osnova parničnog troška isplati tuženiku iznos od 2.650,00 eura.

2. Pravovremenu i dopuštenu žalbu protiv te prvostupanjske odluke izjavila je tužiteljica iz svih žalbenih razloga. Žaliteljica navodi da je tijekom postupka iznijela primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka Mira Glavaša i Daria Blaževića, da je stoga vještak građevinske struke Miro Glavaš dopunio svoj nalaz i mišljenje usmeno na ročištu, kojeg smatra nelogičnim i kontradiktornim, budući da je u svom pisanom vještvu naveo da je zid tuženika prislonjen jednom svojom stranom uz građevinu tužiteljice, da bi nakon toga naveo kako je mišljenja da je tuženik svoju zgradu prislonio na granicu susjedne građevine, a ne na nekretninu tužiteljice. Zbog navedenih proturječnosti provedeno je novo vještačenje po vještaku građevinske struke Josipu Šitumu. Sud prvog stupnja da je svoju odluku zasnivao na vještvu vještaka geometra Daria Blaževića a na koje vještvo je također istakla brojne primjedbe. Smatra nespornim da su na terenu izgrađena dva ogradna zida na način da jedan pripada nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], a drugi k. č. br. [katastarska čestica] oba u k. o. [katastarska općina], a isto tako je i sa zidovima zgrada odnosno svaka zgrada posjeduje svoj zid. Nadalje tvrdi da je sporni zid izgrađen na k. č. br. [katastarska čestica], kako je to vidljivo iz priloženih fotografija i mišljenja vještaka Josipa Šituma, prema kojem nedvojbeno proizlazi da je fasada predmetnog zida naslonjena na zid u vlasništvu tužiteljice u širini od cca 5-15 cm. Vještak geometar da je u svom vještvu naveo da je predmetni zid postojao još 1996., da je on evidentiran u skici izmjere 1/96 koja je sačinjena prilikom uplanjenja kuće tuženika, ali ne navodi da je na skici izmjere vidljivo da granica između zgrada stranaka čini pravac, i da nema nikakvih lomnih točaka, a da je na terenu vidljiv lom koji je nastao izgradnjom predmetnog zida i fasade na kč. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] kao i izgradnjom balkona na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. To ukazuje da je tuženik ili njegov prednik ŠR bez znanja i odobrenja tužiteljice izgradio predmetni zid, na istog postavio sep i istog prislonio na objekat tužiteljice. Tu činjenicu potvrdila je svjedokinja JRP. Žalbeni je prijedlog da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Ukazuje na odluku o troškovima postupka jer da je ta naknada previsoko odmjerena i nije u skladu sa odvjetničkom tarifom.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje: ZPP).

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba tužiteljice nije osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za uspostavu prijašnjeg stanja i zabranu uznemiravanja na nekretninama k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.

Žedno, kojih je tužiteljica suvlasnica.

7. Tužiteljica tvrdi i u ovoj žalbi da je tuženik na tim nekretninama neovlašteno sagradio betonski zid u dužini od 2.85 metara, od točke D do A odnosno od točke B do C, širine od točke A do točke B 0,05 metara, odnosno od točke C do B 0,15 metara, visine 9,40 metara, kako je to prikazano u skici Geo-Trogir d.o.o. od 12. siječnja 2018.

8. S obzirom na prigovor tuženika da nije točno da je bez znanja i odobrenja tužiteljice na njenu nekretninu naslonio navedeni betonski zid i to u navedenim dimenzijama, sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice.

9. Sud prvog stupnja je odlučujući o spornim pitanjima i prigovorima stranaka izvršio uvid u priloženu dokumentaciju u spisu, obavio je očevid na licu mjesta, proveo vještačenje po vještacima Miru Glavašu – građevinske struke, ZR – geodezijske struke i Josipu Šitumu – građevinske struke, te je saslušao svjedokinju DRP i parnične stranke.

10. Nesporno je utvrđeno da je tužiteljica zajedno sa sada njenim pokojnim suprugom upisana vlasnicom nekretnine k. č. [katastarska čestica] obje upisane u k. o. [katastarska općina], da je tuženik upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nespornim su stranke na licu mjesta održanom 13. prosinca 2021. učinile među između njihovih nekretnina odnosno da ona predstavlja temelj koji postoji na terenu.

