Poslovni broj Ovr-392/2026.-4

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Ines Kundić, kao sucu pojedincu u postupku osiguranja predlagatelja MI GRADNJA d. o. o. za građevinarstvo i poslovanje nekretninama, OIB 15812204426 zastupanog po punomoćniku Saša Poldan, odvjetnik, protiv ovršenika LM RAZVOJ PROJEKATA d.o.o., OIB 14868434147, radi privremene mjere, bez održavanja ročišta, 22. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za izdavanje privremene mjere kao neosnovan.

Obrazloženje

Predlagatelj osiguranja kao izvođač i protustranka kao naručitelj zaključili su slijedeće ugovore o građenju: 1. Ugovor o izgradnji br. LM – 016/2025 od 17.07.2025. godine, 2. Aneks Ugovora br. 1/2025 prema Ugovoru o izgradnji br. LM – 016/2025 dana 09. listopada 2025., 3. Ugovor o izgradnji br. LM-018/2025 od 09.10.2025. Oba Ugovora o izgradnji odnose se na izgradnju višestambene zgrade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema Glavnom projektu oznake 792.7.GP.2021/22 projektantskog ureda K-IN d.o.o. Rijeka.

Sveukupna vrijednost izvedenih radova za koje protivnik osiguranja treba izvršiti plaćanje iznosi 345.601,79 EUR. Ukupni iznos do sada zaprimljenih uplata iznosi 271.943,07 EUR i to: - 128.220,00 EUR dana 24. srpnja 2025., - 6.000,00 EUR dana 14. listopada 2025. godine po I.privremenoj situaciji, - 7.723,07 EUR dana 20. listopada 2025. godine po I. privremenoj situaciji - 50.000,00 EUR dana 17. studenoga 2025. godine kao avans za fasaderske radove, - 10.000,00 EUR dana 20. studenoga 2025. godine kao avans za fasaderske radove, - 40.000,00 EUR dana 20. studenoga 2025. godine po II.privremenoj situaciji - 5.000,00 EUR dana 27. studenoga 2025. godine po II. privremenoj situaciji, - 15.000,00 EUR dana 08. prosinca 2025. godine po II. privremenoj situaciji, - 10.000,00 EUR dana 29. siječnja 2026. godine kao ostatak za 3. privremenu situaciju Protivnik osiguranja je i prilikom izvršenih plaćanja bio u zakašnjenju, odnosno takvo stanje postojanja dospjelih i nepodmirenih tražbina postoji cijelo vrijeme trajanja radova i ugovorenih rokova te protivnik osiguranja kontinuirano ima dospjela nepodmirena dugovanja. Stoga dug protivnika osiguranja na dan podnošenja ovog prijedloga iznosi 73.658,72 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Napominje se da radi promjene knjigovodstvenog programa s kojim predlagatelj radi trenutno ne može u izvode iz otvorenih stavki ubaciti i novi račun za V. privremenu situaciju pa dug predstavlja zbroj duga na otvorenim stavkama u iznosu od 21.044,58 EUR i dug po računu za V privremenu situaciju u iznosu od 52.614,14 EUR odnosno ukupno 73.658,72 EUR.

Uslijed postojanja dospjelih obveza protivnika osiguranja i tijekom izvođenja radova između stranaka pojavila su se sporna pitanja u pogledu navodnog zakašnjenja predlagatelja osiguranja (prema tvrdnjama protivnika osiguranja), poštivanja načela istovremenosti ispunjenja iz članka 358. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO), obveze izvođača da nastavi radove ako nisu podmirene prethodne dospjele tražbine, kao i druga sporna pitanja. Protivnik osiguranja tvrdi da je ovlašten predmetne radove dovršiti putem treće osobe, a predlagatelj to osporava i tvrdi da do zakašnjenja u radovima nije došlo njegovom krivnjom. Uz navedeno izvođač se poziva se na članak 358. stavak 1. ZOO te tvrdi da su tijekom cijelog vremena izvođenja radova postojale dospjele obveze protivnika osiguranja.

Stoga je uslijedila i obustava radova od strane predlagatelja osiguranja dok mu protivnik osiguranja ne isplati i podmiri dospjele tražbine. Ujedno su uslijedili međusobni dopisi, opomene, pregovori i pokušaji mirnog rješenja spora koji su u cijelosti ostali bezuspješni.

