Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
Poslovni broj: O-1869/2025-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Karlovcu po sucu Ireni Šegavić, na temelju prijedloga sudske savjetnice Tee Žlimen, u ostavinskom postupku iza pokojnog K (Ivan) Markulin, Lasinja, Desno Sredičko 15, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1947., umrlog **.**.2025., državljanina Republike Hrvatske, odlučujući o prigovoru protiv rješenja javnog bilježnika, 22. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prigovor nasljednice KB od 23. prosinca 2025. te se održava u cijelosti na snazi rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Snježane Plavetić Zrnić iz Karlovca, poslovni broj: O-1869/2025-14, UPP/OS-O- 151/2025 od 23. prosinca 2025.
Obrazloženje
1. Javni bilježnik Snježana Plavetić Zrnić iz Karlovca, kao sudski povjerenik ovoga suda, donio je rješenje o nasljeđivanju poslovni broj: O-1869/2025-14, UPP/OS-O- 151/2025 od 23. prosinca 2025. kojim je utvrđena ostavinska imovina pokojnog ostavitelja i zakonski nasljednici ostavitelja.
2. Protiv navedenog rješenja pravodoban prigovor je 23. prosinca 2025. podnijela nasljednica KB (supruga ostavitelja) kojim pobija prethodno navedeno rješenje u cijelosti ističući prigovor bračne stečevine, odnosno u bitnome navodeći da je cjelokupna imovina tretirana kao ostavina, da nije izdvojena polovica te imovine kao bračna stečevina pokojnog ostavitelja i nasljednice KB, kao supruge ostavitelja, iako je upravo ta imovina stečena za vrijeme trajanja braka pa ista predstavlja bračnu stečevinu pri čemu bračnim drugovima pripada svakome ½ dijela te imovine. Nasljednica zaključno predlaže da se predmetno rješenje o nasljeđivanju ukine ili preinači na način da se utvrdi polovica te imovine kao bračna stečevina, a druga polovica kao ostavinska imovina ostavitelja koja se ima sukladno zakonu rasporediti na zakonske nasljednice.
3. Prigovor nije osnovan.
4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br ., 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – dalje u tekstu: ZN), odlučujući o prigovoru protiv rješenja kojeg je donio javni bilježnik, sud može u cijelosti ili djelomično rješenje održati na snazi ili ga ukinuti.
5. Ostavinski postupak je po svojoj pravnoj prirodi izvanparnični postupak, stoga se na isti primjenjuju pravila Zakona o izvanparničnom postupku pa tako čl. 1. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, br. 59/23. – dalje u tekstu: ZIP) propisuje da se ovim Zakonom uređuju pravila na temelju kojih sud i javni bilježnik, kad je to ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku određeno, postupaju u rješavanju izvanparničnih stvari. Nadalje je čl. 2. ZIP-a propisano da na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.
6. Kako pitanje prekluzije iznošenja novih činjenica i dokaza nije izrijekom uređeno ZN-om, stoga se na navedeno pitanje prekluzije primjenjuju odredbe ZIP-a i ZPP-a na odgovarajući način.
7. Prema čl. 38. st. 1. ZIP-a propisano je da u postupku u povodu žalbe iznesene nove činjenice i predloženi novi dokazi uzet će se u obzir osim u slučaju iz čl. 41. st. 2. i čl. 43. st. 2. ZIP-a, dok je stavkom 2. istoga članka Zakona propisano da činjenice i dokazi koji su već postojali u vrijeme zaključenja prvostupanjskog postupka neće se uzeti u obzir, osim ako ih je stranka bez svoje krivnje propustila iznijeti odnosno predložiti prije donošenja rješenja.
8. Naime, iz citiranih zakonskih odredaba razvidno je da zakonodavac pitanje prekluzije u izvanparničnim postupcima, uključujući ostavinski postupak, veže uz trenutak zaključenja prvostupanjskog postupka. Dakle, stranke u ostavinskom postupku mogu iznositi činjenice i dokaze do zaključenja prvostupanjskog postupka, tj. do donošenja meritorne odluke (u konkretnom slučaju rješenja o nasljeđivanju), a iznimno i nakon toga ukoliko ih bez svoje krivnje nisu mogle ranije iznijeti.
9. Uvidom u spis, ovaj je sud nesporno utvrdio da je javni bilježnik, kao sudski povjerenik, donio rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog ostavitelja kojim je utvrdio ostavinsku imovinu i zakonske nasljednike pokojnog ostavitelja time da je ostavinu rasporedio nasljednicima sukladno zaprimljenim nasljedničkim izjavama (list 25-27 spisa).
10. Nadalje je utvrđeno da je zakonska nasljednica i supruga ostavitelja KB uredno bila pozvana i pristupila na ostavinsku raspravu na kojoj je dala nasljedničku izjavu kojom se prihvatila nasljedstva koje joj temeljem zakona pripada. Nadalje je nasljednica KB tek u prigovoru protiv rješenja o nasljeđivanju, kojeg je donio javni bilježnik, izjavila prigovor bračne stečevine odnosno da polovica te utvrđene ostavinske imovine zapravo predstavlja bračnu stečevinu nje i pokojnog ostavitelja te da onda njoj upravo pripada ½ dijela imovine s osnove bračne stečevine.
11. Kako nasljednica KB ovaj prigovor nije izjavila tijekom ostavinskog postupka, do donošenja meritorne odluke, iako je uredno u postupku sudjelovala, a predmetni je prigovor istaknula tek nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju kojim je ostavinski postupak okončan, to ovaj sud smatra da je nasljednica s takvim prigovorom prekludirana.
12. Naime, nakon okončanja ostavinskog postupka ostaviteljeva supružnica ne može s uspjehom tražiti utvrđenje da neka imovina koja je već ranije utvrđena kao ostavinska imovina ostavitelja u cijelosti, predstavlja u određenom dijelu njezino suvlasništvo s osnova bračne stečevine, ako takav prigovor nije iznosila ranije u ostavinskom postupku u trenutku utvrđivanja da ta imovina predstavlja ostavinu.
13. Dakle, kako iz citiranih zakonskih odredaba proizlazi zaključak da je mjerodavan trenutak donošenja meritorne prvostupanjske odluke, to ovaj sud zaključuje da je nasljednica prigovor bračne stečevine imala mogućnost isticati tijekom ostavinskog postupka, a ne po okončanju postupka naročito što se radi o okolnosti, tj. da je imovina eventualno bračna stečevina, a ta okolnost je već postojala u trenutku pokretanja ostavinskog postupka po službenoj dužnosti.
14. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe čl. 187. st. 2. ZN-a, valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Karlovcu 22. travnja 2026.
Sudac: Irena Šegavić
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka rješenja. Žalba se izjavljuje putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostavljeno:
1. KB, [adresa]
2. JB, [adresa]
3. ĐB, [adresa], Rastatt, Roonstrasse 2/1
4. GB, [adresa] 5
5. Zemljišnoknjižni odjel Karlovac – po pravomoćnosti rješenja uz rješenje o nasljeđivanju
6. Porezna uprava Karlovac - po pravomoćnosti rješenja uz rješenje o nasljeđivanju