11. Sud prvog stupnja je na temelju svih predloženih i provedenih dokaza pravilno i potpuno utvrdio da tužiteljica nije dokazala da je tuženik poduzeo radnje koje bi predstavljale navedeno uznemiravanje vlasništva tužiteljice na njezim nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer da je predmetni betonski zid dimenzija – visine 9,40 metara i dužine 2,85 metara u cijelosti izveo na nekretnini u vlasništvu tužiteljice k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da su tužiteljica i njena kćerka u svom iskazu navele da se radi o zidu koji je naslonjen na zid dvojnog objekta tužiteljice i da linija kuće inače označava liniju zida.

12. Navedeno sud prvog stupnja temelji na utvrđenjima:

- da je na osnovu preklopa DOFA i katastarskog plana vještak geometar identificirao opisanu nekretninu tuženika navodeći da bi ta nekretnina odgovarala k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] a nekretnina u vlasništvu tužiteljice da odgovara k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina], sa tim da bi se opisani predmet spora nalazio upravo na granici između gore opisanih nekretnina;

- da se prilikom očevida sudski vještak građevinske struke Miro Glavaš očitovao da je po izjavi tužiteljice dograđen zid sa zapadne strane u smjeru sjevera i da je na njega data samo završna obrada sep i obrubni kamen te da bi se moglo utvrditi stvarno stanje toga zida potrebno je osloboditi njegov temelj kako bi se utvrdilo je li zid sastavni dio kuće ili je izvan kuće odnosno koji je njegov točan položaj;

- da prema nalazu i mišljenju vještaka Mira Glavaša od 22. veljače 2022. proizlazi da je tuženik betonski zid svoje zgrade prislonio na granicu susjedne nekretnine, odnosno susjedne građevine a ne na nekretninu tužiteljice, da bi se pomicanjem zida građevina između njih stvorio prazan prostor, a što je suprotno zakonskim, urbanističkim i lokacijskim uvjetima predmetnih građevina, da je najprije izveden kameni zid tužiteljice, koji je i uplanjen zajedno sa građevinom kč. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime je utvrđena međa u odnosu na kč. zgr. [katastarska čestica] vlasništvo tuženika te da je predmetni fasadni zid tuženika izveden kao dvojna građevina u odnosu na susjednu građevinu tužiteljice i prislonjen na nju, što je potvrđeno pravomoćnom uporabnom dozvolom i uplanom od strane Zavoda za katastar;

- da je u svom usmeno datom nalazu vještak Miro Glavaš istakao da je zid koji je naslonjen na susjednu nekretninu sastavni dio čestice zgrade što da nitko nije osporio, da nakon uporabne dozvole nije ništa nadograđeno na predmetnom zidu, da predmetni zid nije dodatno promijenjen u smislu gabarita u visinu i na dijelu zida koji ne predstavlja dio dvojnog objekta, da se radi o zidu koji je sastavni dio objekta za koji je izdana uporabna dozvola i koji je potvrđen uknjižbom u katastru i zemljišniku, da je uporabna dozvola izdana za ono što se nalazi na terenu, te da je za potrebe vještačenja otkopao temelje, radi ocjene da li je sporni zid naslonjen na dvojni zid ili je samostalan, te da je nakon otkopa utvrdio da ispod zida postoje temelji koji su sastavni dio tog zida;

- da je na novom ročištu održanom na licu mjesta u nazočnosti vještaka geometra Daria Blaževića i vještaka građevinske struke Josipa Šituma, vještak geodet nakon što je tužiteljica pokazala da je predmet spora dio zapadnog zida kuće anagrafske oznake [adresa], onaj dio zida za kojeg ona tvrdi da je naknadno sagrađen u dužini 2,80 m i visini 9,40 m i za kojeg je utvrđeno da je obložen kamenom te sepom, vještak geodet je mišljenja da bi predmet spora bio na granici čestica zgrade k. č. zgr. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica] te na granici k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina];