Iz sadržaja dopisa i pregovora između stranaka moguće je utvrditi protivnik osiguranja ne odustaje od svojeg nauma da neće podmiriti tražbinu protivnika osiguranja, već ponavlja da „daljnjih isplata neće biti“ te naglašava da se radi o „konačnom i odlučnom očitovanju“.

Znači, umjesto da protivnik osiguranja potvrdi da će ispuniti sve svoje ugovorne obveze on ponavlja „da daljnjih plaćanja neće biti“ i to potpuno nerazumljivo povezuje s uvjetima koji nisu ugovoreni i samo s razgovorom o plaćanju, a ne s ispunjenjem plaćanju dužnih obveza.

Kao što je ranije navedeno, s time je potrebno povezati i postavljanje neosnovanih zahtjeva u pogledu navodnih protupotraživanja koja ni u ponovnom pokušaju nije obrazložio.

Pacta sunt servanda! Notorno je da su izvršeni stvarni i vidljivi radovi. Kao što je vidljivo protivnik osiguranja nije platio svoje dospjele obveze. O plaćanjima nije potrebno posebno samo razgovarati jer je ta obveza ugovorena i potrebno ju je ispuniti te biti voljan o dospijeću platiti i daljnje obveze po ugovoru, umjesto najavljivanja njihovog neplaćanja.

Osim tražbina po ugovoru za izvedene radove, predlagatelju osiguranja nastaje i daljnja tražbina s osnove naknade štete u pogledu zastoja, demobilizacije i ponovne mobilizacije gradilišta koju će predlagatelj osiguranja posebno elaborirati i postaviti precizan odštetni zahtjev. Također, protivnik osiguranja prijeti raskidom ugovora i uvođenjem treće osobe u posao. Ne postoje razlozi i pretpostavke za raskid ugovora od strane protivnika osiguranja, osim po osnovi članka 619. ZOO u kojem se slučaju je protivnik osiguranja kao naručitelj dužan isplatiti predlagatelju osiguranja kao izvođaču cjelokupnu ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije imao, a koje bi inače imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade što ju je ostvario na drugoj strani ili što ju je namjerno propustio ostvariti. Dakle, eventualna izjava o raskidu protivnika osiguranja smatrati će se raskidom ugovora voljom naručitelja te će se primijeniti navedena odredba članka 619. Zakona o obveznim odnosima. Također, takvim očitovanjem može se smatrati i eventualno stvarno angažiranje trećih osoba za izvođenje već ugovornih radova. U tom slučaju tražbina protivnika osiguranja povisiti će se do cijene svih ugovornih radova umanjeno za navedene troškove i zaradu. Zakonska odredba je jasna i nedvosmislena.

Tražbine s osnove naknade štete i odredbe čl. 619. ZOO-a nisu predmet ovog postupka već je sve navedeno predlagatelj osiguranja iznio u svrhu mogućnosti ocjene postupanja protivnika osiguranja koje postupanje opravdava donošenje privremene mjere.

Slijedom navedenog, iz svega iznesenog i dostavljenog razvidno je da predlagatelj osiguranja ima tražbinu prema protivniku osiguranja temeljem Ugovora o građenju u iznosu od 73.658,72 EUR, da protivnik osiguranja izričito navodi da tu tražbinu predlagatelja osiguranja neće podmiriti i da će predlagatelj osiguranja biti primoran ostvarenje tražbine tražiti u sudskom postupku.

Protivnik osiguranja je društvo koje je osnovano 2020. godine. Osnivač i članovi društva te direktor društva su osobe s prebivalištem odnosno sjedištem u inozemstvu.

Prema financijskom izvještaju za 2024. godine protivnik osiguranja poslovao je s gubitkom od – 9-980,46 EUR te nije imao nikakve prihode. I u prethodnog godini 2023. je poslovao s gubitkom od 3.959,47 EUR. Društvo ima evidentirane dugoročne obveze u iznosu od 953.349,90 EUR, a kratkoročne obveze u iznosu od 1.099.385,80 EUR. Društvo nema zaposlenih osoba. Temeljni kapital društva iznosi samo 2.654,46 EUR.

Notorno se radi o „projektnom“ društvu osnovanom isključivo radi projekta gradnje te potom eksploatacije nekretnine koja je predmetom ovog postupka te društvo nema nikakvih drugih prihoda niti predmeta poslovanja.