- da je prema nalazu i mišljenju vještaka geometra Daria Blaževića zaprimljen kod suda 20. kolovoza 2024. sporni zid prikazan na geodetskoj skici lica mjesta likom A-B-C-D- A, tlocrtne površine 0,57 m2, da je u naravi to zid koji predstavlja zapadni zid stambene zgrade u vlasništvu tuženika, anagrafske oznake [adresa], da je zid dug 2,85 m, širok 0,20 m i visok 9,45 m od kote uređenog terena, a taj zid se u cijelosti, po svojoj tlocrtnoj površini nalazi na kč. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Da to mišljenje vještak temelji na činjenici da za predmetne nekretnine u arhivi katastarskog operata postoji skica premjeravanja iz 1993. godine kojim je evidentirana kč. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zgrada u vlasništvu tužitelja) i skica premjeravanja iz 1996. godine kojim je evidentirana kč. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (zgrada u vlasništvu tuženika), te da je usporedbom predmetnih skica premjeravanja sa izmjerenim terenom, evidentno da je tlocrtni položaj obaju zgrada u području spora unutar gore propisane točnosti, a što je identično i na predmetnim skicama, te upravo zidovi zgrada i zidovi koji postoje na terenu definiraju granicu između nekretnine parničnih stranka;

- da je prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Josipa Šituma, uz koje je dostavio fotografije sondažnih jama vještaka Mira Glavaša, priloženih uz vještvo od 21. veljače 2022., na kojima nije vidljiv temelj spornog zida na dijelu čestice tužiteljice, utvrđeno da su zgrada tužiteljice i tuženika izvedene kao dvojne građevine na način da su naslonjene jedna na drugu u granici čest. zem,.. 766/67 i čest. zem. [katastarska čestica] odnosno čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], da je granica između zgrada tužiteljice i tuženika u svom sjevernom dijelu definirana kamenim zidom sa strane tužiteljice i ab zidom zgrade te ogradnim betonskim zidom od strane tuženog, da je sporni dio zapadnog zida zgrade tuženika u svom donjem dijelu i po rubovima obložen kamenom, a u središnjem dijelu sepom, da je na čelu predmetnog zida postavljen odvod oluka, koji služi za odvodnju oborinske vode sa zgrade tuženika da je u ab zid zgrade tuženika, na visini od 1,20 m, od poda vidljiva rupa promjera 10 cm, koja je napravljena, prema izjavi stranaka, radi uzorkovanja materijala predmetnog zida te da i prema vještvu vještaka geometra Blaževića predmetni zid predstavlja zapadni zid zgrade tuženika koji je u cijelosti izveden na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tuženika;

- da se vještak Dario Blažević usmeno očitovao na primjedbe tužiteljice na njegov nalaz te je tom prilikom naveo da sporni predmetni zid predstavlja zapadni zid nekretnine u vlasništvu tuženika anagrafske oznake [adresa], koji je u cijelosti sagrađen na njegovoj čest. zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a radi se upravo o zidu dužine 2,85 m visine 9,45 m, od kote uređenog terena, koji zid upravo odgovara zidu prikazanom u skici Geo Trogir d.o.o. priloženoj uz tužbu i na kojoj tužiteljica temelji svoj tužbeni zahtjev i koji je u toj skici označen slovima ABCD i za koji je tuženik izjavio da se radi upravo o njegovom postojećem zidu na koji je stavio sep , a ne o nikakvom novom zidu koji bi napravio on ili njegov otac ŠR kako to tužiteljica navodi. Navedeni vještak ističe da se radi o zidu koji je postojao 1996. kada je evidentiran i kako je označen u skici premjeravanja broj 1/96 od 29.1.1996., koja je sačinjena u svrhu uplanjenja kuće tuženika odnosno ranije njegovog oca ŠR, i za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola za izgrađeni objekt na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dana 18. ožujka 1996., koja je priložena spisu da je linija zgrade ujedno linija zida na terenu, da se na zid kuće ne stavlja topografski znak kako je prikazano na skici premjeravanja 1/96 da pripada susjednoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

13. Obzirom je tužiteljica ostala kod svojih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka Daria Blaževića a nije predložila drugo vještačenje, sud prvog stupnja je svoju odluku osnovano temeljio na nalazu i mišljenju vještaka Daria Blaževića i Josipa Šituma ocjenjujući ih stručnim, objektivnim i argumentiranim.

13.1. Tako je sud prvog stupnja temeljem nalaza i mišljenja vještaka geometra utvrdio da sporni zid predstavlja zapadni zid nekretnine u vlasništvu tuženika, anagrafske oznake [adresa], koji je u cijelosti sagrađen na njegovoj k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se upravo radi o zidu dužine 2,85 m, visine 9,45 m, gledajući od kote uređenog terena a koji zid upravo odgovara zidu prikazanom u skici Geo-Trogir d.o.o. (priloženoj u spisu), na kojoj tužiteljica temelji svoj tužbeni zahtjev koji je označen slovima A-B-C-D, a koji tuženik izjavljuje da se radi upravo o njegovom postojećem zidu na koji je stavio sep, da je vještak geometar istakao da se radi o zidu koji je postojao i 1996., kada je evidentiran i označen u skici premjeravanja broj 1/96 od 29. siječnja 1996., koja je sačinjena u svrhu uplanjenja kuće tuženika odnosno ranije njegova oca ŠR i za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola za izgrađeni objekt na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dana 18. ožujka 1996. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka geometra Daria Blaževića utvrđeno je da se radi o istom zidu koji je evidentiran i 1996., da je to zid kuće odnosno dvojnog objekta, da je linija zgrade ujedno linija zida na terenu, da se na zid kuće ne stavlja topografski znak kako je prikazano na skici premjeravanja 1/96.

14. Obzirom na navedena činjenična utvrđenja suda prvog stupnja i ovaj sud ocjenjuje da je žalba tužiteljice neosnovana a prvostupanjska presuda zakonita i pravilna jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo. Nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ukazuje žaliteljica a niti onih na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st.2. ZPP-a. Presuda je jasna i nema nedostatka zbog kojih se ne može ispitati.

15. U svojim nalazima i mišljenjima vještaci građevinske i geodetske struke (pismenih i usmenih) jasno, precizno i potpuno su se izjasnili da sporni zid predstavlja zapadni zid nekretnine u vlasništvu tuženika koji je postojao 1996., kada je evidentiran i kada je za tu zgradu zajedno sa tim zidom izdana pravomoćna uporabna dozvola te da je linija zgrade ujedno i linija zida na terenu.

16. Skica premjeravanja iz 1996. pokazuje među između predmetnih nekretnina stranaka, da se zid nalazi između njihovih dvojnih objekata i da je skica sastavni dio uporabne dozvole od 18. ožujka 1996. (str. 13 spisa).

17. Nisu bez značaja Izjave iz 1993., tadašnjeg vlasnika k. č. br. [katastarska čestica] GR i ŠR tadašnjeg vlasnika k. č. br. [katastarska čestica], obje u k. o. [katastarska općina]. Tada je GR izjavila da je suglasna da se njenom susjedu ŠR izda dopunska građevinska dozvola za izgradnju kuće na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ovako kako je kuća izgrađena, a ŠR izjavio je da je suglasan da se njegovoj susjedi GR izda dopuna građevinske dozvole za izgrađenu kuću na k. č. [katastarska čestica] k.o.

Žedno, kako je ona izgrađena.

17.1. Znači navedene skice premjeravanja, uporabna dozvola i navedene Izjave potvrđuju tvrdnje tuženika da je još od 1996. njegova građevina bila izgrađena na način kao i danas. Njegov sporni dio građevine, zapadni zid kuće postojao je i onda na istom mjestu, jedino je sada on obložen sepom i obrubnim kamenom.

18. Vještak Josip Šitum uvidom u fotografije sondažnih rupa, koje je učinio vještak Miro Glavaš, potvrdio je da su u dnu tog spornog zapadnog zida tuženikove kuće (nakon što je vještak Miro Glavaš taj dio iskopao) vidljivi tragovi uzorkovanja zida i temelja te da nema vidljivih temelja predmetnog zida na dijelu čestice u vlasništvu tužiteljice.

19. Protivno prigovorima tužiteljice vještak Dario Blažević je ostao kod mišljenja da je u Skici premjeravanja iz 1996. uočio topografski znak koji ukazuje pripadnost spornog zida nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim kako se na zidove kuće ne stavljaju topografski znakovi već se smatra da je prikazana linija zgrade ujedno i linija zida na terenu, te da je sporni zid postojao još 1996. na terenu, na što ukazuje činjenica da kod bušenja toga zida nije evidentiran nikakav sloj betona i nadogradnje. Stoga su prigovori tužiteljice ocjenjeni neosnovanim. Tužiteljica nije dokazala svoje tvrdnje niti dovela u sumnju valjanost nalaza i mišljenja vještaka.

20. Stoga je o žalbi tužiteljice odlučeno kao u izreci ove presude (čl. 368. st. 1. ZPP). Kako je tužiteljica samo paušalno pobijala odluku o troškovima postupka to je po ocjeni ovog suda i u tom dijelu njena žalba utvrđena neosnovanom.

U Puli 22. travnja 2026.

Predsjednik vijeća

Marija Sošić