Jedina imovina protivnika osiguranja je nekretnina opisana kao kč. br. [katastarska čestica], U [adresa], prirodno neplodno zemljište površine 1905 m2, kč. br. [katastarska čestica], [adresa] F, prirodno neplodno zemljište površine 54 m2, ukupne površine 1959 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisano u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka. Predmetna nekretnina po svojoj identifikaciji u katastru odgovara 2205/4 i 2205/13 k. o. [katastarska općina], odnosno radi se o nekretninama na kojima se gradi građevina koja je predmet Ugovora o gradnji između stranaka.

To je jedina imovina protivnika osiguranja i ponavlja se, protivnik osiguranja nema prihode i posluje s gubitkom.

Kako je ranije navedeno, protivnik osiguranja je „projekt društvo“ osnovano isključivo sa ciljem ostvarenja ovog projekta i prodaje nekretnine koju gradi predlagatelj osiguranja. Svrha postojanja društva protivnika osiguranja je prodati predmetnu nekretninu. Predmetni projekt naziv se projekt „Green Residence – Donji Zamet“. Postoji više oglasa za prodaju predmetne nekretnine, a ista se prodaje posredstvom DIVERSO DOMUS d.o.o. odnosno agencije za prodaju nekretnina. Prema saznanjima predlagatelja osiguranja, protivnik osiguranja već je sa trećim osobama kao kupcima zaključio predugovore ugovoru o kupoprodaji nekretnina za sve stanove koji se namjeravaju izgraditi osim za 4 stana, a za koje su na snazi oglasi za prodaju nekretnina.

Dakle, protivnik osiguranja prodaje nekretninu koja je predmetom Ugovora o građenju i ujedno jedinu svoju imovinu.

Očito je da protivnik osiguranja ne namjerava ispuniti sklopljene Ugovore o građenju te da ih namjerava raskinuti, a uslijed čega će nastati tražbina predlagatelja osiguranja na isplatu punog iznosa ugovorene cijene građenja (primjena članka 619. Zakona o obveznim odnosima – u daljnjem tekstu: ZOO).

Protivnik osiguranja je svjestan trenutno dospjele tražbine predlagatelja osiguranja (točka III prijedloga) i tražbine predlagatelja osiguranja koja će sasvim sigurno nastati s osnove naknade štete zbog povreda ugovornih obveza (točka IV prijedloga), kao i tražbine koja će nastati s osnove naprijed citirane odredbe čl. 619. ZOO-a. Stoga namjerava prodati nekretnine koje predstavljaju jedinu vrijednu imovinu protivnika osiguranja kako bi onemogućio namirenje kako dospjele tražbine protivnika osiguranja, tako i tražbine koja tek ima dospjeti. Ovim prijedlogom predlaže se osiguranje samo odpjele tražbine po osnovi cijene za izvedene građevinske radove.

Ako protivnik osiguranja navedeno realizira, odnosno ako proda nekretnine on više nema nikakve imovine u Republici Hrvatskoj niti posluje u Republici Hrvatskoj u svrhu ostvarivanja prihoda i dobiti. Dakle, očita je namjera protivnika osiguranja rasprodati imovinu u Republici Hrvatskoj, te potom ostaviti da se nad protivnikom osiguranja otvori stečaj.

Bitnim se naglašava da predlagatelj osiguranja neće moći ishoditi ovršnu ispravu za namirenje duga prisilnom ovrhom po računima društva niti adekvatnu prethodnu mjeru na koje će možebitno biti uplaćena sredstva kupoprodajne cijene za nekretnine, a sve jer će parnični postupak trajati duže vrijeme te će do uvjeta za donošenje prethodne mjere ili do okončanja tog postupka protivnik osiguranja moći novčana sredstva isplatiti svojem članu društva na ime povrata pozajmice ili s druge osnove. Svakako u ovom trenutku ta novčana sredstva ne postoje.

Primarna djelatnost protivnika osiguranja nije prodaja nekretnine pa da iz toga prima prihode koje potom ulaže u kupnju novih nekretnina i drugo već je jedina svrha protivnika osiguranja bila dovršiti projekt na kojem je angažiran predlagatelj osiguranja pa potom prodati nekretninu.

Dakle, novčana sredstva koja ostvari protivnik osiguranja prodajom nekretnine neće biti iskorištena za nova ulaganja ili novi posao u Republici Hrvatskoj već će biti prenesena na račun člana društva i društvo će biti likvidirano, a predlagatelj osiguranja će ostati nenamiren.

Slijedom iznesenog, jedini način osiguranja tražbine predlagatelja osiguranja jest zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine.

Predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim, štoviše dokazao postojanje i dospjelost svoje tražbine u iznosu od 73.658,72 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koja proizlazi iz Ugovora o građenju, izdanih računa i privremenih situacija te izvatka iz poslovnih knjiga predlagatelja osiguranja.

Predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnom konkretnu opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti. Protivnik osiguranja je učinio vjerojatnim da se radi o konkretnoj opasnosti izazvanoj nedopuštenim ponašanjem protivnika osiguranja usmjerenoj isključivo na sprečavanje ili znatno otežanje naplate tražbine predlagatelja osiguranja i to kako trenutno dospjele tražbine tako i one tražbine koja tek ima dospjeti. Kao što je navedeno dostavljaju se i konkretni oglasi za prodaju nekretnina protivnika osiguranja iz kojeg nedvojbeno proizlazi namjera protivnika osiguranja da proda svoju vrijednu imovinu i tako onemogući namirenje predlagatelja osiguranja

Stoga se poziva na odredbu članka 341 i 344 Ovršnog zakona kao i na odredbu članka 344 st. 3 OZ-a, te smatra da opasnosti iz st. 1 ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu odnosno moguće da će se tražbina morati ostvarivati u inozemstvu i to u smislu odgovornosti člana društva temeljem članka 10 Zakona o trgovačkim društvima jer navedeno društvo osim vlasništva predmetne nekretnine nema nikakve veze s Republikom Hrvatskom kao niti vezanost člana društva protivnika osiguranja sa Republikom Hrvatskom.

Stoga se predlaže usvajanje prijedloga radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 73.658,72 eur spp donošenjem privremen mjere koja glasi:

- Zabranjuje se protivniku osiguranja otuđenje i opterećenje nekretnine u njegovom vlasništvu označene kao kč. br. [katastarska čestica], U [adresa], prirodno neplodno zemljište površine 1905 m2, kč. br. [katastarska čestica], Braće Fućak, prirodno neplodno zemljište površine 54 m2, ukupne površine 1959 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisano u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka

2. Zabranu otuđenja i opterećenja će provesti zemljišnoknjižni odjel Rijeka, Općinskog suda u Rijeci.

3. Nalaže se predlagatelju u roku od 15 dana podnijeti protiv protivnika osiguranja prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave radi naplate tražbine iz točke 1. ovog rješenja.

4. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka iz točke 3. ovog rješenja

5. Protivnik osiguranja dužan je nadoknaditi predlagatelju osiguranja troškove postupka osiguranja prema odluci suda.

Protivnik osiguranja se nije očitovao na navedeni prijedlog.

Prijedlog je neosnovan.

Naime, prijedlog za određivanje privremene mjere mora biti usklađen s odredbama čl. 341 st. 1 i 2 OZ-a, odnosno mora sadržavati tražbinu čije se osiguranje traži, kakva se mjera traži i njezino trajanje, sredstvo osiguranja kojim će se mjera prisilno ostvariti, te predmet osiguranja, te navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere, te predložiti dokaze, te je dužan te dokaze po mogućnosti priložiti uz prijedlog.

Odredbom čl. 344 OZ-a propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine. U st. 1 radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

Predlagatelj osiguranja se poziva na dokumentaciju koju dostavlja u prilogu svojih navoda I to na Ugovor o izgradnji broj LM-016/25, Ugovor o izgradnji broj LM- 018/25, prema kojima su stranke ugovorile predmet ugovora, rokove izvođenja radova, vrijednost ugovora, isplate te obveze naručitelja i obveze izvoditelja, između ostalog jamstva i odštete, produženje ugovorenog roka, preuzimanje radova i okončani obračun, te na ponudu građevinskih radova od 16. srpnja 2025. s prilozima, izvadak iz zemljišnih knjiga za nekretninu koja je u vlasništvu protivnika osiguranja na kojoj se vrši gradnja predmetne nekretnine te korespondencija putem maila između stranaka iz koje proizlazi pozivanje predlagatelja osiguranja na podmirenje dospjelih obveza protivnika osiguranja te isto tako protivljenje protivnika osiguranja o netočnim navodima vezano za dugovanje iz razloga što objekt nije do kraja dovršen odnosno izgradnja nije izvršena te na kašnjenje u izgradnji. Prijedlogu prileže i oglasi za prodaju predmetne nekretnine posredstvom agencije za prodaju nekretnina.

Radi osiguranja novčane tražbine, mora postojati vjerojatnost tražbine koja se može dokazivati svim dokaznim sredstvima. Iz priložene dokumentacije proizlazi da predlagatelj nije ispunio svoje Ugovorom preuzete obveze, slijedom čega niti protivnik osiguranja nije mogao izvršiti isplatu u cijelosti, a što je uvjet da je tražbina predlagatelja osiguranja uopće nastala.

Predlagatelj osiguranja navodi da ima namjeru pokrenuti postupak pred javnim bilježnikom, a osnovom vjerodostojne isprave te naglašava da neće moći ishoditi ovršnu ispravu za namirenje duga prisilnim putem ovrhom po računima društva niti adekvatnu prethodnu mjeru na koju će možebitno biti uplaćena sredstva, a što također nije izvjesno, jer ukoliko budu postojali uvjeti, a nakon što se zatraži ovrha temeljem vjerodostojne isprave i nakon što se ishodi rješenje, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela moći će zatražiti prethodnu mjeru ukoliko bude postojala opasnost za naplatom tražbine na računu ovršenika.

S druge strane predlagatelj osiguranja nije učinio niti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine time što bi otuđio predmetne nekretnine ili na drugi način njima raspolagao, a sve iz razloga jer iz samog sadržaja predmetnog prijedloga za određivanje privremene mjere, odnosno iz samih navoda predlagatelja nema dovoljno elemenata za donošenje predložene privremene mjere.

Opasnost mora biti subjektivne prirode što znači da je predlagatelj osiguranja trebao ukazati na konkretne radnje, odnosno propuštanja protivnika osiguranja koja su svjesno poduzeta radi ugrožavanja namirenja predlagatelja osiguranja i koja realno ugrožavaju buduću naplatu njegove tražbine, na što nije ukazao.

S druge strane, financijsko stanje protivnika osiguranja prema dostavljenim financijskim izvještajima za 2024. godinu da je protivnik osiguranja poslovao s gubitkom od minus 9.980,46 eur i da nije imao nikakve prihode i dostavljenog stanja za prethodnu godinu 2023., da je poslovao s gubitkom od 3.959,47 eur ne ukazuje na loše financijsko stanje protivnika osiguranja da on ne bi mogao podmiriti potraživanje predlagatelja ukoliko se ono utvrdi osnovanim jer je moguće, a kako to tvrdi i sam predlagatelj osiguranja da postoji više oglasa za prodaju predmetne nekretnine, ostvariti znatniju financijsku vrijednost. To ne znači da to što je protivnik osiguranja oglasio za prodaju nekretninu odnosno stanove, da nedvojbeno proizlazi namjena protivnika osiguranja da proda svoju vrijednu imovinu i onemogući namirenje predlagatelja osiguranja te isto tako da se tražbina ostvaruje u inozemstvu jer da društvo protivnika osiguranja nema nikakve veze sa Republikom Hrvatskom niti vezanost člana društva protivnika osiguranja, odnosno radi se samo o pretpostavci predlagatelja osiguranja da je moguće da se tražbina ima ostvarivati u inozemstvu.

S druge strane iz samih Ugovora o izgradnji proizlazi iz obveza naručitelja da će se kako uvjet plaćanja ostatka po Ugovorima u roku od 8 dan nakon potpisa ugovora izručiti izvoditelju bianco zadužnice u visini od 25.000,00 eur po Ugovoru o izgradnji LM-018/2025 o po Ugovoru LM-016/2025 u iznosu od 125.000,00 eur za obveze izvoditelja prema toč. 5. 2. Ugovora, pa je stoga i na taj način tražbina predlagatelja već osigurana.

Također kako su privremene mjere hitnog karaktera sud nije dužan održati ročište, niti u nastavku postupka provoditi dokaze, s obzirom da iz samog sadržaja prijedloga za određivanje privremene mjere i iz priložene dokumentacije nedaju sudu dovoljno elemenata za određivanje privremene mjere.

Stoga je donesena odluka kao u izreci rješenja, jer predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim uvjete propisane odredbom članka čl. 341 st. 1 i 2 OZ-a i čl. 344 OZ-a

U Rijeci, 22. travnja 2026.

Sudac

Ines Kundić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana, a od dana dostave ovjerenog prijepisa istoga. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o njoj rješava nadležni Županijski sud.

Dna:

-pun. predlagatelja osiguranja

- protivniku osiguranja

Pristojba: plaćeno